Bijeljina, 28. oktobar 2026. godine

Advokat Miloš Stevanović, senior partner Advokatske kancelarije Stevanović, gostujući u Jutarnjem programu Radio-televizije Republike Srpske, govorio je o rezultatima sudskih postupaka pokrenutih protiv Agencije za bankarstvo Republike Srpske, inicijativi za ocjenu ustavnosti visokih naknada nametnutih mjenjačnicama, ali i o potrebi da se institucionalni i finansijski sporovi u Bosni i Hercegovini rješavaju dijalogom, a ne dugotrajnim sudskim postupcima.

Sudovi prepoznali nepravilnosti u postupanju Agencije

Advokatska kancelarija Stevanović zastupa 32 mjenjačnice iz Republike Srpske u postupcima koji se odnose na odluke Agencije za bankarstvo Republike Srpske, kojima su značajno povećane naknade za izdavanje dozvola i nadzor nad radom ovih privrednih subjekata.

Prema osporenoj tarifi, naknada za nadzor povećana je sa ranijih 200 KM na čak 10.000 KM, dok je naknada za izdavanje dozvole za rad određena u iznosu od 14.000 KM.

Stevanović je istakao da su u međuvremenu ostvareni značajni rezultati pred Okružnim sudom u Banjoj Luci, koji je usvojio više tužbi podnesenih protiv odluka Agencije.

Prema njegovim riječima, sudska praksa pokazala je da postoje ozbiljna pravna pitanja u vezi sa načinom na koji je Agencija uredila postupak produženja dozvola i odnos između mjenjačnica, poslovnih banaka i regulatornog tijela.

Posebno je ukazao na problem prenošenja određenih poslova nadzora na poslovne banke, čime su banke dovedene u nezavidan položaj prema svojim dugogodišnjim klijentima.

Iako su pojedini sudski postupci okončani u korist mjenjačnica, Agencija je nastavila koristiti raspoloživa pravna sredstva pred Vrhovnim sudom Republike Srpske.

Naknade moraju biti razumne, proporcionalne i ekonomski opravdane

Jedna od centralnih tema razgovora bila je nesrazmjera između visine naknada koje plaćaju mjenjačnice u Republici Srpskoj i odgovarajućih naknada u okruženju.

Stevanović je naveo da naknada za nadzor u Republici Srpskoj iznosi 10.000 KM, dok je, prema podacima koje je iznio tokom gostovanja, odgovarajuća naknada u Federaciji Bosne i Hercegovine svega 7 KM, a u Srbiji približno 270 KM u protivvrijednosti.

Takva razlika, prema njegovoj ocjeni, otvara ozbiljna pitanja proporcionalnosti, ekonomske opravdanosti i jednakih uslova poslovanja.

Posebno je naglasio da male mjenjačnice nisu veliki finansijski sistemi, već često porodični poslovi koji zapošljavaju mali broj radnika i predstavljaju izvor egzistencije njihovih vlasnika.

Visoke regulatorne naknade, upozorio je, mogu dovesti do prestanka poslovanja, gubitka radnih mjesta i smanjenja poreskih prihoda.

Pred Ustavnim sudom Republike Srpske pokrenut postupak ocjene ustavnosti

Advokatska kancelarija Stevanović pokrenula je pred Ustavnim sudom Republike Srpske postupak ocjene ustavnosti osporenih odluka Upravnog odbora Agencije za bankarstvo.

Stevanović je naglasio da se od odluke Ustavnog suda očekuje odgovor na pitanja koja prevazilaze pojedinačne sporove i tiču se pravne sigurnosti, zaštite privredne djelatnosti i granica regulatornih ovlašćenja.

Posebno je ukazao na značaj kontinuiteta pravne sigurnosti, odnosno potrebe da privredni subjekti mogu predvidjeti svoje obaveze i dugoročno planirati poslovanje.

Govoreći o mogućim posljedicama eventualnog utvrđivanja neustavnosti, Stevanović je istakao da bi se moglo otvoriti i pitanje naknade štete privrednim subjektima koji su zbog novih naknada prestali poslovati.

Takvi zahtjevi mogli bi obuhvatiti ne samo neposredno pretrpljenu štetu već, pod zakonom propisanim uslovima, i izgubljenu dobit.

