Bosna i Hercegovina ima relativno skroman obim trgovine sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali taj obim je rastao tokom posljednjih decenija. Trgovinska razmjena BiH i SAD čini oko 1% ukupne spolljlnotrgovinske razmjene BiH . Ipak, u posljednjih desetak godina primjetan je značajan rast – ukupna razmjena je porasla za oko 71% . Donja tabela prikazuje vrijednost izvoza iz BiH u SAD i uvoza iz SAD u BiH po godinama (u milionima KM):

Godina Izvoz BiH u SAD Uvoz BiH iz SAD

2015. 64,7 mil. KM 441,2 mil. KM

2016. 71,6 mil. KM 327,7 mil. KM

2017. 73,3 mil. KM 584,8 mil. KM

2018. 65,2 mil. KM 631,2 mil. KM

2019. 52,2 mil. KM 673,9 mil. KM

2020. 67,4 mil. KM 403,3 mil. KM

2021. 155,0 mil. KM 535,6 mil. KM

2022. 177,1 mil. KM 954,9 mil. KM

2023. 202,5 mil. KM 791,3 mil. KM

2024. 233,7 mil. KM 633,4 mil. KM

Izvor: Spoljnotrgovinska komora BiH / Agencija za statistiku BiH .

Vidimo da je izvoz BiH u SAD porastao sa oko 50–70 miliona KM početkom 2010-ih na preko 200 miliona KM u posljednjim godinama, dok je uvoz iz SAD varirao (zaviseći od metodologije obračuna) ali generalno BiH više uvozi iz SAD nego što izvozi. Primjera radi, tokom 2017. BiH je izvezla u SAD robu vrijednu oko 74 miliona KM, dok je 2024. godine izvoz dostigao približno 234 miliona KM. S druge strane, uvoz iz SAD (uglavnom nafta, mineralna goriva, industrijska oprema i sl.) često je premašivao izvoz; npr. 2024. je uvezeno oko 190 miliona KM prema podacima Spoljnotrgovinske komore (odnosno preko 600 miliona KM prema podacima statistike po porijeklu robe). Uprkos metodološkim razlikama u statistici, jasno je da BiH tradicionalno ima deficit u razmjeni sa SAD (uvoz nadmašuje izvoz).

Struktura trgovine je specifična. Najvažniji izvozni proizvodi BiH prema SAD godinama su bili proizvodi namjenske (odbrambene) industrije, metali i prerađevine metala, namještaj, te ponešto prehrambenih proizvoda. S druge strane, uvoz iz SAD čine prvenstveno energenti (npr. u prva dva mjeseca 2018. čak 42 miliona KM od ukupno 55,8 miliona KM uvoza činila su mineralna goriva i ulja ), zatim industrijske mašine i oprema, vozila, kao i određeni poljoprivredni proizvodi (npr. voće, orašasti plodovi i dr. u vrijednosti od nekoliko miliona KM godišnje) .

Industrije i firme iz BiH na američkom tržištu

Namjenska industrija (vojna) izdvaja se kao najznačajniji sektor u izvozu na američko tržište. Preko polovine ukupnog bh. izvoza u SAD čine oružje, municija i prateća oprema. Još 2017. godine BiH je izvezla oko 26 miliona KM vrijednosti oružja i municije u SAD (što je tada bila najveća pojedinačna stavka izvoza). Od tada je taj iznos višestruko porastao – u prva tri mjeseca 2025. izvoz oružja prema SAD iznosio je već 41 milion KM , a tokom cijele 2024. procjenjuje se da je oko 135 miliona KM vrijednosti vojne opreme plasirano na američko tržište. Glavni akteri su kompanije iz odbrambenog sektora poput Igman Konjic (municija), Unis Ginex Goražde (kapisle i inicijalni eksplozivi), Pretis Vogošća (municija i projektili) i dr. – koje su prepoznale priliku u povećanoj potražnji za municijom i naoružanjem na globalnom tržištu, uključujući i SAD. One posljednjih godina intenzivno nastupaju na američkim sajmovima (poput sajma SHOT Show u Las Vegasu) i sklapaju višemilionske poslove sa američkim partnerima. Ovaj uspjeh namjenske industrije donio je nova radna mjesta i ekspanziju proizvodnih kapaciteta u BiH  .

