*Kristina je eksterni saradnik StandardPrve i vlasnik sopstvene konsultantske kuće Eksperta 

Inflacija hrane u Bosni i Hercegovini ostaje uporna tokom 2024. i 2025. godine, a jedan od ključnih razloga su ekstremne vremenske prilike – posebno dugi periodi suše koji pogađaju domaću poljoprivredu. Nakon talasa poskupljenja prouzrokovanog globalnim faktorima (poput rasta cijena energenata i poremećaja usljed rata u Ukrajini), BiH se suočava i s klimatskim izazovima koji smanjuju prinose i guraju cijene hrane naviše . Suša je tokom 2024. nanijela velike štete rodu žitarica, voća i povrća, a stručnjaci su još tada upozorili da će loša poljoprivredna sezona neminovno uticati na rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda . Sličan trend nastavlja se i u ljeto 2025. – zbog ekstremno visokih temperatura (čak do 41°C, uz narandžasti meteoalarm) poljoprivreda je ponovo na koljenima, biljke odbacuju plodove da bi “spasile” drvo, a dio usjeva bukvalno trune u zemlji . Predstavnici poljoprivrednika upozoravaju da bi, ukoliko uskoro ne bude kiše, moglo doći do nestašice određenih domaćih proizvoda i daljeg rasta cijena hrane na tržištu. Već smo vidjeli da su neki voćnjaci i usjevi ove godine pretrpjeli kombinovani udar kasnih mrazeva (koji su omeli oprašivanje) i kasnije suše, što je dovelo do znatno manjeg roda – npr. rod šljive i trešnje je drastično podbacio, a i ono malo plodova prerano opada uslijed vreline . Tako slabija domaća ponuda hrane vrši pritisak na tržište i otvara prostor za skuplji uvoz.

Direktna posljedica dugotrajnih sušnih perioda jeste pad proizvodnje u ključnim poljoprivrednim granama. Primjera radi, tokom jedne od rekordnih suša 2022. godine prinosi pojedinih kultura (poput kukuruza) bili su i do 80% manji od očekivanih, što je izazvalo paniku među farmerima.  Već tada su stizala upozorenja “iz svih dijelova BiH” da domaće hrane neće biti, te da ćemo ono malo što je dostupno skupo plaćati . Nažalost, ova mračna predviđanja se obistinjuju: stočni fond takođe trpi jer nema dovoljno jeftine stočne hrane – drastično su smanjeni prinosi kukuruza i sijena, pa farmeri jedva obezbjeđuju ishranu za stoku . Ove godine mnogi su uspjeli pokositi travu samo jedanput, dok su ranije imali tri otkosa; zemlja je toliko suva da puca pod nogama . Nedostatak stočne hrane i poskupljenje koncentrata već stvaraju probleme koji bi se mogli preliti i na cijene mesa i mliječnih proizvoda. Mlijeko, meso, voće, povrće – svi ovi proizvodi postaju skuplji kada domaća proizvodnja podbaci, jer se mora pribjegavati nabavci iz uvoza ili zalihama koje su ograničene.

Međutim, suša je samo okidač koji pogoršava već postojeće slabosti u agrarnom sektoru BiH. Strukturni problemi čine da efekti vremenskih nepogoda kod nas budu izraženiji nego u razvijenijim zemljama. Prije svega, domaća proizvodnja hrane pokriva relativno mali dio potrošnje – poljoprivrednici procjenjuju da BiH podmiruje svega 20-30% sopstvenih potreba, dok se ostalo oslanja na uvoz . Farmeri otvoreno priznaju: “Mi ne diktiramo cijenu poljoprivrednih proizvoda kod nas u BiH, mi nismo toliki proizvođači… Cijene diktiraju uvozni lobiji. Po njima treba udariti, oni su krivi za sve visoke cijene”, kaže jedan poljoprivrednik iz Tuzlanskog kantona . Drugim riječima, kada domaći rod podbaci, uvoznici i trgovci preuzimaju kontrolu nad tržištem i često formiraju više marže. Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača BiH potvrdila je krajem 2024. da su trgovci i ugostitelji iskoristili situaciju – globalne cijene hrane sada su 20% niže nego prije tri godine, dok su u BiH 50-200% više nego prije tri godine . Ovaj jaz implicira da se dio poskupljenja ne može objasniti samo skupljim inputima, već i lokalnim tržišnim ponašanjima (poput visokih trgovinskih marži i slabe kontrole istih). Pokušaji entitetskih vlada da ograniče marže osnovnih proizvoda posljednjih godina nisu dali značajnije rezultate.

