piše: Miloš Stevanović i Božana Simić

Indijski menadžeri na čelu globalnih giganata

Nekada se govorilo kako je nemoguće postati direktor velike američke kompanije ako ste iz Indije. Tu anegdotu prošle je godine duhovito preokrenuo Eric Garcetti, bivši američki ambasador u New Delhiju, izjavivši: “Sad je šala da ne možeš postati CEO u Americi ako nisi Indijac.” . Zaista, u posljednjih nekoliko decenija svjedočimo impresivnom usponu poslovne elite indijskog porijekla na svjetskoj sceni. Satya Nadella danas vodi Microsoft, Sundar Pichai stoji na čelu Googlea, Leena Nair upravlja modnim gigantom Chanel, Raj Subramaniam pilotira FedEx, a do prošle godine je Laxman Narasimhan vodio Starbucks . Prema magazinu Fortune, 11 kompanija sa posljednje Fortune 500 liste predvode direktori indijskog porijekla, koji zajedno upravljaju tržišnom vrijednošću većom od 6,5 biliona dolara . A to je samo vrh ledenog brijega – širom različitih sektora nalazimo desetine globalnih firmi gdje su Indijci na pozicijama izvršnih direktora.

Neke od istaknutijih kompanija koje vode Indijci uključuju Microsoft (Nadella), Alphabet/Google (Pichai), YouTube (Mohan), Adobe (Narayen), World Bank Group (Banga), IBM (Krishna), Albertsons (Sankaran), Infosys (Parekh), NetApp (Kurian), Palo Alto Networks (Arora), Arista Networks (Ullal), Novartis (Narasimhan), Micron Technology (Mehrotra), Honeywell (Kapur), Flex (Advaithi), Wayfair (Shah), Chanel (Nair), OnlyFans (Gan), Motorola Mobility (Jha) i Cognizant (Kumar). Time je jasno koliko je indijska dijaspora danas utjecajna u globalnom biznisu.

Od pionira do globalnog trenda

Uspon Indijaca na vrh svjetskih kompanija odvijao se postepeno, a zatim gotovo eksponencijalno. Prvi izvršni direktor indijskog porijekla u jednoj Fortune 500 firmi postao je Ramani Ayer 1997. godine, preuzevši kormilo osiguravajućeg giganta The Hartford . Nekoliko godina kasnije Indra Nooyi ispisuje historiju kao prva Indijka na čelu Fortune 100 kompanije – imenovana je 2006. za CEO PepsiCo-a . Ajay Banga potom 2010. preuzima dužnost glavnog izvršnog direktora Mastercarda, učvrstivši obrazac koji će se narednih godina sve češće ponavljati . Danas su veterani poput Nooyi i Bange svojevrsni mentori novoj generaciji – oboje su nastavili karijere u proširenim ulogama (Banga je 2023. postao predsjednik Svjetske banke), dok istovremeno pružaju podršku i savjete nadolazećim liderima .

Tokom ranih faza ovog trenda, mnogi su pokušavali objasniti uspjeh indijskih CEO-a kroz kulturološke osobine. Primjerice, na panelu 2022. bankar Piyush Gupta ponudio je formulu H.A.T. – hunger, adaptability, tenacity (glad za uspjehom, prilagodljivost i upornost). Investitor Prem Watsa naglasio je porodične vrijednosti i demokratski duh, dok je poduzetnica Shobana Kamineni istakla poduzetnički žar izgrađen suočavanjem s izazovima .

Međutim, magazin Newsweek odlučio je dati naučnu osnovu ovim tvrdnjama. U saradnji s konsultantskom firmom ghSMART, analizirani su karijerni putevi i osobine stotina lidera indijskog porijekla. Rezultati su pokazali da su ovi lideri pet puta skloniji preuzimanju proračunatih rizika, skoro šest puta spremniji prihvatiti velike izazove te tri puta skloniji pokazivanju izuzetne otpornosti i sistematičnosti u poređenju s prosjekom . Drugim riječima, ono što je modernom biznisu najpotrebnije – snalaženje u kompleksnosti promjena – Indijci imaju u izobilju. Istraživanje je također potvrdilo izraženu sposobnost proaktivne adaptacije na nove okolnosti, što je ključno za uspjeh na vrhu .

Ključ uspjeha: prilagodljivost izgrađena u haosu

Šta stoji iza ovakvih impresivnih sposobnosti? Jedan od najčešće navođenih faktora je jedinstveno iskustvo odrastanja i obrazovanja u Indiji. Multimilionski gradovi sa pretrpanim saobraćajem, ogromna populacija (preko 1,4 milijarde ljudi), stotine jezika i dijalekata, kompleksna birokratija i nepredvidivi politički obrti – sve to čini svakodnevni život u Indiji izuzetno složenim. Upravo ta urođena kompleksnost okruženja kalila je generacije koje su se navikle na neizvjesnost i stalne promjene. Ravi Kumar, izvršni direktor kompanije Cognizant, objašnjava da je odrastanje u Indiji značilo svakodnevno učenje snalaženja u haosu: “Odrastao sam uz konstantan haos i nejasnoće oko sebe. Ako naučite voziti auto u Indiji, možete voziti bilo gdje na svijetu!” . Drugim riječima, ono što je drugima prepreka, Indijcima je škola života.