Pored vojne opreme, metaloprerađivački sektor bilježi zapažen izvoz. BiH je, na primjer, kontinuirano izvozila ferosilicijum, cink i proizvode od cinka u SAD (npr. ~3,8 miliona KM cinka u prva tri mjeseca 2025.), kao i određene proizvode od željeza i čelika (oko 3,4 miliona KM u istom periodu). Neke bh. kompanije iz ove oblasti (npr. proizvođači aluminijskih dijelova, metalnih alata i dr.) uspjele su pronaći niše na američkom tržištu – djelimično i kroz korištenje povlastica Generalnog sistema preferencija (GSP) dok je bio na snazi, o čemu više u nastavku.

Drvna industrija i namještaj takođe imaju određeni pristup SAD-u. Iako EU tržište dominira za bh. namještaj, bosanski namještaj je pronalazio put do SAD putem specijaliziranih trgovaca ili online kanala. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore, namještaj je bio među top 5 izvoznih kategorija u jednom petomjesečnom periodu (iza oružja i metala).

Prehrambeni proizvodi: Iako u manjem obimu, bh. prehrambene kompanije uspijevale su plasirati svoje proizvode američkim kupcima, uglavnom ciljajući dijasporu. Poznato je da neke bh. prehrambene firme izvoze proizvode (npr. konditorske, prerađevine voća, začine, pa i tradicionalne proizvode) na američko tržište, oslanjajući se na potrošače iz dijaspore i specijalizovane etničke trgovine. To pokazuje da, iako su glavni brojevi izvoza vezani za industrijske proizvode, postoji i plasman robe široke potrošnje (poput hrane) iz BiH ka SAD, ali u nišnim okvirima.

Ukratko, priliku na američkom tržištu dosad su najviše iskoristile:

• Kompanije namjenske industrije – brzim rastom izvoza municije i naoružanja uz aktivno traženje partnera i kupaca u SAD  .

• Metalurške i metaloprerađivačke firme – izvoz specifičnih legura, metala i alata koji nalaze kupce u SAD (često zbog konkurentnih cijena uz povlastice).

• Proizvođači namještaja i drvnih proizvoda – manjim dijelom, kroz kvalitetan namještaj koji je tražen globalno.

• Prehrambene i druge lake industrije – uglavnom putem etničkih kanala i online prodaje, dopirući do manjeg segmenta kupaca.

Trgovinske mjere Trampove administracije (2017–2021)

Administracija predsjednika Donalda Trampa (2017–2021) vodila je protekcionističkiju trgovinsku politiku koja je uticala i na BiH. Ključne mjere uključivale su:

• Globalne carine na čelik i aluminij (2018) – U proljeće 2018. Trampova administracija je, pozivajući se na zaštitu nacionalne sigurnosti, uvela dodatne carine od 25% na sav uvoz čelika i 10% na sav uvoz aluminija u SAD . Ova odluka primjenjivala se univerzalno (izuzev na par izuzetaka), te je posredno obuhvatila i BiH. Iako BiH nije veliki izvoznik čelika/aluminija direktno u SAD, ove carine su značile da svaki eventualni izvoz tih metala iz BiH postaje skuplji za američke kupce, a indirektno su pogodile i bh. metaloprerađivače čiji se proizvodi ugrađuju u evropsku robu za američko tržište . (Napomena: EU je zbog ovih carina trpjela udar, pa su posljedično bile pogođene i BiH firme integrirane u EU lance snabdijevanja.)

• Generalni sistem preferencija (GSP) – BiH je godinama uživala trgovinske povlastice kroz GSP program SAD. Taj program je do kraja 2020. omogućavao bescarinski izvoz oko 3.500 proizvoda iz BiH u Ameriku . Međutim, program je istekao krajem 2020. i nije obnovljen od strane Kongresa SAD. Time su brojni proizvodi iz BiH izgubili povlašten status i postali podložni redovnim carinama, što je dodatno opteretilo bh. kompanije izvoznike . Na primjer, prema USTR podacima, 2018. godine oko 25% bh. izvoza u SAD išlo je pod GSP povlasticama (npr. ferosilicij, određeni alati, aluminijski proizvodi)   – ukidanje GSP-a značilo je da se na takve proizvode ponovo naplaćuju carine od nekoliko ili više procenata, umanjujući njihovu konkurentnost.

