piše: Miloš Stevanović i Dejana Toromanović

Odluka o poskupljenju električne energije u RS

Elektroenergetska infrastruktura Republike Srpske.Vlada Republike Srpske je prekjuče usvojila informaciju i dala saglasnost na povećanje cijene električne energije za krajnje potrošače. Ova odluka znači da će domaćinstva i privreda u RS uskoro plaćati više za struju, prvi put nakon poskupljenja početkom 2025. godine. Već od 1. januara 2025. računi su bili u prosjeku veći ~7,7% zbog ranijeg rasta cijene struje, a najavljeno novo poskupljenje moglo bi dodatno podići račune za oko 20% od početka naredne godine. Pet distributivnih preduzeća u sastavu Elektroprivrede RS (ERS) zatražilo je od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) povećanje naknade za distributivnu mrežu ("mrežarine") u prosjeku za čak 40%, što bi za krajnje potrošače značilo osjetno uvećane mjesečne račune. Primjera radi, domaćinstvo koje troši ~500 kWh mjesečno plaćalo bi oko 12 KM više nego dosad, ukoliko regulator odobri ovaj zahtjev. To je značajan udar na kućne budžete i troškove poslovanja, pa se s razlogom postavlja pitanje kako će ovo poskupljenje struje uticati na širu privredu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Razlozi i neophodnost povećanja cijene struje

Predstavnici vlasti i energetskog sektora pravdaju poskupljenje struje kao nužan potez za očuvanje stabilnosti elektro-energetskog sistema. Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, ističe da su troškovi proizvodnje električne energije drastično porasli – termoelektrane i hidroelektrane su zastarjele i zahtijevaju velika ulaganja u opremu i održavanje. Država, kaže on, nema poseban fond iz kojeg bi finansirala modernizaciju energetskih objekata, “tako da se taj novac mora obezbijediti kroz krajnji proizvod”, odnosno kroz cijenu električne energije. Drugim riječima, bez viših prihoda od prodaje struje ERS ne može investirati u održavanje i nove kapacitete, što bi dugoročno ugrozilo stabilnost snabdijevanja.

Još jedan faktor su nepovoljne okolnosti u proizvodnji: prema riječima direktora ERS Luke Petrovića, stanje u proizvodnim preduzećima je veoma loše – kvalitet uglja za termoelektrane je slab, a hidrološke prilike nepovoljne. Zbog toga je Republika Srpska bila prinuđena da uvozi skupu električnu energiju na tržištu kako bi pokrila potrebe potrošača. Uvoz struje po višestruko većim cijenama od domaćih tarifa produbljuje finansijske gubitke ERS-a. Petrović upozorava da se bez korekcije cijena može desiti da elektroenergetski sistem više neće moći funkcionisati uredno. Dakle, poskupljenje je predstavljeno kao mjera izbora manjeg zla – povećati cijenu sada kako bi se izbjegao kolaps sistema kasnije.

Zvaničnici naglašavaju da će i nakon korekcije cijena električna energija u RS i dalje biti među najjeftinijima u regionu. U analizi ERS-a navedeno je da bi i poslije planiranog poskupljenja struja za domaćinstva u RS ostala jeftinija nego u susjednoj Srbiji (gdje je oko 51,2 € po MWh) ili u Elektroprivredi BiH (oko 49 € po MWh). Vladajući time žele ublažiti zabrinutost građana, poručujući da će RS zadržati status najniže cijene struje u okruženju, uz istovremenu brigu da sistem finansijski opstane. Ipak, uprkos tim obećanjima, jasno je da će novi teret poskupljenja ponijeti upravo krajnji korisnici, što vodi ka širim ekonomskim posljedicama.