Takođe, institucionalna podrška poljoprivredi u BiH hronično zaostaje. Subvencije i podsticaji su niski i nesistematični – kako ističu poljoprivredna udruženja, BiH ima jedne od najmanjih agrarnih podsticaja u regionu . Štaviše, isplate poticaja često kasne: četvrti kvartal 2024. isplaćen je tek sredinom 2025., dok su farmeri taj novac trebali u martu i aprilu za proljetnu sjetvu . Ovakva kašnjenja tjeraju proizvođače da se zadužuju kako bi nabavili sjemena, đubriva i gorivo, što poskupljuje proizvodnju i smanjuje konkurentnost. Mnogi upozoravaju da će, ako se trend nastavi, sve više poljoprivrednika odustajati od proizvodnje. Već sada svjedočimo protestima – npr. grupa ratara u Semberiji nedavno je blokirala put na Rači nezadovoljna niskom otkupnom cijenom pšenice, koja ne pokriva ni osnovne troškove uzgoja . Oni tvrde da otkupljivači (mlinari i trgovci) uvoze jeftinu pšenicu i drže silose polupraznima dok ne primoraju domaće farmere (opterećene kreditima) da svoje žito prodaju u bescjenje . Sve ovo govori da bez ozbiljnijih mjera podrške i zaštite, domaća poljoprivreda ostaje izložena i klimatskim rizicima i tržišnim manipulacijama.

Koliko su dugi sušni periodi zaista pogurali inflaciju hrane, najbolje pokazuju brojke. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, godišnja inflacija je početkom 2025. bila oko 3%, ali hrana i bezalkoholna pića poskupjeli su čak 7,8% u odnosu na mart 2024. – nastavak trenda kontinuiranog rasta cijena osnovnih životnih namirnica . Dakle, iako se opšti indeks potrošačkih cijena djelimično stabilizovao nakon rekordnih 14% inflacije u 2022. (inflacija je u oktobru 2023. pala ispod 2% zahvaljujući pojeftinjenju goriva i struje ), hrana i dalje poskupljuje brže od ostalih kategorija. To potvrđuju i potrošačke korpe – građani sve veći dio prihoda troše na hranu. Inflatorni pritisci na hranu potkraj 2024. i početkom 2025. obnovljeni su ne samo zbog suše nego i zbog drugih faktora, poput povećanja minimalne plate. U Federaciji BiH je od januara 2025. minimalac skočio na 1.000 KM (60% više nego ranije), što je odmah početkom godine proizvelo određeni troškovni šok – cijene su u januaru 2025. porasle za 1,1% na mjesečnom nivou (3,3% više nego u januaru 2024.) . Ipak, stručnjaci naglašavaju da je udio rasta plata u ukupnoj inflaciji mali; mnogo veći uticaj imaju poskupljenja hrane usljed klimatskih i tržišnih poremećaja, te rasta cijena uvoznih sirovina . Ekonomski analitičar Igor Gavran napominje da su nedavni skokovi cijena hrane rezultat kombinacije vremenskih (ne)prilika i poremećaja na globalnim tržištima . Primjer je aktuelni sukob u jednoj od najvećih svjetskih poljoprivrednih regija (sukob Indije i Pakistana oko vodosnabdijevanja) koji bi se mogao odraziti na globalnu ponudu žitarica . S druge strane, globalno tržište se prošle godine donekle stabilizovalo: FAO indeks cijena hrane je u aprilu 2025. bio skoro 20% niži nego na vrhuncu u martu 2022. , zahvaljujući boljoj ponudi žitarica i jestivih ulja. No ta olakšanja se nisu proporcionalno prelila na BiH – kao što je pomenuto, kod nas su trgovci zadržali visoke cijene čak i dok su svjetske cijene padale . U konačnici, krajnji potrošači u BiH nisu mnogo osjetili pad globalnih cijena, već uglavnom osjećaju rast domaćih marži i troškova proizvodnje.

