Piše: Miloš Stevanović

Najveće američke banke ostvarile su izuzetno dobre finansijske rezultate u posljednjem kvartalu, što se odrazilo i na jučerašnje trgovanje na berzi. Bank of America (BofA), JPMorgan Chase, Goldman Sachs i druge vodeće banke izvijestile su o porastu profita iznad očekivanja analitičara, dobrim dijelom zahvaljujući skoku prihoda od trgovanja akcijama i drugim hartijama od vrijednosti . Turbulencije na tržištu tokom drugog tromesječja – od promijena trgovinskih politika do geopolitičkih tenzija – povećale su volatilnost i obim trgovanja, što je rezultiralo „vjetrom u leđa“ za berzanske odjele ovih banaka. Na primjer, Goldman Sachs je ostvario rekordne prihode od trgovanja akcijama – rast od 36% u odnosu na isti period prethodne godine – čime je ukupna kvartalna dobit porasla za 22% i nadmašila očekivanja Volstrita. Slično tome, Bank of America je zabilježila skok prihoda od prodaje i trgovanja od 15%, što je doprinijelo boljem rezultatu od predviđenog. JPMorgan Chase i Citigroup su, takođe, nadmašili prognoze profita zahvaljujući „trgovačkom bum-u“ – njihove trgovinske divizije zabilježile su dvocifren rast prihoda kako su klijenti prilagođavali portfelje tržišnim uslovima. Istovremeno, segmenti investicionog bankarstva pokazali su znakove oporavka: Goldman Sachs je prijavio 26% veće naknade iz investicionog bankarstva usljed oživljavanja spajanja i akvizicija, dok je Citigroup zabilježio rast tih provizija od 13%, najviše vođen skokom aktivnosti u oblasti spajanja (M&A). Iako su kod pojedinih banaka investiciono-bankarske usluge i dalje zaostajale (Morgan Stanley je, na primjer, prijavio pad prihoda od investicionog bankarstva od 5%), ukupna slika za sektor je bila pozitivna – tržišna volatilnost pretvorila se u dobit za Wall Street divove.

Kamatne stope i rekordni neto prihod

Pored uspjeha u trgovanju, poslovanje banaka je podržano i povoljnim kretanjima kamatnih stopa. Nakon ciklusa povećanja kamata, Federalne rezerve su prošle godine prešle na umjereniju politiku, pa su i smanjenja kamatnih stopa krajem 2024. doprinijela smanjenju troškova finansiranja za banke. To je omogućilo zajmodavcima da zadrže šire kamatne marže – razliku između kamata na kredite i kamata na depozite – što je neto kamatni prihod podiglo na rekordne nivoe. Bank of America je u drugom kvartalu ostvarila rekordni neto kamatni prihod od 14,7 milijardi dolara, što je 7% više u odnosu na prethodnu godinu. JPMorgan je, takođe, iskoristio okruženje viših kamatnih stopa i snažan rast kredita: banka je podigla prognozu neto kamatnog prihoda za cijelu 2025. na oko 95,5 milijardi dolara, sa ranijih ~94,5 milijardi, istakavši time bolje od očekivanog zarađivanje na kamatama. Čak i uz blagi pad tražnje za zajmovima usljed visokih kamata, većina velikih banaka uspijeva da ostvari stabilan prirast kreditnog portfelja i depozita. Banke poput Wells Fargo, doduše, postale su opreznije u projekcijama: Wells Fargo je nakon solidnog kvartalnog profita smanjio svoju prognozu neto kamatnog prihoda za ostatak godine (očekujući približno isti nivo kao 2024.), ukazujući da visoke kamate pomalo guše tražnju za kreditima i da će više kapitala preusmjeriti na tržišne operacije sa nižim kamatnim prinosom. Ta najava je investitore navela na oprez, što se odrazilo i na cijenu akcija te banke. Ipak, generalno gledano, visoki nivo kamatnih stopa, praćen umjerenim troškovima depozita, nastavio je da bude značajan izvor zarade za banke – BofA je, recimo, već 13 uzastopnih kvartala povećala prihode od kamata. Bankari ističu da, uz stabilan rast kredita i depozita, očekuju da će neto kamatni prihodi ostati snažni i u drugoj polovini godine, pod uslovom da nema dramatičnih promijena monetarne politike.

