Evropska unija i Bosna i Hercegovina razvili su tokom posljednjih decenija snažne ekonomske veze. EU je danas ubjedljivo najveći trgovinski partner BiH – oko 73% bh. izvoza plasira se na tržište EU, dok preko 59% uvoznih proizvoda dolazi iz zemalja Unije . Takva razmjena u 2023. činila je približno dvije trećine ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH. Istovremeno, privreda Bosne i Hercegovine značajno zavisi od evropskih investicija: samo u 2022. godini direktna ulaganja iz EU dostigla su 754 miliona eura , a od 1999. evropske razvojne banke (poput EIB) plasirale su oko 3,2 milijarde eura povoljnih kredita za infrastrukturne projekte u BiH . EU kroz svoje fondove kontinuirano podržava razvoj BiH – ukupno je od kraja rata do danas BiH dobila gotovo 2 milijarde eura bespovratne pomoći iz evropskih fondova . Samo u posljednje dvije godine (2022–2023) dodijeljeno je 256 miliona eura pomoći za socijalno-ekonomski oporavak i razvojne projekte , čime EU ostaje najveći pojedinačni donator i finansijski partner Bosne i Hercegovine.

Pretpristupni fondovi i razvojna podrška

Status BiH kao zemlje kandidata za članstvo u EU donio je pristup značajnim pretpristupnim fondovima. Kroz program Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), EU je od 2021. do 2024. dodijelila preko 309 miliona eura bespovratnih sredstava BiH. Ta pomoć obuhvatilaje i hitni energetski paket od 70 miliona eura za zaštitu ugroženih domaćinstava i malih preduzeća od rasta cijena energenata . Pored toga, izdvojena su sredstva za zapošljavanje i socijalnu uključenost (program EU4People, 23 miliona €) te za jačanje vladavine prava i jednakosti (program EU4Rule of Law, 13 miliona €) . EU sredstva koriste se i za investicije u infrastrukturu kroz Ekonomsko-investicijski plan za Zapadni Balkan. Zahvaljujući kombinaciji EU grantova i kreditnih linija evropskih banaka, u BiH je od 2020. mobilisano oko 2,9 milijardi eura investicija za održivi transport, energiju, okoliš, digitalizaciju i druge oblasti . Primjeri su izgradnja novih dionica autoputa na Koridoru Vc koji će brže povezati BiH sa susjedstvom, modernizacija energetskih objekata (npr. hidroelektrane) i ekološki projekti poput regionalnih deponija . Ova razvojna podrška ima za cilj da unaprijedi konkurentnost BiH i ubrza približavanje evropskim standardima, od saobraćajne povezanosti do zelene i digitalne tranzicije . Važno je istaći i ulaganje u ljudski kapital – kroz programe poput Erasmus+ do sada je finansirano preko 11.500 razmjena studenata, istraživača i mladih između BiH i EU, što doprinosi obrazovanju i povezivanju mladih generacija .

Poruke Ursule von der Leyen: milijarda evra za BiH i uslovljene reforme

Posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini u oktobru 2025. naglasila je upravo ekonomski aspekt evropsko-bosanskih odnosa. Von der Leyen je pohvalila napredak koji je BiH ostvarila na evropskom putu, poručivši da je zemlja “daleko dogurala” i da “stoji na pragu Evropske unije” . Podsjetila je da je prije godinu i po Evropsko vijeće dodijelilo BiH status kandidata i načelno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora – historijski iskorak koji sada treba pretočiti u konkretne korake . Ključna tema razgovora bila je Evropski plan rasta za Zapadni Balkan 2024–2027. vrijedan 6 milijardi eura, iz kojeg bi Bosna i Hercegovina mogla dobiti skoro 1 milijardu eura za razvojne projekte . Von der Leyen je jasno stavila do znanja da ta sredstva neće biti dostupna automatski: BiH mora dovršiti i ratifikovati potrebne sporazume i reforme kako bi prva tranša novca bila odobrena . Ona je pohvalila domaće institucije za nedavno usvajanje zajedničke Reformске agende – sveobuhvatnog plana reformi – navodeći da je to rezultat “napornog rada svih institucija” i da upravo tim duhom zajedništva treba nastaviti raditi na sprovođenju Plana rasta .

Najavila je da će Evropska komisija ubrzano procijeniti dostavljenu Reformsku agendu BiH, ali je istovremeno očekuje hitnu akciju bh. vlasti. “Prioritet je održavanje prve međuvladine konferencije” (otvaranja pregovora o pristupanju), poručila je von der Leyen u Sarajevu, što zahtijeva usvajanje pravosudnih reformi i imenovanje glavnog pregovarača za pregovore sa EU . Posebno je naglasila da imenovanje glavnog pregovarača više ne trpi odlaganje – ta osoba treba imati povjerenje svih političkih aktera i voditi pregovore fokusirano i u duhu jedinstva . Jasna poruka predsjednice EK bila je da vladavina prava i reforma pravosuđa ostaju ključni uslov za napredak: BiH se od nje očekuje usvajanje ključnih zakona u oblasti pravosuđa (poput zakona o sudovima i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću) kako bi se ojačala borba protiv korupcije i osiguralo povjerenje građana u institucije. Također, von der Leyen je istakla da Evropska unija ostaje “prijatelj svih zajednica u BiH” te da je budućnost svih naroda u BiH unutar evropske porodice . Zanimljivo, pozvala se i na javno mnijenje: prema posljednjim anketama čak 72% građana BiH ima povjerenje u EU, što je najveći stepen povjerenja u odnosu na bilo kog drugog međunarodnog partnera . Ovakav stav javnosti, uz činjenicu da dvije trećine mladih u Evropi podržavaju proširenje Unije , nazvala je “najmoćnijom porukom” da nove generacije žele živjeti u ujedinjenoj Evropi – a na liderima je da im to omoguće.