Mnogi indijski lideri već su u mladosti proveli formativne godine navigirajući kroz neprestane promjene. Njihov uspjeh, kako je primijetio Newsweek, nije ostvaren uprkos indijskom “haosu” – nego baš zahvaljujući tome što su naučili napredovati unutar njega .

Obrazovni sistem i kultura također igraju važnu ulogu. Indija se ponosi nekima od najtežih univerzitetskih prijemnih ispita na svijetu i vrhunskim tehničkim institucijama poput Indijskih instituta za tehnologiju (IIT). Konkurencija za upis na IIT broji stotine hiljada kandidata od kojih uspijeva tek mali procenat. Takvo “preživljavanje najjačih” u akademskoj sferi oblikuje stručnjake sa izuzetnom radnom etikom i strašću za učenjem.

Umijeće multikulturalnog liderstva

Osim ličnih vještina, indijski CEO-i ističu se i po načinu na koji vode organizacije u kulturno raznolikom okruženju. Kompanije pod njihovim vodstvom protežu se na desetine država i tržišta – od SAD i Evrope do Azije i Afrike – što znači da lider mora uskladiti mnoštvo različitih kultura, navika potrošača te očekivanja zaposlenih i dioničara.

Indijski menadžeri tu sposobnost izgrađuju još kod kuće. Odrastajući u društvu velikih razlika – različitih jezika, religija, tradicija – naučili su “upravljati različitim tipovima ljudi istovremeno”, kako to opisuje bankar Piyush Gupta . Ta kros-kulturalna inteligencija pokazala se neprocjenjivom kada su preuzeli globalne brendove. Primjerice, voditi lanac Starbucks u preko 80 država ili kultnu modnu kuću Chanel iz Pariza – i jedno i drugo uspješno su savladali Laxman Narasimhan i Leena Nair na pozicijama CEO-a .

Zajednički imenitelj ovih lidera je sposobnost da izgrade koalicije i balansiraju interese različitih aktera. Za razliku od karizmatičnih osnivača prošlosti koji su mogli nametnuti svoju volju, moderni direktor mora pomiriti zahtjeve dioničara, zaposlenih, kupaca i zajednica . Indijski rukovodioci tu briljiraju. Istraživanja pokazuju da su 1,4 puta uspješniji od prosjeka u orijentaciji na kupca i sistematičnom analiziranju potreba tržišta (intuiciju) .

Njihov stil vođenja često je inkluzivan i dugoročan. Ravi Kumar iz Cognizanta savjetuje: “Iskreno vjerujem da napredak leži u različitosti. Okružite se ljudima koji nisu poput vas i naučite raditi s onima s kojima se ne slažete.” . Drugim riječima, rast i inovacije rađaju se iz heterogenosti – iz sudara različitih ideja i saradnje talentiranih ljudi raznolikog porijekla. Takav strpljiv, kooperativan pristup možda nema teatralnost nekih zapadnih “super-zvijezda” menadžmenta, ali se pokazao izuzetno efikasnim u navigaciji kroz složene globalne sisteme.

Trag na globalnom biznisu i pogled u budućnost

Fenomen indijskih lidera u vrhu svjetskog biznisa nije samo niz izolovanih priča o uspjehu – on je promijenio i same standarde korporativnog liderstva. Nekada je zvučalo nezamislivo da Indijac vodi američku megakorporaciju; danas je to nova realnost. “Ljudi su došli i napravili veliku razliku,” kaže Garcetti, aludirajući na ogroman doprinos indijskih stručnjaka . Kolektivno gledano, oni su dokazali da operativna izvrsnost i vizija nemaju granica niti nacionalnost. Pokazali su da gradnja konsenzusa i dugoročnog povjerenja donosi održiviji napredak nego oslanjanje na puku karizmu ili kratkoročne ciljeve .

Naravno, ostaje pitanje kako će se ovaj trend razvijati u budućnosti. Kina danas godišnje obrazuje više inženjera nego Indija, a automatizacija prijeti da umanji potrebu za nekim tradicionalnim tehničkim ulogama. Ipak, indijski lideri već se prilagođavaju novoj stvarnosti – ističu se upravo u prelasku iz tehničkih u strateške pozicije, spajajući duboko razumijevanje tehnologije sa vještinama upravljanja ljudima. Takav profil biće sve traženiji kako kompanije budu trebale vizionare koji jednako razumiju digitalnu transformaciju i kompleksne društvene odnose.

Garcettijeva šala da će uskoro “svaki CEO biti Indijac” možda jest pretjerana, ali njena poenta ostaje: Indijci su svojim talentom, znanjem i radom ostavili neizbrisiv trag u globalnom poslovanju. Njihov uspjeh inspirira, a njihov stil liderstva – zasnovan na fleksibilnosti, inovativnosti i inkluzivnosti – sve je više zlatni standard kojem teže kompanije širom svijeta. 

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444