Za širi kontekst, korisno je uporediti situaciju u BiH sa Evropskom unijom i Velikom Britanijom. Inflacija hrane je tokom 2022. i u EU dostigla dvocifrene stope (usljed poskupljenja energije i efekata rata u Ukrajini), ali je do 2024/25. znatno usporila. Prosječno poskupljenje hrane u EU u proljeće 2025. kreće se oko 3-4% na godišnjem nivou, što je osjetno niže nego u BiH . Primjera radi, eurozona je u maju 2025. zabilježila godišnju inflaciju hrane (uključujući alkohol i duhan) od oko 3,1%, uz ukupnu inflaciju od samo 1,9% – praktično na ciljanom nivou Evropske centralne banke. U Velikoj Britaniji je takođe došlo do smirivanja: nakon što je tokom 2023. britanska inflacija hrane prelazila 15% godišnje, u aprilu 2025. spustila se na 2,6% (najviši rast u posljednjih 11 mjeseci, ali daleko ispod ranijih rekorda) . Ovi podaci govore da su bogatije ekonomije uspjele obuzdati poskupljenja hrane brže nego BiH. Razlozi za to su višestruki: veće subvencije i rezerve – EU izdvaja ogromna sredstva za agrarni sektor (skoro 40% budžeta EU odlazi na podsticaje poljoprivredi, što je u našim uslovima nezamislivo ), pa time ublažava udar suša ili poplava na proizvodnju. Takođe, evropska poljoprivreda je uglavnom visoko industrijalizovana i diverzifikovana, dok su kod nas proizvođači usitnjeni i manje konkurentni . Kada dođe do poremećaja (bilo klimatskih bilo tržišnih), EU zemlje lakše aktiviraju mehanizme zaštite – od strateških robnih rezervi do ograničenja izvoza – kako bi stabilizovale domaće cijene. U BiH takvi mehanizmi ili ne postoje u dovoljnoj mjeri, ili nisu efikasni. Primjera radi, tek se povremeno najavljuju kratkoročne mjere poput zamrzavanja cijena za ograničeni broj proizvoda ili pojačanog inspekcijskog nadzora nad trgovcima , što dugoročno ne rješava problem. Istovremeno, građani BiH imaju niži standard i manje kapaciteta da apsorbuju poskupljenja, pa je socijalni efekat inflacije hrane kod nas teži nego u prosječnoj članici EU.

U zaključku, prolongirane suše su se nametnule kao bitan inflatorni faktor u Bosni i Hercegovini tokom 2024. i 2025. godine. Kada vremenske nepogode unište značajan dio domaćeg roda, zemlja poput BiH – sa slabom agrarnom osnovom i visokom zavisnošću od uvoza – neminovno trpi rast cijena hrane. Ti rastovi se mjere i u konkretnim brojkama (skoro 8% godišnje poskupljenje prehrambenih artikala ), ali i u padu životnog standarda građana. Inflacija hrane pogađa najsiromašnije slojeve stanovništva disproporcionalno jako, gurajući mnoge u rizik od siromaštva i pothranjenosti, upozoravaju i Ujedinjene nacije . Da bi se ublažile ove posljedice, BiH će morati razmotriti strateške mjere: od ulaganja u sisteme navodnjavanja i klimatski otpornu poljoprivredu, do jačanja poljoprivrednih poticaja i kreiranja zaliha ključnih životnih namirnica. Takođe, potrebno je osigurati transparentnije tržište – spriječiti neosnovano dizanje cijena od strane posrednika i uvoznih monopola, kako bi pad globalnih cijena ubuduće bio vidljiv i na policama naših prodavnica. Inflacija se u jednom dijelu uvozi, ali dobar dio zavisi i od nas samih: uz odgovarajuću agrarnu politiku i bolje upravljanje rizicima, dugi sušni periodi ne moraju svake godine iznova „podizati inflaciju“ i opterećivati kućne budžete građana BiH.

Literatura:

• Agencija za statistiku BiH – mjesečni indeksi potrošačkih cijena, 2024-2025.

• Radio Slobodna Evropa – “Dok se zbrajaju štete od suše u BiH izvjestan i rast cijena hrane”, 4. septembar 2024 .

• Bloomberg Adria – statistički i analitički osvrt na cijene hrane u BiH, 2024-2025.

• Source.ba / Capital.ba – terenski izvještaji o uticaju suše na poljoprivredu, juni 2025 .

• Impulsportal – izvještaj o posljedicama suše 2022. na poljoprivrednike .

• Reuters / BRC – podaci o usporavanju inflacije hrane u UK, april 2025 .

• Eurostat – podaci o inflaciji hrane u eurozoni, maj-juni 2025 .

• Nezavisne novine – analiza strukturalnih problema prehrambenog tržišta BiH, 2015 .

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444