Finansijsko i operativno stanje ERS do novembra 2025.

Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) krajem 2025. godine suočava se sa ozbiljnim finansijskim poteškoćama i operativnim izazovima. Prema najavama uprave, ova godina bi trebalo da bude završena sa gubitkom od oko 29 miliona KM (≈15 miliona EUR) Uzrok ovako lošim poslovnim rezultatima prvenstveno leži u dvogodišnjoj nepovoljnoj hidrologiji (suše) koja je prepolovila proizvodnju iz hidroelektrana, te povećanom uvozu skupe električne energije radi podmirenja potreba potrošača. Naime, ERS je morao kupovati struju na tržištu po cijeni od oko 72 EUR/MWh, dok se domaćinstvima struja i dalje prodaje po regulisanoj cijeni od samo 34 EUR/MWh. Ovakav nesrazmjer između nabavne i prodajne cijene rezultirao je kumulativnim minusom, pri čemu se istovremeno izbjeglo drastično poskupljenje računa za građane. Za industrijske kupce cijene su približno na nivou tržišnih (oko 75 EUR/MWh), ali subvencionisanje domaćinstava ozbiljno opterećuje finansije ERS-a.

Finansijski pokazatelji ERS-a već su bili narušeni prethodnih godina. Poslovna 2024. godina jedva je završena na pozitivnoj nuli – ostvarena je simbolična dobit od svega 3,2 miliona KM (≈1,6 miliona EUR). Opozicija tvrdi da je čak i ta godina zapravo završena gubitkom (navode cifru od -20,1 miliona KM) te da je to direktna posljedica lošeg upravljanja, nedostatka ulaganja i sumnjivih koncesija. Poslovni trend je time bitno ispod potencijala: Republika Srpska, iako bogata energetskim resursima, iz neto izvoznika struje postala je uvoznik, što je ocijenjeno neprihvatljivim imajući u vidu međunarodne cijene struje i propuštenu šansu za ekstra-profit. Зbog pada proizvodnje od oko 20% (procijenjena berzanska vrijednost izgubljene proizvodnje je oko 100 miliona EUR) Republika Srpska je morala kvadripolirati uvoz električne energije u prvoj polovini 2025. u poređenju sa prethodnom godinom. Time je poništen status BiH kao najvećeg regionalnog izvoznika struje iz prethodnih godina.

Zaduženost ERS-a dostigla je alarmantni nivo: ukupne finansijske obaveze matičnog preduzeća i svih zavisnih preduzeća prelaze 1,3 milijarde KM. Strukturu tog duga čine uglavnom kreditne obaveze (oko 650 miliona KM po tri velika kredita za kapitalne projekte, uključujući kineske kredite za HE Dabar i HE Bistrica, te kredit za odsumporavanje u RiTE Ugljevik), zatim dugovanja prema dobavljačima (posebno termoelektranama RiTE Ugljevik i Gacko koje zajedno duguju ~165 miliona KM dobavljačima), te obaveze po izgubljenim međunarodnim arbitražama. Samo po osnovu arbitražnog spora RiTE Ugljevika sa slovenačkim partnerom, ERS ima obavezu isporuke značajnog dijela proizvedene energije Slovencima, što je finansijski ekvivalentno dugu od preko 300 miliona KM. Posljedica je da oko trećina proizvodnje RiTE Ugljevik odlazi stranim partnerima umjesto da puni domaću mrežu, dodatno smanjujući dostupnu energiju za domaći konzum. Sva ova dugovanja dovela su do toga da je gigant “Elektroprivreda RS” ozbiljno posrnuo, kako je to slikovito priznao i predsjednik Vlade RS. Stručnjaci upozoravaju da bi nezavisna revizija vjerovatno otkrila i dodatne „skrivene“ obaveze u bilansima ERS-a.

