Piše: Blagomir Simikić, Advokatska kancelarija Stevanović

Uvođenje novih američkih carina izazvalo je talas poskupljenja aviona na globalnom tržištu. Agresivna trgovinska politika SAD-a – uključujući visoke carine na uvoz određenih proizvoda i materijala – dovela je do povećanja troškova proizvodnje i nabavke putničkih aviona širom svijeta. Avio-kompanije i proizvođači upozoravaju da bi ove mjere mogle usporiti isporuke, podići cijene letjelica i narušiti ravnotežu na tržištu komercijalne avijacije.

Embraer na udaru carina

Jedan od najozbiljnijih primjera jeste brazilski proizvođač aviona Embraer, treći najveći na svijetu nakon Airbusa i Boeinga. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa najavila je 50% carinu na sav uvoz iz Brazila od 1. avgusta, što direktno pogađa Embraerove putničke avione koji se sklapaju u Brazilu. Francisco Gomes Neto, glavni izvršni direktor Embraera, upozorio je da bi ova kaznena tarifa povećala cijenu svakog aviona za oko 9 miliona dolara pri prodaji u SAD. Takav drastičan skok cijene vjerovatno ne bi prihvatili kupci, prvenstveno američke aviokompanije, što znači da bi Embraer bio primoran da uspori ili potpuno obustavi proizvodnju svojih najpopularnijih modela.

Embraer je posebno osjetljiv na ove mjere jer je SAD njegovo najveće tržište, gdje se plasira gotovo polovina Embraerovih komercijalnih aviona i čak 70% poslovnih jetova. Njegov najprodavaniji regionalni avion E175 omiljen je među američkim regionalnim prevoznicima, poput kompanija American Airlines (90 naručenih aviona) i SkyWest (preko 16 naručenih). Ako bi dodatni trošak od 9 miliona dolara po avionu morao biti uračunat, isporuke E175 postale bi neisplative pod novim uslovima. Neto upozorava da bi posljedice po kompaniju bile jednake onima iz vremena pandemije – kada je 2020. godine Embraerov prihod pao za oko 30% – što ističe ozbiljnost situacije. Osim toga, paradoksalno, carine bi naškodile i američkim dobavljačima dijelova za Embraer, jer brazilska firma u svojim letjelicama koristi brojne komponente proizvedene u SAD-u (motore, avioniku i dr.). Ukoliko proizvodnja stane, Embraer upozorava da bi odložio planirane kupovine američkih dijelova u vrijednosti do 20 milijardi dolara narednih godina, što znači da bi i američke fabrike trpile posljedice. “Ovo je situacija u kojoj svi gube (lose-lose)”, poručio je Gomes Neto, aludirajući na lančanu reakciju koja pogađa i proizvođača i njegove dobavljače.

Širi uticaj na tržište aviona

Embraerov slučaj je dio šire slike u kojoj trgovinski ratovi i carine podižu cijene aviona globalno. Osim Brazila, Trumpova administracija je zaoštrila carinske mjere prema nizu zemalja – podigavši prosječnu carinsku stopu SAD sa 2,5% na 27% tokom prve polovine 2025. godine. Carine na ključne sirovine za avio-industriju dodatno pojačavaju pritisak: primjerice, SAD su u junu 2025. udvostručile carine na uvoz čelika i aluminija na 50%. Kako su aluminijum i čelik osnovni materijali za proizvodnju aviona, poskupljenje tih metala direktno se odražava na trošak izgradnje novih letjelica. Proizvođači poput Boeinga i Airbusa suočavaju se s većim ulaznim cijenama materijala, što posljedično podiže i konačne cijene aviona koje isporučuju kupcima.

Ni najveći svjetski avio-proizvođači nisu pošteđeni trgovinskih tenzija. Američki Boeing našao se na udaru kineskih protumjera: zbog trgovinskog rata između Washingtona i Pekinga, Kina je u jednom trenutku uvela visoke tarife (125%) na uvoz američkih proizvoda, pa su kineske aviokompanije obustavile preuzimanje Boeingovih aviona. To je natjeralo Boeing da preusmjerava već proizvedene avione drugim kupcima, dok su kineski prevoznici pojačali narudžbe kod evropskog Airbusa. Ovakav poremećaj doveo je do veće potražnje za Airbusovim letjelicama, što potencijalno omogućava i rast njihovih cijena zbog ograničene ponude na tržištu. Istovremeno, Boeing gubi važan tržišni udio u Kini, što utiče na ekonomiju razmjera i može podići fiksne troškove po avionu.

