Mala preduzeća, uključujući mikro firme i startupe, suočavaju se sa brojnim izazovima u 2026. godini. Srećom, u Bosni i Hercegovini (posebno u Federaciji BiH i Republici Srpskoj) i Srbiji postoje različiti programi i instrumenti kroz saradnju sa bankama koji mogu olakšati pristup finansiranju. U nastavku slijedi praktičan vodič koji objašnjava najnovije vidove podrške banaka – od subvencionisanih kredita i garancijskih fondova do digitalnih servisa – kao i savjete kako poboljšati kreditnu sposobnost, smanjiti troškove finansiranja i optimalno koristiti bankarske usluge. Sadržaj je prilagođen vlasnicima malih firmi i pisan stručnim, ali razumljivim jezikom.

Federacija BiH: Saradnja s bankama i finansijska podrška

Subvencionisani krediti i programi podrške
Vlada Federacije BiH pokrenula je povoljne kreditne linije preko Razvojne banke FBiH. Najznačajniji je program „Kreditni poticaj razvoja, poduzetništva i obrta“ koji nudi dugoročne kredite do 7 godina (uz do 2 godine grejs perioda) po izuzetno niskoj fiksnoj kamatnoj stopi od samo 0,9%. Ovi krediti su namijenjeni malim privrednicima za investicije u osnovna sredstva, uz mogućnost da se do 30% sredstava iskoristi i za nabavku repromaterijala. Program ima za cilj podstaći produktivnije poslovanje, pokretanje nove proizvodnje i otvaranje radnih mjesta, a firme trebaju ispuniti uslove poput registracije u FBiH i najmanje dva zaposlena na neodređeno.

Savjet: Ukoliko planirate investiciju u proširenje poslovanja ili opremu, raspitajte se u Ministarstvu razvoja ili Razvojnoj banci FBiH o ovom kreditnom poticaju – ekstremno niska kamata od 0,9% značajno će smanjiti vaše troškove finansiranja.

Garancijski fond za lakši pristup kreditima
Federacija BiH je uspostavila Garancijski fond pri Razvojnoj banci FBiH koji izdaje garancije za kredite komercijalnih banaka. Ove garancije pokrivaju 50% glavnice kredita i služe kao instrument obezbjeđenja za banku. Na taj način, mala i srednja preduzeća, obrti pa čak i veća preduzeća mogu lakše doći do kredita i uz manje kolaterala. Garancije su dostupne za kredite namijenjene obrtna sredstva, likvidnost ili investicije u stalna sredstva, uz maksimalan rok otplate do 5 godina za obrtna sredstva ili 10 godina za investicije (sa grejs periodom do 18 mjeseci).

Preporuka: Ako vaša firma nema dovoljno hipoteka ili imovine za obezbijediti kredit, pitajte svoju banku o kreditima uz garanciju Garancijskog fonda FBiH. Uz garanciju države od 50%, banke su spremnije odobriti zajam, a vama ostaje da obezbijedite preostalih 50% pokrića. Vodite računa da biste ispunili uslove – firma mora biti uredna s porezima i imati barem jednog stalno zaposlenog.

Kantonalne i lokalne subvencije kamata
Osim federalnih programa, informišite se i o podršci na nivou kantona ili opština. Na primjer, Kanton Sarajevo je 2024. implementirao program subvencionisanja kamata u saradnji s lokalnim bankama, gdje su izdvojena značajna sredstva za subvencije kamata na kredite za mala i srednja preduzeća. U praksi, to je značilo da su odabrane banke plasirale povoljne kredite (do nekoliko miliona KM po korisniku) za investicije u imovinu ili obezbjeđivanje likvidnosti, dok je kanton pokrio dio kamate tako da preduzeća plaćaju sniženu kamatnu stopu.

Napomena: Slične kreditne linije uz subvenciju kamata povremeno nude i drugi kantoni (npr. kreditne linije u saradnji sa kantonalnim ministarstvima privrede). Pratite javne pozive u vašem kantonu – ova pomoć može značajno smanjiti efektivnu kamatu koju plaćate.