Sa operativnog aspekta, ERS se sastoji od jednog matičnog preduzeća (Mješoviti holding) i 11 zavisnih preduzeća (termoelektrane, hidroelektrane, rudnici, distributivna preduzeća, te novouspostavljena Direkcija za javno snabdijevanje). U periodu 2020–2021. sprovedena je prva faza restrukturiranja u skladu sa novim Zakonom o električnoj energiji i propisima Energetske zajednice, kojom su razdvojene djelatnosti distribucije i snabdijevanja električnom energijom Od 1. aprila 2021. pet elektrodistributivnih preduzeća prestala su da se bave prodajom struje krajnjim kupcima i postala isključivo operateri distributivne mreže, dok je javni snabdjevač centralizovan u okviru ERS Direkcije za snabdijevanje. Tom prilikom je kroz dobrovoljne stimulativne otpremnine smanjen višak zaposlenih u distributivnom segmentu (procijenjeno ~15% radne snage), što je iskoristilo preko 970 radnika. Ipak, uprkos ovom organizacionom prilagođavanju, ukupna radna snaga ERS i dalje je vrlo brojna (samo u dva rudarsko-termoenergetska kompleksa Gacko i Ugljevik radi oko 3.700 ljudi), a Vlada RS ocjenjuje da je potrebna “kompletna transformacija” kadra i podizanje produktivnosti. Nedovoljna ulaganja u modernizaciju postrojenja i održavanje mreže dovela su do čestih kvarova – npr. RiTE Ugljevik je u 2022. godini imao 31 neplanirani ispad postrojenja što je prisililo ERS na uvoz izuzetno skupe energije (čak do 700 EUR/MWh u kriznim momentima). Takođe, distributivna mreža je u značajnom dijelu dotrajala, zbog čega će biti potrebna dodatna ulaganja u njenu obnovu uz podršku Vlade i kroz nova zaduženja. Sve navedeno ilustruje da je postojeći poslovni model ERS-a postao neodrživ – troškovi proizvodnje u sadašnjim kapacitetima su veći od cijene po kojoj se struja isporučuje građanima, a kompanija je opterećena dugovima i strukturnim slabostima koje ugrožavaju njenu likvidnost i sigurnost snabdijevanja.

Zaključci Vlade RS od 13. novembra 2025. – sadržaj i pravni značaj

Suočena sa gore opisanim stanjem, Vlada Republike Srpske je na tematskoj sjednici održanoj 13. novembra 2025. donijela set zaključaka usmjerenih na hitno restrukturiranje i stabilizaciju ERS-a. Ova sjednica, posvećena stanju u elektroenergetskom sektoru, rezultirala je konkretnim zadacima za upravu ERS-a i resorno ministarstvo, a sve s ciljem obezbjeđenja dugoročne održivosti elektroenergetskog sistema, sigurnosti snabdijevanja i dovoljnih količina električne energije za potrebe RS

Ključni zaključci Vlade mogu se sažeti na sljedeći način:

• Usvajanje Informacije i planovi za poboljšanje: Vlada je prihvatila Informaciju o stanju u MH ERS koju je prezentovalo resorno Ministarstvo energetike i rudarstva, čime je formalno potvrđeno postojanje problema u poslovanju. Istovremeno, zaduženo je matično preduzeće ERS i svih 11 zavisnih preduzećada u roku od 15 dana od prijema zaključaka sačine individualne dinamičke planove mjera i aktivnosti za poboljšanje stanja, s projekcijama očekivanih efekata preduzetih koraka. Ovaj nalog praktično obavezuje menadžment svakog društva u sistemu ERS da analizira svoje poslovanje i predloži kratkoročne mjere štednje, restrukturiranja ili povećanja prihoda kako bi se zaustavilo dalje finansijsko propadanje.

• Konsolidovani plan na nivou holdinga: Pored pojedinačnih planova zavisnih društava, naloženo je i Matičnom preduzeću ERS da u roku od 20 dana od prijema zaključaka izraди objedinjeni (konsolidovani) dinamički plan na nivou čitavog holdinga. Ovaj konsolidovani plan treba da sabere predložene mjere svih članica grupacije, otkloni preklapanja i uskladi aktivnosti, te da ga ERS dostavi Vladi RS i Ministarstvu energetike i rudarstva na razmatranje. Očekuje se da će konsolidovani plan dati cjelovitu sliku restrukturiranja ERS-a i poslužiti kao osnova za dalja odobrenja ili korekcije od strane Vlade.

