Njemačka, motor evropske ekonomije, nalazi se u najdužem periodu stagnacije u posljednjih nekoliko decenija. Najnovije poruke Bundesbanke jasno ukazuju da brz oporavak nije na vidiku i da će izlazak iz recesije biti spor, postepen i opterećen strukturnim ograničenjima.

Iako su tržišta u prethodnim mjesecima gajila određeni optimizam da će fiskalni stimulansi nove njemačke vlade – posebno oni finansirani zaduživanjem – ubrzati povratak rasta, centralna banka je te nade značajno prigušila. Prema ažuriranim projekcijama, Njemačka će tek tokom 2026. godine dostići nivo bruto domaćeg proizvoda koji je imala prije ulaska u recesiju.

Slab rast uprkos fiskalnom širenju

Bundesbanka je snizila prognozu rasta za 2026. godinu na svega 0,6%, dok se za 2027. očekuje umjereniji oporavak od 1,3%. Međutim, i uz ove brojke, centralna banka upozorava da su rizici i dalje izraženo „nagnuti ka dole“.

Ključno je naglasiti da se dio rasta za 2026. oslanja na tehničke faktore, poput većeg broja radnih dana, a ne na stvarno jačanje investicija, produktivnosti ili izvozne konkurentnosti. Bez tih efekata, realni rast bio bi još skromniji i osjetno ispod vladinih očekivanja.

Deficiti na rekordnim nivoima

Posebno zabrinjava projekcija javnih finansija. Budžetski deficit Njemačke gotovo će se udvostručiti – sa 2,5% BDP-a na oko 4,8% već ove godine, dok se do 2028. godine očekuje rast deficita na čak 6,8% BDP-a. To bi bio najviši nivo od ujedinjenja Njemačke, izuzimajući krizne periode poput globalne finansijske krize i pandemije.

Iako je dio novog zaduživanja formalno usmjeren ka ekonomskom podsticaju, Bundesbanka upozorava da se značajan dio sredstava troši na socijalne transfere, poreska rasterećenja i tekuće rashode, a ne na dugoročna infrastrukturna i produktivna ulaganja.

Strukturni problem: rast troškova, pad konkurentnosti

Jedan od ključnih problema njemačke ekonomije ostaje nagli rast troškova rada koji nisu vezani za plate. Troškovi socijalnih davanja i zdravstva dostižu istorijski maksimum i već sada čine oko 44,5% ukupnih troškova rada. Ovaj trend direktno podriva konkurentnost njemačke industrije, naročito u poređenju sa SAD-om i azijskim tržištima.

Istovremeno, inflacija se smiruje sporije nego što se očekivalo. Bundesbanka procjenjuje da će tek 2026. godine inflacija pasti ispod cilja Evropske centralne banke od 2%, pri čemu Njemačka predstavlja glavni izvor tog pritiska u evrozoni.

Šira poruka za Evropu i region

Njemačka je u „jasnoj recesiji od kraja 2022. godine“, a ulazak u drugi uzastopni pad ekonomske aktivnosti dodatno potvrđuje dubinu problema. Kako je riječ o najvećoj ekonomiji EU, produžena stagnacija ima direktne posljedice po cijelu Evropu – uključujući i zemlje Zapadnog Balkana koje su snažno povezane sa njemačkim tržištem kroz izvoz, investicije i doznake.

Za privrede regiona, ova situacija nosi važnu pouku: oslanjanje isključivo na jedan ekonomski centar predstavlja dugoročni rizik. Diverzifikacija tržišta, izvora kapitala i modela rasta postaje nužnost, a ne opcija.

Zaključak

Poruka Bundesbanke je jasna – fiskalni stimulansi mogu kratkoročno ublažiti simptome, ali ne rješavaju suštinske strukturne slabosti njemačke ekonomije. Bez reformi koje podstiču produktivnost, investicije i konkurentnost, Njemačka će ostati u režimu slabog rasta još godinama.

Za investitore, kompanije i kreatore politika širom Evrope, ovo je signal za oprez, ali i poziv na strateško prilagođavanje novoj ekonomskoj realnosti.

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444