Svijet u kojem danas živimo više ne liči na onaj koji smo poznavali prije samo deset ili petnaest godina. Pravila koja su decenijama smatrana neupitnim – od međunarodnog prava, preko slobodne trgovine, do uloge globalnih institucija – danas se preispituju, krše ili zaobilaze. Govor o „novom svjetskom poretku“ više nije teorijska rasprava za akademske krugove, već svakodnevna politička i ekonomska realnost.

Ključno pitanje, međutim, glasi: da li svjedočimo rađanju novog poretka ili smo tek u fazi haotičnog raspada starog, bez jasne vizije onoga što dolazi poslije?

Kraj iluzije stabilnosti

Nakon završetka Hladnog rata stvoren je utisak da je istorija, u političkom smislu, pronašla svoj konačni oblik. Liberalna demokratija, globalizacija i zapadni ekonomski model proglašeni su univerzalnim rješenjem. Međunarodne institucije poput Ujedinjenih nacija, Svjetske trgovinske organizacije i Međunarodnog monetarnog fonda trebale su biti garanti stabilnosti, predvidivosti i zajedničkih pravila, a danas to je sve manje slučaj. Tipičan primjer je bilo i formiranje Borda za mir, koji je promovisan nedavno u Davosu u januaru 2026. godine. 

Danas je ta iluzija nestala. Ratovi se vode na evropskom tlu, globalne sile otvoreno osporavaju postojeći poredak, a pravila se primjenjuju selektivno – zavisno od interesa onih koji imaju moć. Stari sistem više ne funkcioniše, ali novi još nije u potpunosti oblikovan.

Multipolarni svijet – realnost, ne izbor

Jedna od ključnih karakteristika novog doba jeste kraj unipolarnog svijeta. Dominacija jedne sile, kakvu smo gledali krajem 20. i početkom 21. vijeka, postaje nemoguća. Umjesto toga, ulazimo u multipolarni sistem u kojem nekoliko velikih centara moći – Sjedinjene Američke Države, Kina, Evropska unija, Rusija, Indija i druge sile u usponu – istovremeno oblikuju globalne tokove.

Ovaj model sam po sebi nije ni dobar ni loš.Problem nastaje kada multipolarnost nije praćena jasnim pravilima igre. Umjesto ravnoteže, dobijamo stalne krize, sukobe interesa i takmičenje bez mehanizama kontrole. Svijet postaje arena stalne neizvjesnosti.

Moć se seli – iz politike u ekonomiju i tehnologiju

Za razliku od ranijih epoha, današnji poredak ne određuje isključivo vojna snaga. Ključna moć sve više leži u ekonomiji, energiji, tehnologiji i kontroli podataka. Vještačka inteligencija, digitalne platforme, lanci snabdijevanja, finansijska tržišta i energetski resursi postaju nova bojna polja. Banke počinju da igraju po potpuno novim pravilima na globalnom nivou. 

Države koje ne razumiju ovu promjenu rizikuju da ostanu trajno marginalizovane. Novi svjetski poredak ne nagrađuje samo sile sa velikim armijama, već one koje imaju znanje, kapital, inovacije i sposobnost brzog prilagođavanja. Na žalost, zemlje na Balkanu gdje živimo skoro uopšte ne prate nove trendove. Govoreći o Bosni i Hercegovini i njenim entitetima, ne postoji nikakav pravac kretanja koji se uklapa u nove globalne politike. Sva politička priča se svodi na promociju pojedinaca i njihovih politika koje su isključivo okrenute na lične stvari i borbe: ili sa drugim političarima ili sa samom sobom (što je vidljivo vrlo često). 

U Bosni i Hercegovini, što važi za oba entiteta, npr. u energetskom smislu dolazi do sve većeg kolapsa energetskog sektora koji je pokazao da je slab i u jako lošem stanju iako su prikazivani milioni ulaganja poslednjih decenija. 

Slabost institucija i povratak „sirove politike“

Međunarodne institucije, kakve poznajemo, danas djeluju iscrpljeno i često nemoćno. Njihova legitimnost se dovodi u pitanje, a njihova sposobnost da nameću odluke sve je manja. Umjesto multilateralizma, svijet se vraća bilateralnim dogovorima, regionalnim savezima i ad-hoc koalicijama.

To znači povratak „sirove politike interesa“, gdje moral, univerzalne vrijednosti i zajednički principi ustupaju mjesto pragmatičnim, često kratkoročnim odlukama. U takvom ambijentu, male i srednje države suočene su s posebnim izazovima – moraju naučiti kako da balansiraju, pregovaraju i opstanu između velikih igrača.

Novi poredak bez ideologije

Za razliku od prošlog vijeka, današnji sukobi nisu ideološki čisti. Ne vodi se borba između jasno definisanih sistema, već između interesa, modela upravljanja i različitih vizija budućnosti. To čini novi poredak nejasnijim, ali i opasnijim – jer ne postoji jedinstven okvir koji bi ograničio eskalaciju konflikata.

Svijet ulazi u fazu u kojoj stabilnost više nije podrazumijevana, već nešto što se mora stalno iznova graditi.

Zaključak: prelaz, a ne konačni odgovor

Novi svjetski poredak još nije dovršen. Nalazimo se u prelaznom periodu – između sistema koji se raspada i sistema koji tek traži svoj oblik. Ovo nije konačan slom, ali jeste kraj jednog dugog ciklusa.

Za države, kompanije i pojedince, poruka je jasna: stara pravila više ne važe u potpunosti, a nova još nisu zapisana. U takvom svijetu opstaju oni koji razumiju promjene, koji razmišljaju strateški i koji ne čekaju da im budućnost bude nametnuta.

Pitanje više nije da li dolazi novi svjetski poredak. On je već tu. Pravo pitanje je – ko će u njemu imati glas, a ko će biti samo posmatrač.

Autor je advokat i predsjednik Nadzornog odbora StandardPrva grupacije. Član je Chatam House i srpske grupe Trilateralne komisije. 

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444