Ukrajina se sprema postati najveće gradilište u Evropi nakon završetka rata, a naročito se to odnosi na obnovu posrnule avio-industrije. Nakon godina zatvorenog neba i razorene infrastrukture, planira se sveobuhvatna modernizacija aerodroma i ponovna uspostava komercijalnih letova. Evropske niskotarifne aviokompanije poput Ryanaira i Wizz Aira već kuju planove za brzi povratak čim okolnosti dozvole, uvjerene da će ukrajinsko tržište doživjeti procvat. U nastavku donosimo pregled kako bi mogla izgledati poslijeratna obnova aviosaobraćaja u Ukrajini te kakve korake preduzimaju aviokompanije, ukrajinska vlada i EU regulatori da to omoguće.

Ukrajina kao ključno čvorište i najveće gradilište Evrope

Već sada se Ukrajina naziva “najvećim gradilištem u Evropi”, što podrazumijeva investicije od stotina milijardi eura u obnovu infrastrukture nakon rata. Poseban fokus je na obnovi i širenju aerodroma, jer se očekuje da će avio-saobraćaj igrati vitalnu ulogu u poslijeratnom oporavku. Najveći ukrajinski aerodrom, Boryspil kod Kijeva, već je sklopio partnerstvo s globalnom inženjerskom firmom AECOM radi rekonstrukcije i modernizacije objekata . Ovaj memorandum o saradnji dio je šireg državnog plana za obnovu nacionalnih aerodroma i avio-industrije pod okriljem Ministarstva infrastrukture Ukrajine . U praksi, to znači da će se uz pomoć međunarodnih stručnjaka obnoviti piste, terminali i prateća infrastruktura, podižući ih na savremene evropske standarde.

Važnost ovih projekata prevazilazi puko vraćanje na staro. Još prije rata, Kijev je imao ambiciju da Boryspil preraste u regionalno čvorište koje povezuje istočnu Evropu s Kavkazom i centralnom Azijom. Ta vizija sada dobija novu dimenziju: uz masovnu obnovu, Ukrajina želi strateški redizajnirati svoj aerodromski sistem i prilagoditi ga novoj geopolitici i rutama letenja . Čak i tokom rata, ulagalo se u održavanje i unapređenje ključne infrastrukture – Boryspil je uspio očuvati operativnu spremnost pista i opreme, te nastavio s planovima za proširenje Terminala D koji bi do 2028. trebao opsluživati 10 miliona putnika godišnje. Prema predratnom planu razvoja, ukupan promet putnika u Ukrajini mogao je do 2030. dostići oko 27,7 miliona godišnje, a dugoročno čak do 54 miliona do 2045. godine. Ove brojke svjedoče o razmjerama ambicija – Ukrajina poslijeratnu obnovu ne vidi kao povratak na staro, već kao priliku za izgradnju modernog evropskog avio-čvorišta.

Takav optimizam dijele i evropski avio-prevoznici. Direktor britanske aviokompanije easyJet Kenton Jarvis izjavio je da će Ukrajina postati „najveće gradilište u Evropi“, ističući da će se ljudi željeti vratiti kući kada ta kuća bude sigurna. Drugim riječima, ogromna poslijeratna obnova privući će ne samo investitore i građevinare, već i povratak miliona izbjeglih Ukrajinaca, što će zemlju učiniti jednim od najprometnijih čvorišta u Evropi.

Nagli rast broja putnika i letova nakon rata

Sva očekivanja upućuju na eksplozivan porast zračnog prometa čim se osigura mir. Za ilustraciju, u rekordnoj 2019. godini kroz ukrajinske aerodrome je prošlo gotovo 15 miliona putnika. Taj broj je naglo pao na nulu zatvaranjem neba februara 2022, ali stručnjaci vjeruju da će se promet brzo vratiti na te nivoe i potom nadmašiti pretpandemijski rekord. Prema jednoj projekciji, ranije započeti projekti proširenja kapaciteta (poput Boryspila) planirani su da opsluže skoro 28 miliona putnika godišnje do 2030, što implicira udvostručenje predratnog prometa. Iako je rat privremeno zaustavio te trendove, potencijal za brzi oporavak je ogroman.

Razlozi za ovakav optimizam leže u nekoliko činjenica. Prvo, milioni ukrajinskih građana koji su utočište našli u inostranstvu jedva čekaju priliku da se vrate svojim domovima kada to bude bezbjedno. Drugo, očekuje se veliki priliv stranih stručnjaka, investitora i radnika uključenih u obnovu zemlje. Treće, ne zanemaruje se ni fenomen tzv. “turizma katastrofe” – znatiželjnici iz Evrope i svijeta koji bi posjećivali područja stradala u ratu. József Váradi, direktor Wizz Aira, prognozirao je upravo takav talas: pored povratka stanovništva i građevinskih ekipa za obnovu, pojaviće se i turisti koji žele vidjeti postratnu Ukrajinu vlastitim očima.