• Analiza organizacione strukture i funkcionalnije ustrojstvo: Vlada je zadužila Ministarstvo energetike i rudarstva RS zajedno sa ERS-om da sprovedu temeljitu analizu postojeće organizacione strukture holdinga i da ispitaju mogućnosti njegovog funkcionalnijeg organizovanja. Ovaj zaključak ukazuje na namjeru vlasti da preispita sadašnji model upravljanja i strukturu preduzeća: moguće je razmatranje centralizacije određenih funkcija, spajanja ili ukidanja pojedinih entiteta, ili redefinisanje odnosa između matice i zavisnih društava. Pravno gledano, svaka značajnija promjena organizacije (npr. statusna promjena spajanja društava, izdvajanja djelatnosti ili promjena vlasničke strukture) zahtijevala bi poštovanje Zakona o privrednim društvima i drugih relevantnih propisa, kao i eventualnu saglasnost regulatornih tijela (Regulatorne komisije za energetiku RS – RERS, ako su u pitanju dozvole za obavljanje energetske djelatnosti). Stoga, ovaj zadatak podrazumijeva da nadležno ministarstvo pripremi pravno utemeljen prijedlog restrukturiranja koji će povećati efikasnost, a da pritom ne naruši obavezne standarde i ne izazove pravnu nesigurnost u pogledu postojećih ugovora i licenci.

• Nadzor nad sprovođenjem mjera: Posebnim zaključkom, Ministarstvo energetike i rudarstva RS je zaduženo da prati realizaciju svih ovih zaključaka i da o napretku redovno informiše Vladu. Ova odredba daje zaključcima karakter nadzornog mehanizma: Ministarstvo će djelovati kao kontrolor i koordinator, obavezujući ERS da postupa po nalozima, a Vladi omogućava da na osnovu izvještaja reaguje ukoliko se mjere ne sprovode dovoljno brzo ili efikasno. U pravnom smislu, ovi zaključci Vlade predstavljaju obavezujuća uputstva vlasnika(jer Vlada RS nastupa u svojstvu predstavnika većinskog vlasnika – Republike Srpske – u ovom državnom preduzeću) i imaju težinu izvršnih odluka upravnog karaktera. Neispunjavanje tih obaveza moglo bi dovesti do sankcija po menadžment (smjene rukovodilaca, imenovanje privremenog upravnika i sl.), imajući u vidu da Vlada kao vlasnik ima pravo da preduzima mjere zaštite kapitala i javnog interesa u skladu sa Zakonom o javnim preduzećima.

Vlada RS je zaključke propratila javnim porukama koje naglašavaju odlučnost vlasti da konsoliduje stanje u ERS-u. Premijer Savo Minić je nakon sjednice izjavio da je „nužno urediti sistem elektroprivrede kroz smanjenje troškova i veću kontrolu rada“, te da optimistično vjeruje u uspjeh stabilizacije, uz poruku da „treba zasukati rukave“. Takođe je istakao da će se ispitati odgovornost za eventualne propuste, uz napomenu da vjerovatno „ima posla i za istražne organe“ gdje god su uočene nepravilnosti. Ministar energetike Petar Đokić poručio je da „svi koji su uključeni u sistem moraju promijeniti svoj rad“, odnosno da slijedi promjena poslovne kulture i uklanjanje bespotrebnih troškova. Važno je napomenuti da je premijer izričito garantovao kako neće doći do privatizacije ERS-a – ova izjava ima političko-pravni značaj umirivanja javnosti i sindikata, stavljajući do znanja da restrukturiranje neće značiti otuđenje državne imovine, već ostanak elektroprivrede u vlasništvu RS. Ovakva garancija uklanja (bar za sada) potrebu primjene Zakona o privatizaciji državnog kapitala, ali ostavlja prostor za interne reorganizacije i potencijalno dokapitalizacije unutar okvira državnog vlasništva.

