Slovenija planira tokom 2025. godine izdati državne obveznice denominirane u kineskim juanima, takozvane „panda-obveznice“, u ukupnoj vrijednosti do 5 milijardi juana (oko 700 miliona američkih dolara) . Ovaj potez dio je strategije slovenačke vlade za dalje otvaranje svoje ekonomije prema Istoku, u jeku pojačanih globalnih trgovinskih tenzija i promjena u industrijskim politikama SAD-a i Kine . Ministar finansija Klemen Boštjančič potvrdio je u intervjuu za Financial Times (novinari Ryan McMorrow i Wenjie Ding, Peking) da Ljubljana ovim korakom želi privući kineski kapital, proširiti bazu investitora i ojačati ekonomske veze sa Kinom .

Šta su „panda-obveznice“?

„Panda-obveznice“ označavaju obveznice denominirane u kineskoj valuti (juanima) koje izdaju strani izdavatelji na tržištu Narodne Republike Kine . Drugim riječima, to su dugoročni vrijednosni papiri koji stranoj vladi ili kompaniji omogućavaju da pozajmljuje novac direktno od kineskih investitora, u juanima umjesto u eurima, dolarima ili nekoj trećoj valuti. Naziv panda-obveznice nastao je po simbolu Kine – pandi – slično kao što se obveznice u japanskim jenima nazivaju samurajskim obveznicama, a one u američkim dolarima jankee obveznicama. Ovakav vid zaduživanja prvi su popularizovale velike multinacionalne kompanije, dok su se neke države tek nedavno počele okušavati na kineskom tržištu duga .

Zašto Slovenija razmatra ovaj korak?

Slovenačka vlada vidi izdavanje panda-obveznica kao dio šire ekonomske strategije za privlačenje svježeg kapitala iz Azije i diverzifikaciju investitorske baze. Boštjančič naglašava da Slovenija želi „proširiti bazu investitora“ i smanjiti oslanjanje isključivo na evropske finansijske tržišne izvore. Pored toga, Ljubljana time signalizira namjeru uspostavljanja bližih odnosa s Pekingom, uprkos tome što Vašington od evropskih saveznika traži oštriji stav prema Kini . Prema riječima ministra, manje zemlje poput Slovenije posebno su osjetljive na potrese u globalnoj trgovini izazvane geopolitičkim sukobima. “Manje zemlje poput naše mnogo su više izložene poremećajima u globalnoj trgovini uzrokovanim neviđenim tarifama Vašingtona i sveobuhvatnim kontrolama izvoza od strane Pekinga,” upozorio je Boštjančič, aludirajući na trgovinski rat između SAD-a i Kine . Takvi potresi, koji su “nešto što svijet nije vidio možda čak i 100 godina”, predstavljaju poseban izazov za male, otvorene ekonomije poput slovenačke.

U takvom okruženju, Slovenija nastoji “hedžirati” rizik trgovinskih ratova i pronaći nove izvore finansiranja izvan tradicionalnih zapadnih tržišta . “Čak i male članice EU moraju njegovati direktne odnose s velikim zemljama poput Kine,” istakao je Boštjančič . On smatra da Slovenija ne može priuštiti čekanje pasivno slijedeći politiku Unije, već proaktivno traži prilike za saradnju sa svjetskim ekonomskim silama. “Pojačali smo bilateralne sastanke s kineskim zvaničnicima jer ne možemo čekati. Moramo zaštititi svoje interese,” poručio je slovenački ministar finansija , jasno ukazujući na potrebu intenzivnijeg građenja bilateralnih odnosa sa Kinom radi ekonomskog opstanka i rasta.

Panda-obveznice privlače investitore širom svijeta

Slovenija se ovom emisijom pridružuje maloj grupi država koje su se odlučile zaduživati u juanima. Do sada su panda-obveznice pretežno koristile velike kompanije, koje su privlačile niže kamatne stope na kineskom tržištu i željele da diversifikuju valutnu strukturu duga i krug investitora . Međutim, u posljednjih nekoliko godina i pojedine države su iskoristile ovu mogućnost. Primjera radi, Portugal je 2019. izdao prvu panda-obveznicu u eurozoni (2 milijarde juana, ~260 miliona €), dok je Mađarska debi na kineskom tržištu duga imala još 2017. godine . Izvan Evrope, i Egipat se 2023. upustio u izdavanje panda-obveznica, postavši prva država Bliskog istoka i Afrike koja emituje dug na kineskom tržištu . Ipak, ukupna vrijednost državnih “panda” zajmova i dalje čini samo mali dio globalnog tržišta državnog duga , što pokazuje da je ovaj instrument još uvijek više izuzetak nego pravilo u suverenom finansiranju.

Finansijski analitičari ističu da zaduživanje u juanima može biti dvosjekli mač: s jedne strane omogućava povoljnije kamatne uslove i pristup velikom kineskom tržištu investitora, dok s druge strane izlaže izdavaoca valutnom riziku i zahtijeva poštovanje kineskih regulatornih pravila. Za zemlje poput Slovenije, koje imaju stabilan kreditni rejting i žele ojačati prisustvo na azijskom tržištu, panda-obveznice predstavljaju zanimljiv alternativni kanal finansiranja. Time se šalje i signal političke volje za produbljivanje ekonomske saradnje sa Kinom, što dugoročno može otvoriti vrata i drugim oblicima investicija i trgovinske razmjene.