• Prijetnje visokim carinama i “recipročnim” mjerama – Trampova administracija je često naglašavala princip reciprociteta u carinama. U komunikaciji s javnošću i kroz zvanična obraćanja, predsjednik Tramp je tvrdio da mnoge zemlje (uključujući BiH) imaju visoke carine na američku robu, te da će SAD uzvratiti istom mjerom. U jednom obraćanju je čak istaknuto da BiH navodno naplaćuje 70% carina na američke proizvode, te da će stoga SAD uvesti 35% carine na robu iz BiH . (Napomena: U stvarnosti, BiH primjenjuje carinske stope usklađene sa EU spoljnom tarifom i nema tako ekstremne namete; cifra od 70% se odnosila vjerovatno na pojedine poljoprivredne proizvode ili kumulativne dažbine. Ipak, ova Trampova najava odrazila se na percepciju da bi BiH mogla biti meta trgovinskih sankcija.)

• “Pismo iz 2018.” i najave sankcija – Krajem 2018. i početkom 2019. pojavile su se vijesti da je Trampova administracija razmatrala uvođenje posebnih carina za zemlje s kojima SAD ima trgovinski deficit ili koje sarađuju s američkim geopolitičkim rivalima. Iako se BiH ne nalazi u središtu tih globalnih trgovinskih ratova, našla se na spisku zemalja koje bi mogle osjetiti pojačane carine usljed šireg paketa mjera. Ovo je kasnije konkretizovano tek nakon Trampovog mandata (2025. godine) kroz najavu univerzalnih tarifa, ali još 2018. su bosanskohercegovački privrednici s pažnjom pratili Trampove poteze i izražavali zabrinutost da bi “kolateralno” mogli biti obuhvaćeni restrikcijama, s obzirom na mali, ali rastući izvoz u SAD.

Ukratko, Trampova trgovinska politika unijela je neizvjesnost za bh. izvoznike. Izvoz u SAD doduše nije bio ogroman, ali svaka promjena politike globalne sile reflektuje se i na BiH. Posebno je za BiH bilo važno očuvanje povlastica (poput GSP-a) i izbjegavanje bilo kakvog “trgovinskog rata” SAD-EU koji bi posredno pogodio naše industrije naslonjene na EU  .

Uticaj američkih carina na bh. izvoz i percepciju firmi

Gubitak GSP povlastica krajem 2020. odmah se odrazio na poslovanje izvoznika. Kako je istaknuto u Spoljnotrgovinskoj komori, ukidanje GSP-a povećalo je troškove bh. firmi pri izvozu u SAD, jer proizvodi koji su godinama ulazili bez carine odjednom su opterećeni dažbinama. To je smanjilo konkurentsku prednost tih proizvoda na američkom tržištu. Privrednici su lobirali za obnovu GSP-a – čak je 2021. najavljivano da bi SAD mogla privremeno ukinuti carine na oko 200 tarifnih linija za BiH , ali do danas program nije reaktiviran, ostavljajući bh. izvoznike u nepovoljnom položaju.

Uvedene Trampove carine na metale 2018. imale su posredan efekat. BiH izvoznici čelika i aluminijuma (i proizvoda od metala) morali su računati s tim da je njihova roba na ulasku u SAD skuplja za američke kupce zbog +25%/+10% tarifa. Neki su pokušali preusmjeriti plasman na druga tržišta, dok su drugi (koji su dio EU lanca) osjetili pad narudžbi. Predstavnici metaloprerađivačkog sektora u BiH su 2025. istakli da su ove carine “neočekivano visoke” i izazivaju zabrinutost te da u kombinaciji s drugim nametima (npr. evropskim CBAM porezom na CO2) mogu dovesti do smanjenja potražnje i problema s održivošću proizvodnje .

Najavljena univerzalna tarifa od 35% na svu robu iz BiH (u okviru Trampovog recipročnog paketa) izazvala je pravu paniku među izvoznicima početkom 2025. Vijesti iz Amerike su “zabrinule i naveli privrednike da se hvataju za glavu”, jer bi direktan udarac na izvoz od 35% značio drastičan gubitak konkurentnosti bh. proizvoda u SAD. Procjene su da bi najveći teret direktno podnijela namjenska industrija – njeni proizvodi su do tada ulazili uz oko 12% američke carine (MFN stopa za oružje), a odjednom bi to skočilo na 35% . Oko 135 miliona KM izvoza municije godišnje bilo bi pogođeno ovom višom carinom, smanjujući marže ili tražeći podizanje cijena (što može odbiti kupce).