Makroekonomska pozadina: od inflacije do stava Federalnih rezervi

Širi ekonomski uslovi, takođe, su odigrali važnu ulogu u rezultatima i tržišnom sentimentu. U jeku proteklih mjeseci, investitori su pažljivo pratili podatke o inflaciji i poteze kreatora politike. Najnoviji izvještaji ukazuju na to da se inflacija ubrzala – potrošačke cijene su u junu porasle 0,3% na mjesečnom nivou, što je najveći skok u posljednjih pet mjeseci (uglavnom zahvaljujući višim cenama robe pogođene carinama), dok je osnovna inflacija ostala relativno umjerena. Proizvođačke cijene (PPI) bile su, iznenađujuće, nepromijenjene u junu, što sugeriše da se inflatorni pritisci u lancu snabdijevanja delimično neutrališu slabostima u sektoru usluga. Takva mješovita slika inflacije navela je Federalne rezerve da zauzmu oprezan stav. Tržišni učesnici široko očekuju da Fed na predstojećem sastanku krajem jula zadrži referentnu kamatnu stopu nepromjenjenom, u rasponu 4,25–4,50%, dok ne bude jasnije koliko tarifne barijere utiču na rast cijena. Zapisi sa prethodnog sastanka Fed-a pokazali su da je samo nekolicina zvaničnika zagovarala smanjenje stopa u skorije vrijeme, dok većina podržava pauziranje ciklusa dok se ne razbistre inflatorni izgledi.

Na političkom planu, trgovinski rat retorike se nastavlja – predsjednik Donald Tramp je u aprilu najavio obuhvatne carine na uvoz iz ključnih ekonomskih partnera, što je inicijalno uzdrmalo tržišta i privremeno zakočilo korporativne investicije. Paradoksalno, upravo te tarife i neizvjesnosti podigle su volatilnost na finansijskim tržištima, što je – kako smo vidjeli – kratkoročno uvećalo prihode od trgovanja za banke. Do kraja kvartala situacija se djelimično stabilizovala: kompanije su se prilagodile novim okolnostima, a bankari izvještavaju o obnovljenoj aktivnosti klijenata. Na primjer, u junu je došlo do „otkočenja“ velikih spajanja i preuzimanja; više višemilijardnih poslova je najavljeno ili zaključeno, što uliva optimizam da će druga polovina godine donijeti još takvih transakcija.

Tenzije između Bijele kuće i Fed-a, takođe, su obilježile prethodni dan. Tržišta su juče, nakratko, negativno reagovala na medijske izvještaje da Tramp razmatra smjenu predsjednika Fed-a Džeroma Pauela, što je izazvalo pad berzanskih indeksa i skok cijena zlata tokom prijepodneva. Iako je Tramp ubrzo demantovao da namjerava da otpusti Pauela – istovremeno ponavljajući kritike da Fed treba brže da snižava kamate – ova epizoda je podsjetila investitore koliko je nezavisnost Centralne banke važna za stabilnost tržišta. Analitičari ocjenjuju da bi svako narušavanje autonomije Fed-a negativno uticalo na povjerenje u američku ekonomiju i dolar. Za sada, međutim, Fed ostaje na kursu „pričekaj i vidi“ – usredsređen na domaće ekonomske podatke i nastojeći da balansira između jačih inflatornih signala s jedne strane i prijetnji po rast (poput trgovinskih sporova) s druge strane. Takav pristup Centralne banke, bez naglih promjena, pruža predvidljivost koja pogoduje finansijskom sektoru, omogućavajući bankama da planiraju poslovanje u relativno stabilnom monetarnom okviru.