Zaključci od 13. novembra 2025. praktično predstavljaju nastavak i konkretizaciju ranijih strateških planova Vlade RS o restrukturiranju ERS-a. Još u Programu ekonomskih reformi RS za period 2023–2025, koji je usvojila Narodna skupština RS, bilo je predviđeno sprovođenje faze 2 restrukturiranja MH ERS usmjerene na proizvođače električne energije. Ta faza uključuje implementaciju mjera u skladu sa novim Zakonom o električnoj energiji i EU direktivama (Treći energetski paket). Podsjetimo, faza 1 (razdvajanje distribucije i snabdijevanja) uspješno je okončana 2021. godine. Faza 2 – koja bi obuhvatila reorganizaciju proizvodnih preduzeća (termoelektrana, hidroelektrana i rudnika) – do novembra 2025. još nije bila u potpunosti realizovana, dijelom i zbog kompleksnosti i otpora (npr. sindikati su izrazili jasan stav protiv razdvajanja rudnika od termoelektrana, videći to kao uvod u parcijalnu privatizaciju). Zaključci Vlade sada tu fazu stavljaju u fokus, dajući joj rokove i operativni plan izrade, što pravno gledano predstavlja obavezujući akcioni planza organe ERS-a. Realizacija ovih zaključaka zahtijevaće dalje odluke – moguće je da će nakon dostavljanja planova Vlada donositi nove zaključke ili uredbe o usvajanju programa reorganizacije, a nije isključeno ni pokretanje procedura za izmjene internih akata ERS-a ili podzakonskih propisa radi sprovođenja potrebnih promjena. Sve u svemu, sadržaj zaključaka od 13.11.2025. jasno oslikava odlučnost vlasti da u kratkom roku inicira sveobuhvatno restrukturiranje ERS-a unutar postojećeg pravnog okvira, uz puno uvažavanje nadležnosti resornog ministarstva i regulatora.

Ekonomska i politička opravdanost restrukturiranja ERS-a

Ekonomska logika restrukturiranja: S obzirom na opisano stanje, ekonomska opravdanost hitnog restrukturiranja ERS-a je teško dovesti u pitanje. Kompanija koja ostvaruje gubitke, gomila dugove i suočava se sa strukturnim neefikasnostima mora preduzeti radikalne mjere kako bi povratila održivost. Ciljevi restrukturiranja – smanjenje troškova, povećanje kontrole nad trošenjem i nabavkama, optimizacija broja zaposlenih, te bolje planiranje investicija – potpuno su u skladu sa zahtjevom da ERS ponovo posluje profitabilno i obezbijedi sigurnu isporuku struje potrošačima. Trenutno finansijsko opterećenje (subvencioniranje niske cijene struje za domaćinstva, otplata ogromnih kredita i arbitražnih obaveza) bez promjena bi vrlo brzo dovelo do insolventnosti ili bi zahtijevalo kontinuirane intervencije iz budžeta RS, što je fiskalno neodrživo. Stoga, restrukturiranje je ekonomski opravdano kao jedini put ka dugoročnoj održivosti – kako je i Vlada navela, cilj je “osigurati dugoročnu održivost elektroenergetskog sistema Republike Srpske”.

Mjere poput centralizacije kontrolnih funkcija (npr. jedinstvena kontrola javnih nabavki, što je premijer istakao kao potrebu), uvođenje hijerarhije odgovornosti i boljeg nadzora rada svih organizacionih jedinica, te racionalizacija radne snage, treba da dovedu do smanjenja operativnih rashoda. Ministar Đokić je naglasio da “svi u sistemu moraju smanjiti rashode na one potrebe koje su neophodne za održavanje vitalnosti sistema” što implicira rezanje nepotrebnih izdataka (službena putovanja, reprezentacija, sponzorstva, neproduktivni kadrovi i sl.). Uprava ERS-a priznaje da je produktivnost niska, a da su eksterni faktori (suša, uvoz, obaveze prema Slovencima) dodatno otežali situaciju. Istovremeno, cijena električne energije za krajnje kupce u RS ostala je najniža u regionu, što jeste olakšavajuće za građane i privredu, ali značи da ERS nije iskoristio rekordno visoke cijene električne energije na evropskom tržištu 2022–2023. da akumulira dobit. Naprotiv, kako opozicija ističe, propustilo se ostvariti ekstra-profit u uslovima skupе struje na tržištu, već se preduzeće zbog lošeg planiranja našlo u uvoznoj poziciji i gubicima. Ekonomski posmatrano, restrukturiranje treba da omogući ERS-u da ponovo bude neto izvoznik u vlažnim/godinama normalne hidrologije i da u periodima visokih cijena ostvari dobit koja će se slivati u budžet RS (kroz dividende), umjesto da bude hronični gubitaš. U prilog opravdanosti ide i činjenica da su i druga elektroprivredna društva u BiH (npr. EP BiH u Federaciji) zapala u probleme i pokrenula slične mjere štednje i reorganizacije, jer se čitav sektor suočava sa tranzicionim pritiscima (dekarbonizacija, poskupljenje goriva, kolebanja u proizvodnji zbog klime). Dakle, restrukturiranje ERS-a nije izolovan hir, već dio šireg ekonomskog imperativa za restrukturiranjem energetskih preduzeća u regionu.