Podrška digitalnoj transformaciji i inovacijama
U cilju jačanja konkurentnosti, mali biznisi u FBiH mogu iskoristiti i programe za digitalizaciju poslovanja. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u saradnji s EU pokrenula je inicijativu „Go Digital in Bosnia and Herzegovina“, kroz koju se lokalnim bankama plasira 50 miliona eura za kreditiranje MSP usmjereno na digitalnu transformaciju. Ključna pogodnost ovog programa je grant (bespovratna stimulacija) od 15% – nakon što firma realizuje digitalnu investiciju uz odobreni kredit, 15% iznosa se vraća kao grant finansiran od EU. Uz to, preduzeća dobijaju besplatnu tehničku pomoć konsultanta koji pomaže optimizirati investicioni plan digitalizacije.

Ovi krediti su dostupni kroz nekoliko banaka (npr. ProCredit, Raiffeisen, UniCredit, Intesa Sanpaolo, Sparkasse). Uslove poput kamatne stope određuju same banke, ali grant od 15% i stručna podrška su standardizovani.

Savjet: Ako planirate ulaganje u softver, automatizaciju proizvodnje ili slične digitalne tehnologije, obavezno naglasite to banci i provjerite da li se vaša investicija kvalifikuje za „Go Digital“ program. Dobiti 15% sredstava nazad kao grant značajno poboljšava isplativost ulaganja u novu tehnologiju.

Poslovni računi i digitalne bankarske usluge
Većina banaka u BiH nudi posebne pakete poslovnih računa prilagođene malim firmama, koji često uključuju pogodnosti kao što su smanjene naknade za platni promet, dozvoljeni minusi ili besplatno internet bankarstvo. Iskoristite digitalno bankarstvo (e-banking i m-banking) za plaćanja i praćenje stanja – naknade za transakcije elektronskim putem su niže nego u poslovnici, a štedite i vrijeme. Takođe, banke nude usluge kao što su elektronski potpis i e-fakturiranje, što može pojednostaviti fakturisanje i naplatu.

Preporuka: Usporedite ponude banaka – neke banke nude paket gdje za fiksnu mjesečnu naknadu dobijete određeni broj besplatnih transakcija i savjetnika. Za mikro preduzetnike ili obrtnike postoje i paketi sa minimalnom mjesečnom naknadom koji pokrivaju osnovne usluge. Uvođenjem digitalnih servisa u svoje poslovanje (poput online naplate, korištenja POS terminala, mobilnih walleta), ne samo da ćete pratiti trend digitalizacije tržišta, nego često možete dobiti i bolje uslove od banke za takve usluge.

Refinansiranje i upravljanje postojećim dugom
Ako vaša firma već ima kredite uz relativno visoku kamatu (npr. komercijalne kredite uz 6–8% kamate), razmislite o refinansiranju kroz dostupne povoljnije linije. Krediti Garancijskog fonda ili posebne razvojne linije mogu se iskoristiti za restrukturiranje duga – na primjer, uzeti novi kredit s dužim rokom ili nižom kamatom da biste otplatili postojeće obaveze i smanjili mjesečno opterećenje. Vodite računa o troškovima prijevremene otplate postojećih kredita i uporedite ih sa uštedom od niže kamatne stope.

Savjet: Razgovarajte sa svojom bankom o opciji refinansiranja – banke su često spremne ponuditi refinansirajući kredit postojećim klijentima kako ne bi izgubile dobar biznis, pogotovo ako vide da imate ponudu konkurentske banke. Takođe, Razvojna banka FBiH ponekad objavljuje javne pozive za refinansiranje skupih komercijalnih kredita pod povoljnijim uslovima kao mjeru pomoći privredi, pa pratite takve inicijative.

Pristup finansijama za startupove i mikro biznise
U Federaciji BiH startupovi mogu imati poteškoća da odmah ispune stroge uslove banaka, zbog nedostatka poslovne historije ili kolaterala. Međutim, postoje alternativni putevi: mikrokreditne organizacije (poput Mi-Bospo, Partner, Mikrofin) pružaju manje kredite početnicima uz nešto višu kamatnu stopu, ali lakšu proceduru. Takođe, Ministarstvo razvoja i poduzetništva FBiH periodično dodjeljuje grantove za nove biznise i startupe (razni projekti razvoja start-up ekosistema), što može obezbijediti bespovratna početna sredstva.