Berzanski odjek i posljedice za investitore

Reakcija investitora na ove vijesti bila je uglavnom pozitivna, iako diferencirana među pojedinim bankama. Finansijski sektor juče je nadmašio šire tržište, podstaknut upravo snažnim bankarskim rezultatima i smirivanjem panike oko Fed-a u drugom dijelu dana. Indeks S&P 500 porastao je za 0,3%, dok je Dow Jones ojačao 0,5%, predvođeni upravo akcijama banaka i drugih finansijskih kompanija. Nasdaq indeks je dodao 0,26% i postigao novi rekord, što je već peti rekord u posljednjih šest sesija.

Među pojedinačnim dionicama banaka zabilježena su različita kretanja (Tabela 1). Goldman Sachs je juče zaključio trgovanje u plusu od skoro 1%, nakon objave impresivnog skoka kvartalne dobiti. Bank of America je, uprkos rekordnom profitu, blago oslabila za oko 0,3% – što analitičari pripisuju činjenici da je njen prethodni rast cijene već unaprijed uračunao dio dobrih vijesti, pa su investitori “prodavali na vijest”. S druge strane, akcije Morgan Stanley trpjele su veći pritisak i pale oko 1,3%, jer su rezultati investicionog bankarstva razočarali, a tržište je nervozno reagovalo i na spomenute glasine oko Fed-a tokom dana. Vrijednost JPMorgan Chase ostala je relativno stabilna – ova banka je svoje odlične rezultate iznijela dan ranije, kada je njena akcija blago skliznula (-0,7%) po objavi zarade, uprkos podizanju prognoze prihoda od kamata. Nasuprot tome, Citigroup je bio zvijezda među finansijskim dionicama: u utorak je poslije izvrsnog izvještaja i najave otkupa akcija skočio za 3,7%, dosegnuvši nakratko najviši nivo od 2008. godine. Wells Fargo je doživio pad vrijednosti od oko 5,5% nakon što je doduše nadmašio očekivanja profita, ali je snizio buduće prognoze prihoda od kamata, što je zabrinulo tržište. Ovakva mješovita kretanja ukazuju da su investitori nagrađivali banke koje su pružile iznenađenja na strani prihoda (posebno one koje su najavile veće otkupe akcija ili dividende), dok su kažnjavali one sa opreznijim izgledima.

Tabela 1: Berzanske performanse glavnih banaka (zaključno sa 16. julom 2025.)

NAPOMENA: Promjene prikazane u tabeli odražavaju kretanje cijena akcija u posljednjem trgovačkom danu (15. ili 16. jula 2025, zavisno od datuma objave zarade).

Posmatrano od početka godine, akcije većine ovih banaka bilježe solidan rast, prateći uzlazni trend šireg tržišta. Indeks vodećih banaka S&P 500 Banks Index ojačao je gotovo 1% nakon što su objavljeni rezultati Fed-ovog stres-testa krajem juna, a ukupno gledano taj indeks nadmašuje širi S&P 500 indeks u 2025. Pojedine banke su ostvarile impresivne dobitke: Goldman Sachs je do sredine jula akumulirao +23% od početka godine, svrstavši se među pet najboljih performera u finansijskom sektoru S&P 500 . Wells Fargo je, takođe, u plusu oko 12,5% ove godine, dok je Bank of America skromnije rasla (oko 4% godišnje do sada), zaostajući za konkurentima i bankarskim indeksom. Relativno umjereniji rast BofA akcija objašnjava se nižim tržišnim očekivanjima – ali upravo to ostavlja prostor da najnoviji snažni rezultati eventualno podignu atraktivnost njenih dionica u narednom periodu.