Predratni statistički podaci dodatno potkrepljuju projekcije rasta. U 2021. – posljednjoj punoj godini prije invazije – oko 10,8 miliona putnika putovalo je avionom u ili iz Ukrajine, uprkos tek djelimičnom oporavku od pandemije. Analitičari ocjenjuju da bi se takav promet mogao dostići i nadmašiti već tokom prvih poslijeratnih godina, jer će avio-saobraćaj biti okosnica povezivanja Ukrajine s Evropom i svijetom u procesu obnove. Michael O’Leary, izvršni direktor Ryanaira, opisuje da postoji ogromno interesovanje za letove u Ukrajinu čim okolnosti dozvole – prema njegovim riječima, odmah nakon rata nastupiće „ogroman talas saobraćaja od samog početka“ usljed ponovnog spajanja porodica i masovnog dolaska investitora radi obnove ekonomije . Drugim riječima, već u prvim mjesecima po uspostavi mira očekuju se milionski putnički tokovi, što će ubrzati povratak aviolinija na ukrajinsko nebo.

Povratak aviokompanija: planovi Ryanaira i Wizz Aira

Glavni nosioci poslijeratnog avio-buma biće evropske niskotarifne aviokompanije, koje su već sada razradile strategije za ekspresni povratak na ukrajinsko tržište. Mađarski Wizz Air i irski Ryanair, koji su prije rata prevozili veliki dio putnika u Ukrajinu, namjeravaju zauzeti vodeće pozicije čim se nebo otvori.

Wizz Air je obznanio ambiciozan plan širenja: u roku od dvije godine od postizanja mira namjeravaju bazirati 15 svojih aviona u Ukrajini, a u roku od sedam godina broj baziranih letjelica povećali bi na 50. To praktično znači uspostavljanje desetina novih linija i hiljade sedmičnih sjedala dostupnih putnicima. Váradi naglašava da je kompanija detaljno pripremljena – “čim se ukrajinski zračni prostor otvori, veoma brzo ćemo se ponovo uspostaviti”, izjavio je on, dodajući da će ponovno pokretanje letova biti ogromna poslovna prilika. Wizz Air je već prije rata imao snažno prisustvo u Ukrajini, a poslijeratno tržište vide kao jednu od ključnih tačaka rasta u Evropi.

Ni Ryanair ne zaostaje po entuzijazmu. Štaviše, Michael O’Leary se takmiči da upravo Ryanair bude “prva aviokompanija koja će se vratiti u Ukrajinu” čim uslovi dozvole . Prema izjavama iz kompanije, Ryanair planira da obnovi letove u roku od samo par sedmica nakon sklapanja mirovnog sporazuma ili primirja. Interni plan predviđa pokretanje oko 24 do 25 linija za Kijev i Lavov u roku od šest sedmica od otvaranja neba . O’Leary ističe da su aerodromi u Kijevu i Lavovu već “spremni za polijetanje” – infrastruktura poput prtljažnih traka redovno se provjerava i održava, uprkos tome što su zatvoreni za saobraćaj . S druge strane, neki aerodromi na jugu i istoku, poput Odese ili Hersona, pretrpjeli su teža razaranja pa će njihovo ponovno otvaranje potrajati duže . Ryanair stoga u početnoj fazi fokus stavlja na rute ka zapadnoj i centralnoj Ukrajini.

Već prije rata, Ryanair je prevozio oko 1,5 miliona putnika godišnje na linijama za Kijev, Lavov i Odesu. Sada cilja da taj broj višestruko poveća – plan razvoja predviđa rast na četiri miliona putnika godišnje u što kraćem roku, što bi značajno nadmašilo predratne razine. Kompanija se time priprema iskoristiti očekivani bum potražnje: O’Leary svjedoči da je prilikom svoje posjete Ukrajini osjetio izuzetan entuzijazam povodom povratka letova i da će Ryanair biti “u centru dešavanja” kada krenu masovni dolasci ljudi i kapitala za obnovu . Njegova vizija uključuje i preusmjeravanje aviona s drugih evropskih baza (poput londonskog Stansteda ili pariskog Orlyja) ka ukrajinskim destinacijama, kako bi se brzo uspostavila gusta mreža letova .

Pored Wizz Aira i Ryanaira, i druge aviokompanije pokazuju interesovanje. Britanski easyJet do sada nije letio u Ukrajinu, ali razmatra otvaranje linija čim se steknu uslovi. Slično tome, poljski LOT, Turkish Airlines i druge regionalne kompanije najavile su da će se vratiti čim sigurnosne prilike dozvole. Naravno, važnu ulogu imaće i ukrajinski domaći prevoznici – kompanije poput Ukraine International Airlines i drugih će uz podršku države nastojati obnoviti svoje flote i linije. Konkurencija među avioprevoznicima nagovještava da će putnicima biti na raspolaganju veliki izbor letova po pristupačnim cijenama, što će dodatno podstaći brz oporavak aviosaobraćaja.