Izazovi za ekonomiju BiH i evropska podrška

Bosna i Hercegovina se suočava sa nizom ekonomskih izazova u procesu približavanja EU, a poruke Ursule von der Leyen dotakle su se i tih pitanja. Energetska tranzicija jedan je od prioriteta: BiH još uvijek dobrim dijelom zavisi od fosilnih goriva (ugalj) u proizvodnji struje, dok EU insistira na zelenoj agendi i ulaganjima u obnovljive izvore energije. Kroz Ekonomsko-investicijski plan, EU finansira projekte poput obnove hidroelektrana i unapređenja energetske efikasnosti, što će pomoći BiH da postepeno smanji emisije i osigura održiv izvor energije . Borba protiv korupcije i jačanje pravne države prepoznati su kao preduslov za zdravu ekonomiju – korupcija odbija investitore i koči razvoj. Zato EU u pregovorima stavlja poseban naglasak na poglavlja pravosuđa i osnovnih prava, a već pruža podršku kroz programe za jačanje nezavisnosti pravosuđa i transparentnost institucija (npr. projekti obuke sudija, pomoć u uspostavi digitalnih registara i sl.). Von der Leyen je u Sarajevu jasno rekla da bez zakona koji osiguravaju nezavisnost pravosuđa BiH neće moći otvoriti pregovore . Digitalizacija je još jedno polje gdje BiH zaostaje – od e-uprave do digitalne infrastrukture – što utiče na konkurentnost. EU nastoji pomoći i u ovoj oblasti: regionalne inicijative predvođene EU imaju za cilj smanjenje troškova rominga između Zapadnog Balkana i EU, širenje širokopojasne mreže i usklađivanje digitalnih propisa, kako bi se ubrzala digitalna transformacija i integracija BiH u jedinstveno digitalno tržište Evrope . Također, Unija podržava modernizaciju obrazovanja i unapređenje vještina radne snage – od ulaganja u strukovno obrazovanje do stipendija za studente – jer kvalitetno obrazovanje i zadržavanje mladih stručnjaka u zemlji ključno je za dugoročni ekonomski rast.

Spremnost vlasti BiH na evropske zahtjeve

Bosanskohercegovačke vlasti deklarativno ističu opredijeljenost za ispunjavanje evropskih uvjeta, iako je tempo reformi povremeno usporen unutrašnjim političkim previranjima. Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto uvjerila je predsjednicu EK da BiH nastavlja raditi na evropskim reformama. Prema njenim riječima, 24 zakona potrebna za EU integraciju već su upućena u parlamentarnu proceduru (od čega 17 iz oblasti evropskih integracija) . Posebno je naglasila usvajanje Reformske agende s listom mjera, koja je proslijeđena Evropskoj komisiji i sada se čeka povratna informacija iz Brisela . Ipak, Krišto je priznala da neki ključni zakoni – poput onih o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i o Sudu BiH – nisu dobili potrebnu većinu i još nisu usvojeni, te izrazila žaljenje zbog tog zastoja . Obavezala se da će vlasti nastaviti raditi na usaglašavanju tih propisa kako bi se ispunilipostavljeni uslovi. Također, tema imenovanja glavnog pregovarača za pristupne pregovore je pokrenuta – to pitanje je, kako je rečeno, sada među obavezama na evropskom putu i u narednom periodu Vijeće ministara će predložiti kandidata za tu dužnost . Uprkos političkim nesuglasicama unutar zemlje, Krišto je istakla zajednički stav svih relevantnih aktera: “Kada je u pitanju evropski put, ne postoji vlast i opozicija. To je naš zajednički interes i opredjeljenje. Naše mjesto je u EU”, poručila je predsjedavajuća Vijeća ministara . Ovakve izjave sugerišu da postoji politička volja da se ispune zahtjevi iz Brisela, ali ostaje da se u praksi dokaže spremnost kroz konkretna djela – donošenje zakona, jačanje institucija i ubrzanje projekata.

Posjeta Ursule von der Leyen bila je snažan podsticaj i podsjetnik da evropska perspektiva BiH zavisi od ispunjavanja reformskih obećanja, ali i da EU stoji uz BiH spremna da pomogne finansijski i stručno. U ekonomskoj sferi, ta podrška mjeri se stotinama miliona eura ulaganja, trgovinskim povlasticama i razvojnim projektima koji mogu olakšati put BiH ka članstvu. Idući mjeseci do kraja godine 2025. pokazat će hoće li BiH iskoristiti ovu priliku – sprovesti dogovorene reforme i time otključati obećanu finansijsku podršku od skoro milijardu eura , čime bi se otvorilo novo poglavlje ekonomskog napretka i približavanja Evropskoj uniji.

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444