Uticaj poskupljenja na privredu Republike Srpske

Poskupljenje električne energije neminovno će se odraziti na čitavu privredu Republike Srpske kroz više kanala. Prije svega, troškovi života građana će porasti, jer struja direktno ulazi u potrošačku korpu. Povećani računi za domaćinstva (20% i više) smanjiće raspoloživi dohodak porodica, što znači manje novca za potrošnju drugih dobara i usluga. To može dovesti do pada domaće tražnje u sektorima trgovine, ugostiteljstva i sl., usporavajući privrednu aktivnost. Представник Pokreta potrošača RS Ostoja Kremenović upozorava da poskupljenje struje ima lančani efekat: „Nije problem ovdje samo povećanje cijene struje. Poskupiće sve lančano, uključujući usluge u nadležnosti RS i lokalnih zajednica, jer će se sve pravdati poskupljenjem struje“. Drugim riječima, skuplja električna energija posredno će dovesti do rasta cijena brojnih proizvoda i usluga – od hrane i prevoza, do komunalnih usluga – što gura opšti nivo cijena naviše.

Za privredu i industriju, više cijene struje znače veće troškove poslovanja, što može smanjiti profitne marže firmi ili ih prisiliti da podignu cijene svojih proizvoda. Posebno energetski intenzivne djelatnosti (poput metalurgije, hemijske industrije, proizvodnje građevinskog materijala) osjetiće pritisak. Unija poslodavaca RS ističe da je konkurentnost naših preduzeća već narušena prethodnim poskupljenjima struje – tokom proteklih godina izgubili smo raniju prednost jeftine energije. “Sa ovim cijenama struje i prošlogodišnjim poskupljenjem mrežarine, približićemo se cijenama električne energije kao u EU i na taj način ćemo izgubiti konkurentnost,” upozorava Saša Aćić iz Unije poslodavaca. Dakle, rast troškova energije može dovesti do smanjenja proizvodnje i izvoza, jer će proizvodi postati skuplji na tržištu. Već se nalazimo u uslovima otežanog privređivanja i pada izvoza, pa poslodavci ocjenjuju da je dodatno poskupljenje struje potpuno neprihvatljivo u ovom momentu.

Moguće su i sekundarne negativne posljedice na zapošljavanje i investicije. Ukoliko firme budu suočene s drastično višim računima, neke će odlagati nove investicije ili čak reducirati broj radnika kako bi smanjile troškove. Posebno su ranjiva mala i srednja preduzeća koja imaju manje finansijske rezerve da apsorbuju poskupljenja energenata. Sve ovo bi se moglo odraziti na sporiji privredni rast RS u narednom periodu. Privredna komora RS je još ranije upozoravala da u ERS postoje značajni prostori za unutrašnje uštede i efikasnije poslovanje, te da teret ne smije odmah biti prebačen na privredu i građane kroz više cijene. Drugim riječima, privrednici očekuju da se problemi likvidnosti elektro-sektora ne rješavaju nauštrb ukupne ekonomije, jer to može imati dugoročno štetne posljedice po razvoj.

Šire posljedice na ekonomiju Bosne i Hercegovine

Iako je odluka o poskupljenju donesena na nivou entiteta RS, njene posljedice osjetiće se i u širem okviru Bosne i Hercegovine. BiH je jedinstveno ekonomsko područje, te kretanja u jednom entitetu utiču i na ukupne makroekonomske pokazatelje zemlje. Republika Srpska čini značajan dio ukupne ekonomije BiH, pa će usporavanje privredne aktivnosti u RS usljed skuplje energije umanjiti i zbirni BDP BiH. Takođe, rast cijena struje doprinosi višoj inflaciji na nivou države. Индекс потрошачких cijena mogao bi porasti kako se poskupljenja preliju u razne kategorije robe i usluga. У Federaciji BiH je takođe u toku proces povećanja cijena električne energije, iako umjerenijeg obima – Elektroprivreda BiH je predložila poskupljenje struje za domaćinstva od oko 5% u prosjeku (od 1. septembra 2025), uz veće stope za velike potrošače. Time će i stanovnici drugog entiteta osjetiti (manji) rast računa za struju. Kada saberemo efekte, praktično cijela BiH će u 2025/26. ući sa skupljom električnom energijom, što će neminovno zadržati inflatorne pritiske u ekonomiji.