Politička dimenzija i uticaj: Restrukturiranje ERS-a nesumnjivo ima značajne političke implikacije u Republici Srpskoj. Elektroprivreda je najveće javno preduzeće i poslodavac u RS, a cijena električne energije je politički osjetljiva tema koja direktno utiče na standard građana i inflaciju. Vlast se stoga nalazi u delikatnom balansu: s jedne strane mora spasiti kompaniju od finansijskog kraha, a s druge strane izbjeći socijalne potrese – masovna otpuštanja ili nagli rast cijena struje mogli bi izazvati nezadovoljstvo i proteste.

Dosadašnje poruke Vlade i resornih ministara pokazuju svjesnost te političke osjetljivosti. Premijer Minić je kategorički isključio privatizaciju ERS-a, čime je preduprijedio glasine da bi restrukturiranje moglo biti paravan za prodaju nacionalnog energetskog bogatstva. Ovakav stav odražava širok politički konsenzus u RS da elektroenergetski sektor treba ostati pod kontrolom države – čak je i sindikat energetike istakao da “cepkanje preduzeća” (poput izdvajanja rudnika iz sastava ERS) vide kao nedopustivo jer može otvoriti vrata privatizaciji. Vlast, posebno vladajuća stranka SNSD, ne želi rizikovati gubitak političkih poena po tom osnovu, pa umjesto privatizacije naglašava unutrašnje reforme i državnu kontrolu.

Opozicija pak koristi posrnule finansije ERS-a kao dokaz lošeg upravljanja vladajućih struktura. Poslanik PDP-a Bojan Kresojević otvoreno je rekao da je gubitak ERS-a rezultat loše vlasti koja nije obezbijedila investicije i koja je dopustila sumnjive koncesije. Čak je citirao i predstavnika vlasti (Iliju Tamindžiju iz SNSD-a) koji je priznao da je ERS zbog lošeg planiranja iz izvoznika prešao u uvoznika i izgubio 20% proizvodnje. Očekivano je da će opozicija i nadalje budno pratiti proces restrukturiranja – svaki neuspjeh ili odustajanje od najavljenih mjera biće kritikovan kao kontinuitet nesposobnosti, dok bi eventualne nepopularne mjere (poput otpuštanja radnika ili poskupljenja struje) bile dočekane kao povod za politizaciju i optužbe za ugrožavanje građana. Stoga, politička opravdanost restrukturiranja zavisiće od toga da li će vlast uspjeti da poboljša stanje ERS-a bez većih negativnih posljedica po stanovništvo i zaposlene. U suštini, to je test kredibiliteta nove Vlade RS (koju predvodi Savo Minić od 2024. godine) i njene odlučnosti da rješava naslijeđene probleme, nasuprot dosadašnjoj praksi gdje su se problemi često prolongirali.