Napetosti rastu i između SAD-a i Evrope. Evropska unija se našla pred uvođenjem univerzalne tarife od 10% na svoje proizvode pri izvozu u Ameriku, kako bi izbjegla još gore scenarije. Ipak, Trumpova prijetnja da će podići tu tarifu na čak 30% do početka avgusta dovela je do zahlađenja pregovora. EU je upozorila da bi tako visoke carine praktično onemogućile transatlantsku trgovinu nekim proizvodima, među kojima su i putnički avioni. Istorijski gledano, spor oko subvencija Airbusu i Boeingu već je ranije rezultirao međusobnim carinama – SAD je 2019. uveo carinu od 15% na Airbusove avione, a EU je odgovorila carinama na Boeingove avione. Te mjere su privremeno suspendovane sporazumom 2021. godine, ali sada postoji strah da bi se novi trgovinski sukobi mogli obnoviti. Ukoliko bi i evropski avioni bili pogođeni američkim carinama (ili obratno), to bi dalje globalno podiglo cijene novih aviona, stvorivši dodatne troškove za aviokompanije.

Ključni faktori rasta cijena aviona

• Visoke uvozne carine na gotove avione: Direktno povećavaju cijenu aviona iz zemalja koje su na meti carina (npr. Embraerovi avioni iz Brazila poskupjeli bi za 9 miliona USD po komadu zbog 50% carine).

• Carine na sirovine i dijelove: Povećanje cijena aluminija i čelika zbog američkih carina od 50% diže troškove proizvodnje za sve proizvođače aviona. Skuplje komponente (motori, elektronika) takođe znače skuplji finalni proizvod.

• Trgovinske represalije drugih zemalja: Odmazde poput kineskih tarifa na američke avione ili potencijalnih evropskih carina na Boeing stvaraju nestašice ili preusmjeravaju potražnju, što dovodi do većih cijena preostalih opcija na tržištu.

• Ograničena konkurencija u pojedinim segmentima: Ako jedan proizvođač posustane (primjer Embraera u regionalnom segmentu), avioprevoznici nemaju mnogo alternativnih dobavljača. To smanjuje pregovaračku moć kupaca i može dovesti do viših cijena kod drugih proizvođača zbog povećane tražnje za njihovim avionima.

• Inflacija i poremećaji lanca nabavke: Nevezano za carine, oporavak potražnje poslije pandemije i raniji poremećaji u lancu snabdijevanja već su stvorili pritisak na rast cijena aviona. Carinske mjere dodaju dodatni sloj troškova na već poskupjelu proizvodnju.

Posljedice za avio-kompanije i putnike

Rast cijena novih aviona znači da će avio-kompanije morati plaćati više za obnovu svoje flote ili će odlagati kupovinu novih letjelica. Naročito su pogođeni regionalni prevoznici u SAD-u, koji se oslanjaju na Embraer E175 – ukoliko ti avioni poskupe ili isporuke budu odgođene, neke linije bi mogle ostati bez planiranih novih aviona, a kompanije bi duže zadržale stare avione u saobraćaju. Starije letjelice su manje efikasne i skuplje za održavanje, što povećava operativne troškove prevoznika. Stručnjaci upozoravaju da bi dio tih troškova na kraju mogao biti prebačen na putnike kroz više cijene karata ili dodatne naknade.

Globalno posmatrano, “rat tarifama” prijeti da uspori rast avio-industrije nakon pandemijskog oporavka. Ukoliko se rješenje ne pronađe, proizvođači aviona bi mogli smanjiti tempo proizvodnje, što znači duža čekanja na nove avione za naručioce i moguće dalje povećanje cijena na tržištu polovnih aviona (jer bi porasla potražnja za zamjenskim rješenjima). Takođe, smanjena konkurencija – ako Embraer privremeno stane – može dovesti do manjeg izbora za avioprevoznike i većeg oslanjanja na duopol Airbus-Boeing, koji bi u takvoj situaciji imao manji podsticaj da drži cijene nižima.

Zaključak: Uvođenje visokih carina od strane SAD već je pokrenulo lanac događaja koji poskupljuje avione na globalnom nivou. Od Brazila i Kine, preko Evrope pa do samih američkih kompanija, efekti se osjećaju duž cijelog lanca snabdijevanja u avijaciji. Kratkoročno, to znači veće cijene i neizvjesnost za aviokompanije i proizvođače, a dugoročno bi moglo usporiti tehnološki napredak i ekološku tranziciju flota (jer nove, štedljivije avione teže nabaviti u ovakvim uslovima). Industrija sa zebnjom prati razvoj situacije, nadajući se da će se sporovi riješiti pregovorima kako bi se izbjegao scenario u kojem trgovinske barijere koče oporavak i rast civilnog zrakoplovstva.

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444