Poziv Agenciji za bankarstvo: Razgovarajmo i pronađimo rješenje

Uprkos sudskim sporovima, Stevanović je više puta naglasio da Advokatska kancelarija Stevanović i predstavnici mjenjačnica ostaju potpuno otvoreni za razgovore sa Agencijom za bankarstvo Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, cilj nije sukob sa regulatorom, već pronalaženje održivog rješenja koje će istovremeno omogućiti zakonit nadzor nad finansijskim tržištem i nesmetano poslovanje mjenjačnica.

Poseban poziv upućen je Upravnom odboru Agencije, od kojeg se očekuje da razmotri posljedice donesenih odluka i uspostavi dijalog sa predstavnicima privrednih subjekata.

Stevanović je naglasio da mjenjačnice ne osporavaju potrebu postojanja regulatornog nadzora niti obavezu plaćanja razumnih naknada.

Sporno je, prema njegovom stavu, da li je njihova visina srazmjerna stvarnim troškovima nadzora i ekonomskim mogućnostima subjekata na koje se odnose.

Evropska praksa i budućnost platnih institucija

Govoreći o evropskim regulatornim standardima, Stevanović je ocijenio da domaći finansijski sistem mora postepeno usklađivati svoje propise sa savremenim evropskim rješenjima.

Posebno je ukazao na očekivane promjene koje bi trebalo da donese zakonodavstvo o platnim institucijama.

Takav regulatorni okvir mogao bi omogućiti razvoj novih finansijskih usluga, veću dostupnost platnog prometa i modernizaciju poslovanja postojećih mjenjačnica.

Prema njegovoj ocjeni, regulatorna politika treba da podstiče razvoj finansijskog tržišta, a ne da administrativnim i finansijskim opterećenjima ugrožava opstanak manjih privrednih subjekata.

O finansijskim problemima RTRS-a: Rješenje je za pregovaračkim stolom

U završnom dijelu gostovanja Stevanović se osvrnuo i na finansijske probleme Radio-televizije Republike Srpske, posebno na sporove povezane sa raspodjelom prihoda od RTV takse i odnosima javnih emitera u Bosni i Hercegovini.

Istakao je da se složeni institucionalni problemi ne mogu dugoročno rješavati blokadama računa, međusobnim optužbama i prebacivanjem odgovornosti na pravosuđe.

Prema njegovom mišljenju, rukovodstva javnih emitera treba da preuzmu odgovornost i pristupe ozbiljnim pregovorima radi pronalaženja trajnog finansijskog rješenja.

Naglasio je da sudovi nisu uzrok institucionalnih problema, već organi koji odlučuju o sporovima nastalim usljed izostanka pravovremenog dogovora.

Stevanović je izrazio podršku zaposlenima RTRS-a, njihovim profesionalnim naporima i nastojanjima da se obezbijede stabilni uslovi rada i odgovarajuće zarade.

Pozdravio je i finansijsku pomoć koju je Vlada Republike Srpske obezbijedila javnom servisu, uz ocjenu da takve mjere ne mogu zamijeniti trajno i sistemsko rješenje.

Pravna sigurnost i odgovornost institucija kao preduslov ekonomskog razvoja

Govoreći o širem institucionalnom ambijentu, Stevanović je ukazao na problem odgađanja važnih odluka i nedovoljne odgovornosti pojedinaca koji upravljaju javnim sistemima.

Kao primjer naveo je i probleme u vezi sa Rudnikom i Termoelektranom Ugljevik, naglašavajući značaj pravovremenog djelovanja prije nego što se finansijski i pravni problemi pretvore u ozbiljne krize.

Njegova centralna poruka bila je da institucije moraju djelovati preventivno, odgovorno i u interesu građana i privrede.

„Bolje je spriječiti nego liječiti“, poručio je Stevanović, naglašavajući da pravovremeni razgovori, odgovorno upravljanje i poštovanje pravne sigurnosti predstavljaju osnovu stabilnog poslovnog i institucionalnog okruženja.

Gostovanje je završeno porukom da sudska zaštita ostaje neophodan mehanizam očuvanja prava, ali da odgovorne institucije moraju učiniti sve kako bi se problemi rješavali prije nego što prerastu u dugotrajne i skupe sporove.