Upravna zgrada Elektroprivrede Republike Srpske u Trebinju. Poskupljenje struje u BiH dešava se u kontekstu promijenjene energetske pozicije zemlje. Bosna i Hercegovina je godinama imala suficit proizvodnje i bila izvoznik električne energije, što je donosilo devize i bilo konkurentska prednost za privredu. Međutim, u posljednjih nekoliko godina trend se preokrenuo – zbog pada proizvodnje uglja, čestih suša i sporog ulaganja u zamjenske kapacitete, BiH je od izvoznika postala neto uvoznik struje. Već od 2019. bilježi se konstantan pad proizvodnje u termo i hidro sektorima, dok potrošnja struje raste iz godine u godinu. Ovo znači da sada prvi put moramo u značajnoj mjeri uvoziti električnu energiju koju smo nekad sami proizvodili. Тај preokret ima više negativnih posljedica: pogoršava se spoljnotrgovinski bilans (novac odlazi vani za nabavku struje), a domaći energetski sektor gubi tržišta i prihode. U takvoj situaciji, povećanje cijena struje u oba entiteta djeluje kao mjera za smanjenje potrošnje i za prikupljanje sredstava kojima bi se finansirao uvoz i eventualna nova ulaganja. Ipak, teret prilagođavanja pada najvećim dijelom na građane i privredu BiH, koji nisu krivi ni za loše upravljanje u elektro-sektoru, ni za globalne energetske trendove, ali trpe posljedice u vidu viših cijena.

Zaduženost ERS-a i alternative: da li je poskupljenje bilo nužno?

Jedno od ključnih pitanja je da li se poskupljenje struje moglo izbjeći ili makar ublažiti, boljim finansijskim upravljanjem i alternativnim rješenjima za Elektroprivredu RS. Poznato je da je ERS, uprkos monopolu na tržištu RS, zapao u ozbiljne finansijske probleme. Prethodnih godina akumulirani su gubici – gotovo sva proizvodna preduzeća iz sastava ERS poslovala su katastrofalno i 2022. završila s ukupnim minusom od oko 39,2 miliona KM. Da bi održalo likvidnost, ovo javno preduzeće se sve više zadužuje kod komercijalnih banaka. Samo tokom dva mjeseca krajem 2024, ERS je putem kratkoročnih kredita podigao oko 125 miliona KM od banaka, što jasno govori u kakvom je stanju elektro-energetski sistem. Istovremeno, postoji percepcija da se dio tog novca troši netransparentno: uprava ERS-a je nastavila sa rastrošnim potezima – planirana je npr. kupovina nove zgrade u Ljubinju za ~2 miliona KM, a milioni maraka redovno se izdvajaju za marketing i promocije, iako ERS ima monopol na tržištu. Na kraju sve te troškove, pa i kamate na rastuće kredite, opet plaćaju građani kroz račun za struju.

Kritičari zato tvrde da poskupljenje možda nije bilo nužno u toj mjeri, da su se prvo mogle iscrpiti interne rezerve i sprovesti reforme. Opozicioni poslanici navode da je glavni uzrok finansijske dubioze ERS-a nedomaćinsko upravljanje – prekomjerno stranačko zapošljavanje, “isisavanje”novca kroz privilegovane dobavljače i projekate, te opšta neefikasnost. “Nedopustivo je da preduzeća koja proizvode i prodaju struju budu u gubicima. Još je gore da ceh neodgovornog upravljanja plaćaju građani koji trpe poskupljenja od početka godine,”poručuje poslanica Mirjana Orašanin. Privredna zajednica se slaže da internim uštedama u ERS-u treba dati prednost: smanjenje viškova radnika, ukidanje nepotrebnih troškova i racionalnije investicije mogli bi umanjiti potrebu za drastičnim poskupljenjem struje. Time bi se finansijski jaz pokrio iznutra, umjesto prebacivanjem na potrošače.