Širi uticaj restrukturiranja može se posmatrati i u kontekstu energetskih politika i odnosa unutar BiH i regiona. Republika Srpska je već donijela određene reformske zakone usklađene sa EU direktivama o tržištu električne energije i dekarbonizaciji, što je ministar Đokić istakao napominjući da je period burnih promjena u energetici širom Evrope (usljed “direktiva koje usporavaju energetsku aktivnost” i posljedica rata u Ukrajini) djelimično uticao i na nas. Dakle, restrukturiranje ERS-a je i uslov da RS održi korak sa obavezama Energetske zajednice – recimo, da do 2026. godine zatvori ili ekološki obnovi najstarije termoelektrane, integriše više obnovljivih izvora i sl. Politički gledano, Vlada RS nastoji pokazati da može sama, proaktivno, urediti stanje u svom energetskom sektoru, što je važno i za afirmaciju entitetske samostalnosti u oblasti energetike (budući da je to prema ustavnom uređenju nadležnost entiteta). Uspješno restrukturiranje bi ojačalo argumente RS da drži konce energetske politike i da može privući investicije (npr. iz Kine ili Srbije) na svoju ruku. S druge strane, neuspjeh ili produbljivanje krize u ERS-u otvorio bi mogućnost za veći uticaj državnih institucija BiH ili međunarodnih finansijskih institucija, što vlasti u Banjaluci žele izbjeći. Stoga je politički imperativ da se ERS spasi i osnaži unutar okvira RS, kako bi ostao stub energetskog suvereniteta i ekonomske stabilnosti.

Potencijalni efekti restrukturiranja su višestruki. Kratkoročno, može se očekivati određeno stezanje kaiša – smanjenje nepotrebnih troškova, moguće zamrzavanje zapošljavanja ili čak smanjenje broja radnika uz socijalni program, odlaganje manje prioritetnih investicija – sve radi stabilizacije finansija. Već je naloženo da se u roku 15 dana definišu mjere konsolidacije što sugeriše da će ubrzo doći do internih rezova i reorganizacije rada. To bi moglo izazvati nezadovoljstvo zaposlenih (pogotovo ako dođe do premještaja ili otpuštanja) i lokalnih zajednica koje ekonomski zavise od velikih energetskih postrojenja (npr. opštine Ugljevik i Gacko, gdje su termoelektrane glavni poslodavci). Vlada će morati pažljivo balansirati te mjere sa ponudom adekvatnih otpremnina i socijalnih planova, kako je to već urađeno u distribuciji, kako bi spriječila socijalne proteste i štrajkove.

Dugoročno, ako se restrukturiranje sprovede uspješno, ERS bi mogao postati efikasnije preduzeće koje stoji na zdravijim osnovama. To znači: modernizovana postrojenja (premijer Minić je naglasio nužnost ulaganja, posebno u termoelektrane i dovršetak započetih hidroelektrana), diverzifikacija izvora (veći kapaciteti u solarnoj energiji, što je takođe planirano), te bolja upravljačka praksa. Stabilan ERS je preduslov da se građanima i dalje obezbjeđuje električna energija po pristupačnoj cijeni, ali bez akumuliranja gubitaka koji onda terete budžet. Takođe, restrukturirana ERS može biti generator rasta – ponovo izvoznim kapacitetima može donositi devize u RS i finansirati nove projekte. Politički efekat uspjeha bio bi snažan adut vlasti da su zaštitili nacionalni interes i ekonomski oporavili „porodicu“ javnih preduzeća, dok bi neuspjeh u restrukturiranju vjerovatno imao posljedice na povjerenje javnosti u vladajuću garnituru i potencijalno doveo do kadrovskih promjena na čelu ERS-a ili čak u Vladi. Stoga je restrukturiranje ERS-a istovremeno ekonomski nužno i politički visoko rizično, ali svakako opravdano kao potez koji se više ne može odlagati.

Preporuke iz ugla AK Standard Prva

Kao pravni savjetnici koji prate reformske procese u energetskom sektoru, advokatska kancelarija AK Standard Prva daje sljedeće preporuke kako bi se obezbijedila pravna sigurnost, zaštitili interesi klijenata i iskoristile mogućnosti koje proističu iz restrukturiranja ERS-a:

• Pravna sigurnost i usklađenost sa propisima:Svaki korak restrukturiranja mora biti utemeljen u važećem pravnom okviru. Preporučujemo detaljnu provjeru usklađenosti planiranih mjera sa Zakonom o električnoj energiji RS, Zakonom o privrednim društvima, Zakonom o radu i drugim relevantnim propisima. Potrebno je utvrditi da li će realizacija planova zahtijevati izmjene postojećih zakona ili podzakonskih akata. Na primjer, ako konsolidovani plan bude predviđao statusne promjene (spajanje zavisnih preduzeća, izdvajanje djelatnosti ili formiranje novih pravnih lica unutar holdinga), neophodno je ispoštovati sve procedure registracije, dobijanja saglasnosti osnivača (Vlade RS) i odobrenja Regulatorne komisije za energetiku RS za prenose licenci ili izdavanje novih licenci za obavljanje energetske djelatnosti. AK Standard Prva preporučuje izradu pravne mape puta restrukturiranja gdje bi se identifikovale sve potrebne formalne radnje i rokovi, kako bi proces tekao bez pravnih praznina i kako bi sva zainteresovana lica (uključujući povjerioce, manjinske akcionare ako ih ima, radnike i dr.) bila zaštićena u svojim pravima.

• Transparentnost i due diligence: Za očuvanje pravne sigurnosti ključno je da proces bude transparentan. Predlažemo angažovanje nezavisnih finansijskih i pravnih savjetnikakoji će izvršiti dubinsku analizu (due diligence) poslovanja ERS-a i njenih zavisnih preduzeća. To uključuje reviziju finansijskih obaveza, ugovora (posebno dugoročnih ugovora o kreditu, isporuci opreme, koncesija, arbitražnih sporazuma) i potencijalnih spornih pitanja. Cilj je identifikovati “skrivene” obaveze i rizike (na što je i sam vrh ERS-a ukazao) kako bi plan restrukturiranja adresirao i njih. Iz perspektive naših klijenata – bilo da su investitori, kreditori ili poslovni partneri ERS-a – važno je da nema iznenađenja u vidu nepoznatih dugova ili pravnih sporova koji bi mogli kasnije isplivati i ugroziti sprovođenje mjera. Transparentnost prema javnosti i tržištu (objava sažetaka plana, konsultacije sa sindikatima i lokalnim zajednicama) takođe je preporučljiva kako bi se izgradio širi konsenzus i smanjio rizik od društvenih konflikata ili pravnih izazova (npr. tužbi radnika ili dobavljača koji bi se osjetili ugroženim).

• Zaštita interesa klijenata i ugovornih strana:Restrukturiranje može uticati na postojeće ugovorne odnose. Preporučujemo pravnu zaštitu prava povjerilaca i partnera ERS-a. Na primjer, dobavljači opreme i goriva, građevinske firme angažovane na projektima (poput HE Dabar, HE Bistrica) i drugi klijenti AK Standard Prva mogu strahovati da će promjena organizacije ili mjere štednje ugroziti ispunjenje obaveza prema njima. Savjetujemo pravovremenu komunikaciju ERS-a sa svim povjeriocima i po potrebi reprogramiranje dugova uz sporazum (ukoliko pojedina zavisna preduzeća, poput RiTE Ugljevik, imaju dospjele obaveze koje ne mogu isplatiti). Takođe, važeći ugovori (npr. ugovori o isporuci uglja između rudnika i termoelektrana, ugovori o otkupu struje iz obnovljivih izvora po podsticajnim cijenama itd.) treba da budu revidirani u svjetlu nove organizacije kako bi se izbjeglo pravno vakuum ili dvostruko fakturisanje. Ukoliko dođe do spajanja preduzeća unutar ERS-a, neophodno je postupiti prema odredbama o statusnoj promjeni – što uključuje prenos ugovora i radnika na pravnog sljednika, uz očuvanje stečenih prava zaposlenih u skladu sa Zakonom o radu. Kancelarija AK Standard Prva je spremna da za klijente pripremi individualne pravne strategije kako bi zaštitili svoje interese (bilo da se radi o potraživanjima, ugovornim pravima ili ulaganjima) tokom i nakon restrukturiranja.