Slovenačko zaduživanje na stranim tržištima

Planirana emisija obveznica u juanima logičan je nastavak nastojanja Slovenije da se pojavi na nekonvencionalnim finansijskim tržištima. Ljubljana je već pokazala spremnost na inovacije u zaduživanju – bila je među prvima u Evropi koja je izdala obveznicu zasnovanu na blockchain tehnologiji i povezanu s ciljevima održivosti . Takođe, prošle godine Slovenija je uspješno debitovala na japanskom tržištu kapitala izdavši svoju prvu “samurajsku” obveznicu denominiranu u jenima . Ta prva emisija u Japanu, u augustu 2024, ostvarena je u dvije tranše (trogodišnje obveznice s kuponom od 0,75% i petogodišnje s 0,89%), ukupne nominalne vrijednosti od 50 milijardi JPY (oko 311 miliona €) . Boštjančič je istakao da se nada kako će izdavanje panda-obveznica ponoviti uspjeh “samurajskih obveznica” u Japanu , gdje je Slovenija uspjela privući potpuno novu bazu investitora i povoljno se zadužiti na Dalekom istoku.

Prema riječima ministra, ulazak na kinesko tržište kapitala vidi se kao logičan sljedeći korak nakon japanskog i drugih uspješnih iskoraka . On naglašava da ovo ne bi trebalo biti jednokratan događaj, već početak trajnog prisustva Slovenije na kineskom finansijskom tržištu. “Ovo otvara tržište… Trebalo bi uslijediti još [panda-obveznica], možda na godišnjoj osnovi… To nije samo jedan događaj. Želimo ostati na tom tržištu,” poručio je Boštjančič, sugerišući da bi emisije u juanima mogle postati redovne . Takva strategija kontinuiranog prisustva omogućila bi Sloveniji da gradi povjerenje kineskih investitora vremenom i potencijalno obezbijedi povoljnije uslove zaduživanja u budućnosti.

Širi kontekst: trgovinske tenzije i izazovi za Evropu

Odluka Slovenije da se finansijski otvori prema Istoku dolazi u trenutku kada se evropske zemlje nalaze pod pritiskom zaoštrenih trgovinskih odnosa između dvije najveće svjetske ekonomije – SAD-a i Kine. Nakon perioda relativno slobodne trgovine, posljednjih godina svjedočimo američkim uvođenjima carina bez presedana na kinesku robu, kao i kineskim kontramjerama poput restrikcija izvoza ključnih sirovina . Takva eskalacija trgovinskog rata dovela je do poremećaja globalnih lanaca snabdijevanja i povećane neizvjesnosti na tržištima. Evropske ekonomije, a naročito manje i visoko otvorene poput slovenačke, trpe posljedice ovih previranja, iako nisu neposredni akteri sukoba. “Zemlje poput SAD-a i Kine mogu vrlo brzo reagovati i nemaju ograničenja kao EU. Neka ograničenja – većinu njih – sami smo sebi postavili,” primjećuje Boštjančič, ukazujući da Evropska unija često sporije odgovara na promjene zbog internih pravila i usklađivanja stavova .

U Evropi se zato sve glasnije postavlja pitanje kako zadržati konkurentnost domaće privrede naspram Kine u uslovima asimetričnih tržišnih uslova . Primjera radi, evropska automobilska industrija muči se da parira kineskim proizvođačima električnih vozila, koji uživaju snažnu podršku države i brzu prilagodljivost tržištu . Boštjančič smatra da bi ciljane subvencije mogle biti dio dugoročne strategije za jačanje evropske konkurentnosti, ali upozorava da Evropa ne treba “samo ulijevati novac u neke industrije zato što to rade Kinezi” . Drugim riječima, odgovor na kineski ekonomski model mora biti promišljen – kombinacija ulaganja u inovacije, brže reakcije na tržišne trendove i očuvanja fer tržišne utakmice.

U tom širem kontekstu, slovenačko okretanje ka kineskom tržištu kapitala može se posmatrati i kao dio nastojanja evropskih zemalja da izbalansiraju svoj položaj između dvije sile. Dok velike ekonomije EU (poput Njemačke ili Francuske) pokušavaju naći ravnotežu između trgovine s Kinom i lojalnosti transatlantskim partnerima, manje države poput Slovenije traže vlastiti put koji će im obezbijediti ekonomski prosperitet uz minimalne rizike. Izdavanje panda-obveznica ne samo da će Sloveniji donijeti novi izvor finansiranja, već i produbiti njene odnose sa Kinom, što dugoročno može biti prednost u svijetu rastućih podjela. Kako navodi Financial Times, Ljubljana ovim potezom “hedžuje” protiv trgovinskih ratova i postavlja temelje za širu saradnju sa Kinom, dok istovremeno ostaje posvećena svojim obavezama u okviru EU i zapadnih saveza .

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444