Pored rezanja troškova, postoje i alternativni finansijski mehanizmi koje bi ERS mogao iskoristiti. Umjesto skupog zaduživanja kod komercijalnih banaka po kratkim rokovima, ERS bi mogao pokušati restrukturiranje svog duga i traženje povoljnijih izvora finansiranja na međunarodnom tržištu kapitala. Primjerice, uz garancije Vlade RS ili kroz saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama (EBRD, Svjetska banka), mogla bi se osigurati sredstva za refinansiranje postojećih obaveza po nižoj kamatnoj stopi i dužem roku otplate. Takav vid “distressed debt” restrukturiranja podrazumijevao bi da se postojeći dugovi konsoliduju i postave na održivije osnove, što bi stabilizovalo finansije ERS-a bez potrebe za učestalim poskupljenjima. Takođe, izlaskom na međunarodno tržište obveznica, ERS (odnosno Vlada RS kao vlasnik) mogao bi potencijalno prikupiti kapital za modernizaciju elektroenergetskog sistema, umjesto da se oslanja isključivo na prihod od skuplje struje. Naravno, takvi potezi nose svoje rizike i uslove – međunarodni kreditori bi zahtijevali striktno restrukturisanje i povećanje efikasnosti preduzeća. Ipak, stručnjaci smatraju da je dugoročno održivije rješenje povećati finansijsku disciplinu i potražiti strateške partnere, nego kontinuirano opterećivati građane kroz više tarife.

Zaključak

Najavljeno poskupljenje električne energije u Republici Srpskoj neminovno će imati višestruke efekte na ekonomiju i građane, kako u RS tako i u cijeloj BiH. Više cijene struje dovešće do rasta troškova života i poslovanja, potencijalno pokrećući lanac poskupljenja drugih proizvoda i uslugal. Privreda RS bi mogla izgubiti dio konkurentske prednosti usljed skuplje energije, što utiče i na izvoz i investicije. S druge strane, razumljivo je stanovište vlasti da se bez tog poteza energetski sistem mogao naći pred kolapsom, imajući u vidu nagomilane probleme – od pada domaće proizvodnje i skupog uvoza struje, do dugova i potrebe za ulaganjima. Poskupljenje se stoga čini kao nužno zlo za finansijski oporavak elektroenergetskog sektora RS. Ipak, ključna je odgovornost donosilaca odluka da teret tog oporavka pravedno raspodijele. To podrazumijeva da paralelno sa poskupljenjem moraju ići oštre mjere štednje i restrukturiranja u ERS-u, kako bi se eliminisala rastrošnost i korupcija koje su doprinijele krizi.

Za Bosnu i Hercegovinu u cjelini, stabilan elektroenergetski sektor je od strateškog značaja. Kratkoročno, građani će osjetiti negativne posljedice poskupljenja kroz veće račune, ali dugoročno gledano, određeno usklađivanje cijena sa realnim troškovima može biti neizbježno kako bi se privukle investicije u nove kapacitete i osigurala energetska nezavisnost. Važno je da poskupljenje ne bude trajni “namet na vilajet” (harač) bez poboljšanja usluga – već da rezultira modernizacijom mreže, stabilnijim snabdijevanjem i finansijski zdravijim preduzećem. Ukoliko se uspije u tome, privreda RS i BiH dugoročno će profitirati kroz pouzdaniju energetsku infrastrukturu. U suprotnom, postoji rizik da će rast cijena električne energije postati kočnica ekonomskom razvoju i izvor društvenog nezadovoljstva. Stoga se odluka o poskupljenju mora pratiti pažljivim ekonomskim mjerama: zaštititi najugroženije kategorije potrošača, kontrolisati inflaciju i istovremeno sprovesti reforme u elektroenergetskom sektoru, kako bi ovaj bolan rezopravdao svoju svrhu i doveo do održivog oporavka, a ne samo novih nameta za privredu i građane.

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444