Za investitore, trenutna situacija nosi dvostruku poruku. S jedne strane, veliki igrači američkog bankarstva demonstriraju otpornost i sposobnost da profitiraju čak i u izazovnim uslovima – što je potvrđeno i nedavnim Fed-ovim stres-testom, na kom je svih 22 najvećih banaka dobilo „zeleno svetlo“ i ocjenu da bi mogle izdržati i tešku recesiju uz očuvanje kapitala. Ta snažna pozicija kapitala otvorila je vrata značajnim isplatama akcionarima: upravni odbori banaka ubrzano najavljuju veće dividende i programe otkupa sopstvenih akcija. JPMorgan Chase je, odmah po objavi rezultata testiranja, odobrio novi program otkupa akcija od 50 milijardi dolara i najavio povećanje kvartalne dividende. Citigroup planira otkup od najmanje 4 milijarde dolara u trećem kvartalu, dok je Goldman Sachs najavio rast dividende za 1 dolar po akciji od narednog tromesječja. Ovakve odluke šalju pozitivan signal – višak kapitala vraća se vlasnicima, što kratkoročno pojačava interesovanje za bankarske dionice i podržava njihov rast.

S druge strane, stručnjaci upozoravaju da su cijene ovih akcija uveliko odrazile poboljšane izglede, pa se postavlja pitanje održivosti daljeg brzog rasta. Nakon značajnog oporavka finansijskog sektora u prvoj polovini godine, valuacije pojedinih banaka dosegle su premijum u odnosu na istorijske prosjeke. “Iako ostajemo optimisti u pogledu rasta zarade banaka i kontinuiranog unaprjeđenja profitabilnosti, vjerujemo da je ta perspektiva već dobrim dijelom ugrađena u njihove trenutne cijene, što ograničava kratakoročan prostor za rast,” ocijenio je David Vagner, portfolio menadžer u kompaniji Aptus Capital Advisors. Takođe, postoje i širi rizici na horizontu: direktor JPMorgan-a Džejmi Dimon skrenuo je pažnju da i pored robustne potrošnje i solidnog stanja privrede, ostaju “značajni rizici” – od neizvjesnosti oko tarifa i trgovinskih sukoba, preko geopolitičkih napetosti, do visoke zaduženosti države i visokih cijena imovine na tržištu. Ukoliko bi se neki od tih rizika materijalizovali (npr. dalja eskalacija trgovinskog rata koja bi suzbila poslovnu aktivnost ili novi talas inflacije koji bi izazvao naglo pooštravanje monetarne politike), banke bi se mogle suočiti sa izazovima poput većih kreditnih gubitaka ili sužavanja kamatnih marži.

Za sada, međutim, ton na tržištu ostaje pretežno pozitivan. Finansijski sektor je demonstrirao otpornost i sposobnost prilagođavanja: američki potrošači nastavljaju trošiti, kompanije se vraćaju planovima za investicije i akvizicije, a banke uspješno upravljaju rizicima i kapitalom. Kombinacija solidnih kvartalnih zarada, umjerenog makroekonomskog okruženja i prijateljski nastrojenog regulatornog okvira (uključujući predloge Fed-a o smanjenju pojedinih kapitalnih zahtjeva za velike banke) stvara uslove u kojima najveće banke istovremeno povećavaju profitabilnost i vraćaju vrijednost akcionarima . Investitori će, stoga, pomno pratiti nastavak sezone zarada i naredne poteze Federalnih rezervi. Ukoliko se trenutni trend nastavi – uz kontrolisanu inflaciju, stabilne kamate i dalji rast poslovnih aktivnosti – finansijske institucije bi mogle ostati među ključnim dobitnicima na berzama i u narednom periodu. S druge strane, ostaje na snazi opomena analitičara da “nema mjesta samozadovoljstvu”: visoke valuacije zahtjevaju od banaka da nastave sa isporučivanjem vrhunskih rezultata, jer će u suprotnom tržište brzo reagovati korekcijom. Za sada, velike američke banke su pokazale da mogu da iskoriste čak i nestabilna vremena u svoju korist – ostvarivši značajnu zaradu na berzi prethodnog dana i pruživši investitorima razloga za oprezni optimizam.

Izvori: Bloomberg, CNBC, Financial Times, Reuters (preneseno u tekstu).

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444