Istovremeno, indirektni uticaj carinskih ratova možda je još značajniji za BiH. Kako ističu ekonomski stručnjaci, mnoga bh. preduzeća su dobavljači kompanija u EU koje izvoze finalne proizvode u SAD – npr. naš automobilski sektor, metalski i mašinski sektor isporučuju dijelove njemačkoj ili italijanskoj industriji . Ako američke carine poskupljuju evropske proizvode u Americi, evropski naručitelji mogu smanjiti proizvodnju i narudžbe komponenti iz BiH. Automobilska industrija BiH posebno strahuje da bi se, u slučaju carina na vozila, isporuke bh. auto-dijelova drastično smanjile, jer bi proizvođači automobila preusmjerili nabavku ili proizvodnju u SAD. Armin Hodžić, voditelj Grupacije auto-industrije, upozorio je da bi zatvaranje američkog tržišta dovelo do pada potražnje za dijelovima iz BiH – kako zbog manjeg izvoza vozila iz EU, tako i zbog relokacije proizvodnje komponenti u Ameriku.

Generalno, bh. kompanije su svjesne svoje ograničene moći u ovim globalnim previranjima. BiH čini tek 0,05% svjetske ekonomije i ne može značajno uticati na odluke velesila. Privrednici i predstavnici komora ističu da u ovakvim situacijama nema mnogo izbora osim prilagođavanja – kratkoročno trpe manju dobit ili traže alternativna tržišta, a dugoročno pozivaju vlasti na diplomatsku aktivnost i izradu kriznih planova. Istovremeno, ova dešavanja su osvijestila kompanije o potrebi diverzifikacije: oslanjanje isključivo na jedan veliki tržišni blok (EU) ili jednu nišu (npr. samo municija) nosi rizike kada se geopolitička slika promijeni.

Kako unaprijediti pristup bh. firmi tržištu SAD

Uprkos izazovima, postoje koraci koje bh. kompanije danas mogu preduzeti kako bi bolje pristupile američkom tržištu i iskoristile potencijal od preko 330 miliona potrošača:

• Pronalaženje strateških partnera u SAD: Uspješan ulazak na američko tržište često zahtijeva lokalnog partnera. Preporučuje se bh. firmama da uspostave saradnju s američkim distributerima ili partnerima koji dobro poznaju tržište. To može biti kroz ugovore sa distributerskim kućama, joint-venture sporazume s američkim kompanijama ili angažovanje prodajnih zastupnika u SAD. Takvi partneri pomažu u navigaciji propisa, kulture poslovanja i logistike na terenu.

• Korištenje e-trgovine i digitalnih kanala: E-commerce platforme pružaju priliku i manjim firmama da direktno ponude proizvod kupcima preko okeana. Otvaranje prodavnica na platformama poput Amazon, eBay, Etsy (za rukotvorine i specifične proizvode) ili vlastitih web-shopova uz mogućnost isporuke u SAD može znatno proširiti doseg. Takođe, ulaganje u digitalni marketing ciljano na SAD (Google, Facebook/Instagram oglasi usmjereni ka dijaspori i zainteresovanim grupama) može povećati prepoznatljivost brenda.

• Prilagođavanje pravne i poreske strukture: Američko tržište zahtijeva ispunjavanje određenih standarda i može biti korisno osnovati predstavništvo ili kćer-firmu u SAD radi lakšeg poslovanja. Time se olakšava ispunjavanje lokalnih propisa (npr. registracija proizvoda kod FDA za prehrambene/artikle široke potrošnje, dobijanje potrebnih licenci za specifičnu robu itd.). Kroz lokalno prisustvo, firme mogu iskoristiti i povoljne poreske aranžmane u pojedinim državama (npr. savezne države sa nižim porezima) i izbjeći duplo oporezivanje koristeći sporazum koji BiH ima sa SAD. Takođe, poznavanje i poštivanje američkih standarda kvaliteta i sigurnosti (npr. UL certifikati za elektroniku, ASTM standardi za materijale) ključni su za prihvaćanje proizvoda.