• Mogućnosti za ulaganja i partnerstva:Paradoksalno, kriza ERS-a i njegovo restrukturiranje mogu otvoriti vrata za nove investicije koje će pomoći modernizaciju sektora. Preporučujemo da Vlada RS i ERS razmotre modele javno-privatnog partnerstva ili zajedničkih ulaganja u prioritetne projekte. Na primjer, dovršetak hidroelektrane Dabar, čiji se završetak očekuje da poveća količine struje za potrošače RS mogao bi biti ubrzan uz dodatni kapital strateškog partnera – naravno, uz pažljivo ugovaranje da ERS zadrži kontrolni uticaj i da se zaštite interesi RS. Slično, planovi za izgradnju solarnih i vjetro kapaciteta (koje je premijer spomenuo kao neophodne mogu privući privatne investitore ako se ponude atraktivni uslovi (npr. garantovani otkup ili udio u dobiti umjesto fiksne kamate na zajam). Advokatski tim Standard Prve može pružiti podršku u strukturiranju takvih investicionih aranžmana, izradi PPP ugovora, konzorcijumskih sporazuma i sl., vodeći računa da se očuva suverenitet nad resursima i ispoštuju domaći zakoni (Zakon o javno-privatnom partnerstvu, Zakon o koncesijama itd.). Takođe, restrukturiranje distributivnog segmenta može stvoriti prilike za ulaganja u mrežu (npr. kroz model “obnovi-operi-predaj” za distributivnu infrastrukturu), što bi unaprijedilo kvalitet isporuke struje i smanjilo gubitke. Kroz sve takve investicione mogućnosti, uloga pravnog savjetnika je da osigura fer i jasne ugovorne odnose, zaštitu interesa RS kao vlasnika mreže i postrojenja, te da se eventualni sporovi rješavaju arbitražom ili pred domaćim sudovima uz primjenu prava RS.

• Regulatorni nadzor i tarifna politika:Restrukturiranje mora biti praćeno adekvatnim regulatornim mjerama kako bi se održala stabilnost tržišta električne energije. Preporučujemo blisku saradnju sa Regulatornom komisijom za energetiku RS (RERS) tokom cijelog procesa. Svaka promjena koja bi mogla uticati na opšte uslove snabdijevanja ili cijene treba da bude blagovremeno predstavljena RERS-u i, po potrebi, inicirane korekcije tarifnog sistema. Podsjetimo da je već u 2022. najavljivan prelazak na tzv. blok tarife (veća cijena za veću potrošnju) kako bi se podstakla štednja struje. Savjetujemo da se takve reforme tarifne politike sprovedu transparentno i postepeno, uz zaštitne mehanizme za socijalno ugrožene kategorije, čime bi se izbjegli nagli šokovi za potrošače. RERS kao nezavisni regulator treba da nadzire da li ERS nakon reorganizacije posluje nediskriminatorno i tržišno transparentno, u skladu sa principima Trećeg energetskog paketa EU. Za naše klijente – posebno velike industrijske potrošače – bitno je da regulator spriječi eventualne pokušaje ERS-a da gubitke prebaci na njih kroz neadekvatno visoke tarifne stavove. Takođe, regulatorni nadzor nad kvalitetom isporuke (npr. smanjenje broja i trajanja prekida u snabdijevanju) mora ostati strog i nakon restrukturiranja, kako građani i privreda ne bi trpjeli zbog internih promjena u ERS-u. AK Standard Prva stoji na raspolaganju da posreduje u komunikaciji između investitora, potrošača i regulatora, kako bi se svi glasovi čuli pri kreiranju nove regulative i kako bi zaključci Vlade bili sprovedeni u djelo na način koji je u skladu sa pravnim standardima i najboljom praksom.

Zaključno, restrukturiranje Elektroprivrede Republike Srpske je složen poduhvat koji mora biti sproveden pažljivo i promišljeno. Finansijski i operativni pokazatelji jasno ukazuju da su promjene nužne i hitne. Međutim, način na koji će te promjene biti realizovane odrediće da li će ERS ponovo stati na noge kao stabilan i uspješan energetski sistem ili će problemi eskalirati. Sa pravnog aspekta, predvidivost i zakonitost svakog poteza su od presudne važnosti – samo tako će se očuvati povjerenje i izbeći dodatne komplikacije. AK Standard Prva će nastaviti pratiti razvoj situacije, spremna da pruži pravnu podršku kako svojim klijentima, tako i nosiocima procesa, u cilju ostvarivanja zajedničkog interesa: sigurnog, održivog i prosperitetnog elektroenergetskog sektora Republike Srpske.

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444