Uloga EU regulative i ukrajinske vlade u obnovi

Da bi se ambiciozni planovi ostvarili, ključno je osigurati zeleno svjetlo od strane međunarodnih regulatora i stvoriti bezbjednosne uslove za letenje. Ukrajinski zračni prostor zvanično je zatvoren za civilne letove od 24. februara 2022., kada je izdat NOTAM o obustavi saobraćaja zbog ratne opasnosti. Evropska agencija za sigurnost vazdušnog saobraćaja (EASA) istog je dana izdala upozorenje o zoni konflikta kojim je praktično proglašen režim zabrane letjenja iznad cijele Ukrajine. Jasno je da bez promjene tih sigurnosnih procjena avioni neće moći nazad na nebo. Evropska komisija je više puta naglasila da su sigurnost i obezbjeđenje na prvom mjestu te da će “svaka odluka o prilagođavanju postojećih ograničenja za civilni zračni saobraćaj između EU i Ukrajine zavisiti od sveobuhvatne i pozitivne procjene rizika po sigurnost”. U praksi, to znači da će međunarodne vlasti dozvoliti ponovno uspostavljanje komercijalnih letova tek kada se uvjere da je rizik od vojnih prijetnji sveden na minimum. Michael O’Leary je slikovito objasnio da će EASA zahtijevati makar primirje ili drugi pouzdan garant da “neće padati rakete” prije nego što da dozvolu za letove u ukrajinski zračni prostor .

Ukrajinska vlada u međuvremenu proaktivno radi na pripremama kako bi dočekala taj trenutak. Već tokom rata uspostavljena je bliska saradnja sa međunarodnim vazduhoplovnim vlastima – ukrajinski zvaničnici su u stalnom kontaktu s Evropskom komisijom, EASA-om, ali i američkim FAA, kako bi uskladili planove za postepeno i sigurno otvaranje aerodroma. U januaru 2024. predstavnici Ukrajine su na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu otkrili da se radi “intenzivno na oporavku zračne povezanosti”, uz internu vremensku mapu i konsultacije sa partnerima poput Izraela koji ima iskustva s održavanjem letova u rizičnim uslovima . Takođe, radi se na inovativnim rješenjima osiguranja: razmatra se poseban fond ili mehanizam osiguranja avio-rizika uz podršku države i međunarodnih reosiguranja, po uzoru na sličan model koji je korišten za osiguranje brodskog transporta kroz ratnu zonu Crnog mora . Time bi se avioprevoznicima i aerodromima dala finansijska sigurnost da mogu pokrenuti operacije čim bezbjednosna situacija to dopusti.

Sa infrastrukturne strane, ukrajinska vlada je već angažovala međunarodne finansijske institucije kako bi isplanirali obnovu aerodroma. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodna finansijska korporacija (IFC) pokrenule su studiju o uključivanju privatnog sektora u obnovu i upravljanje aerodromima, čiji se rezultati koriste za izradu strategije razvoja do 2030. godine. Prioritet će biti dati najprometnijim čvorištima – Kijevu, Lavovu i Odesi – uz moguća javna-privatna partnerstva radi ubrzane modernizacije. Ukrajina je još 2021. potpisala Sporazum o zajedničkom vazdušnom prostoru s EU, obavezujući se da usvoji evropske standarde u avijaciji, što sada olakšava regulatorno usklađivanje prilikom obnove. Tako će obnovljena infrastruktura i operacije biti u potpunosti integrisane u evropski vazduhoplovni sistem.

Dok se čeka završetak rata, nadležni ne sjede skrštenih ruku – osoblje aerodroma i avio-sektora održava se spremnim. Primjerice, samo u 2024. godini više od 2.700 ukrajinskih vazduhoplovnih stručnjaka (pilota, kontrolora leta, tehničara i dr.) prošlo je dodatne obuke, certificiranja ili re-kvalifikacije. Održavaju se programi obuke prema standardima Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo (ICAO) i vrše godišnja testiranja sigurnosnog osoblja. Time se stvara rezervar kadrova koji će biti spreman da u kratkom roku pokrene pune operacije čim se steknu uslovi za letove. Takođe, već sada se planiraju informatička rješenja, procedure i protokoli koji će omogućiti efikasno opsluživanje naglog porasta saobraćaja.

Poslijeratna obnova avio-industrije u Ukrajini imaće dalekosežan uticaj na evropski vazdušni saobraćaj. Uz masovno ulaganje u infrastrukturu i povratak vodećih aviokompanija, očekuje se da će Ukrajina postati novi ključni centar avijacije u istočnoj Evropi. Milioni putnika moći će brže i lakše nego ikad povezati se s Ukrajinom, bilo da dolaze radi povratka kući, poslovnih ulaganja ili turizma. Istovremeno, za evropske aviokompanije otvara se ogromno novo tržište, dok evropski regulatori kroz partnerstvo s Ukrajinom potvrđuju standarde sigurnosti i integracije. Nakon godina mraka na ukrajinskom nebu, nazire se nova zora u kojoj bi moderni aerodromi i puni putnički terminali mogli postati simboli oporavka zemlje. Ukrajina je spremna da uzletom svoje avio-industrije ujedno uzleti i na putu ka održivom poslijeratnom razvoju – kao najveće gradilište i jedna od najprometnijih zračnih raskrsnica Evrope.

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444