• Carinske olakšice i povlastice: Iako GSP trenutno nije na snazi, BiH treba aktivno raditi na lobiranju za povratak u program preferencija ili sličnih olakšica. U međuvremenu, firme mogu maksimalno iskoristiti postojeće opcije: pravilno tarifno svrstavanje robe kako bi se plaćale niže carinske stope, korištenje bescarinskih zona (free trade zone) u SAD ako je moguće preusmjeriti isporuku preko njih, te iskorištavanje povrata carine (duty drawback) kada se roba uveze pa ponovo izveze nakon prerade. Svaka ušteda na carini povećava konkurentnost cijene.

• Modeli saradnje i prisustva na tržištu: Dugoročna strategija može uključivati otvaranje proizvodnih pogona ili skladišta u Americi. Na primjer, ako određeni proizvod ima dobru prođu, firma može razmotriti montažu ili završnu proizvodnju u SAD (kako bi proizvod postao “Made in USA” i izbjegao carine, ili smanjio troškove transporta). Alternativno, franšizing model – gdje bh. brend ulazi na tržište tako što dodjeljuje licencu američkom partneru – može biti način širenja (ovo je više primjenjivo za sektor usluga ili prehrane, npr. lanac restorana). Takođe, jačanje veze sa bh. dijasporom u Americi može pomoći: naša dijaspora često podržava domaće proizvode, pa angažovanje iseljenika kao promotora, distributera ili investitora može olakšati ulaz na tržište.

• Diversifikacija i prilagodba proizvoda: Analize su pokazale da BiH mora smanjiti zavisnost od uskog broja proizvoda i tržišta, što važi i za SAD . Preporuka za firme je da prilagode svoje proizvode ukusu i zahtjevima američkih kupaca – npr. proizvodi hrane trebaju imati deklaracije po FDA standardu i ukus prilagođen američkom tržištu; industrijski proizvodi moraju ispuniti američke tehničke norme. Ulaganje u inovacije i kvalitet može biti presudno za dugoročan uspjeh. Takođe, treba kontinuirano istraživati tržište – moguće su niše u SAD koje BiH firme do sada nisu ciljale (npr. organski i halal proizvodi, IT usluge i softver, itd.).

• Institucionalna podrška i promocija: Na nivou države i komora, potrebno je nastaviti otvarati vrata: organizovati privredne misije u SAD, učešća na sajmovima (kao što su već počeli iz namjenske industrije), prezentacije bh. investicionih mogućnosti u gradovima SAD, te korištenje diplomatskih kanala za promociju trgovine. BiH takođe treba iskoristiti regionalne inicijative – recimo, ako zemlja iz okruženja ima bolji trgovinski sporazum sa SAD, možda se kroz regionalnu saradnju može olakšati i našim firmama (npr. zajednički nastup zapadnobalkanskih firmi na američkom tržištu pod okriljem neke inicijative).

Zaključno, tržište SAD nosi velike izazove, ali i potencijalne nagrade. BiH firme su se do sada dokazale uglavnom u nišama poput municije i specifičnih metala, koristeći povoljne prilike. U budućnosti, uz proaktivan pristup – od prilagođavanja proizvoda, preko partnerstava i e-trgovine, do traženja povlastica – one mogu povećati svoje prisustvo u Americi. Važno je i da država pruži stratešku podršku kroz diplomaciju i uklanjanje prepreka. Kako navode stručnjaci, diverzifikacija tržišta i proizvoda te kreiranje adekvatnih politika mjere su koje mogu ublažiti negativne efekte i osigurati dugoročan rast izvoza . BiH možda nema mnogo uticaja na globalna pravila igre, ali može biti agilna i spremna da iskoristi svaku priliku koja se ukaže na zahtjevnom, ali unosnom tržištu Sjedinjenih Država.

StandardPrva pomaže klijentima da prevazidji sve oblike problema sa carinama.

References: BiH Agency for Statistics (BHAS); Foreign Trade Chamber of BiH (VTK); Bloomberg Adria  ; Faktor/BiznisInfo  ; Vanjskotrgovinska komora BiH ; Radio Slobodna Evropa ; BL-Portal  .

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444