Preporuka: Kombinujte grantove i povoljne kredite – na primjer, grant iskoristite za nabavku opreme, a obrtna sredstva dignite kroz mikrokredit ili bankarski kredit uz garancijski fond. Na taj način dijelom smanjujete zaduženost, a dio troška finansiranja optimizujete. U početku održavajte uredan finansijski dnevnik i evidencije; nakon godinu–dvije pozitivnog poslovanja, moći ćete se kvalifikovati i za standardniji bankarski kredit jer ćete imati finansijske izvještaje i bolji kreditni rejting.

Unapređenje kreditne sposobnosti
Da biste poboljšali izglede za dobijanje kredita u FBiH, obratite pažnju na nekoliko stvari:

1. Finansijske evidencije i izvještaji – redovno vodite knjigovodstvo i pripremajte bilanse, jer banke analiziraju vaše prihode, rashode i profitabilnost.

2. Kreditna historija – BiH ima Centralni registar kredita pri Centralnoj banci; pazite da ne kasnite u otplati postojećih obaveza (bilo ličnih ili poslovnih). Čak i jedno kašnjenje može srozati vašu kreditnu ocjenu.

3. Izmirene obaveze prema državi – kao što zahtijevaju i programi Vlade, platite doprinose, poreze i sl. Neizmirene poreske obaveze često su razlog odbijanja kredita.

4. Kolateral i garancije – pripremite imovinu koju možete založiti (nekretnine, oprema), a ako nemate dovoljno, razmotrite uključivanje sudužnika ili žiranata.

Savjet: Uspostavite dobar odnos sa bankom i možda otvorite poslovni račun i koristite ga aktivno (promet po računu pokazuje banci obim vašeg poslovanja). Manji kredit (ili kreditna kartica) uz redovno izmirivanje može pomoći da izgradite istoriju prije apliciranja za veći iznos.

Republika Srpska: Finansijska podrška i bankarski instrumenti

Povoljne kreditne linije Investiciono-razvojne banke (IRB RS)
Republika Srpska preko IRB RS nudi više ciljnih kreditnih linija za mikro, mala i srednja preduzeća. Ovi krediti se plasiraju uz saradnju komercijalnih banaka i imaju povoljnije uslove od tržišnih. Postoje linije za početne poslovne aktivnosti (start-up krediti), krediti za nabavku opreme i obrtnih sredstava, kao i linije za oporavak poslovanja koje mogu uključivati refinansiranje postojećih zaduženja.

Kamatne stope na ovim linijama fiksira IRB u saradnji s Vladom RS i često su niže od standardnih – okvirno se kreću oko 4–5% godišnje (ovisno o namjeni i prioritetnom sektoru), a neke posebne kategorije dodatno su subvencionisane. Primjer: za projekte u prerađivačkoj industriji ili energetici kamatna stopa se kretala oko 4,6%, dok je za opšte preduzetničke aktivnosti iznosila oko 4,9% u ranijim programima. Vlada RS je najavljivala i specifične kreditne linije sa vrlo niskim kamatama za određene kategorije (npr. stambeni krediti za mlade bračne parove sa 2,99%), što pokazuje opredjeljenje da se pomogne kroz jeftin kapital.

Savjet: Obratite se IRB-u ili njihovim partnerskim bankama (NLB, Addiko, UniCredit itd.) i raspitajte se o aktuelnim kreditnim linijama za vašu djelatnost. Ako ste startup ili poslujete u nerazvijenom području, posebno naglasite to, jer postoje linije i fondovi namijenjeni baš za novoosnovane firme iz određenih regija. Povoljan kredit iz IRB programa može biti razlika između toga da li možete finansirati važnu opremu sada ili morate odgoditi investiciju.

Garantni fond RS – krediti uz državnu garanciju
Kako bi se olakšao priliv kredita sektoru male privrede, RS je osnovala Garantni fond Republike Srpske. Kroz ovaj mehanizam, država garantuje do 70% glavnice kredita koji odobre komercijalne banke odabranim preduzećima. U praksi, to znači da ako vaša firma aplicira za kredit uz podršku Garantnog fonda, banka preuzima značajno manji rizik, pa je sklonija odobriti kredit i onim klijentima koji inače možda ne bi prošli stroge kriterijume.

Krediti pokriveni garancijom namijenjeni su uglavnom za likvidnost, obrtna sredstva ili investicije, sa maksimalnim rokom otplate do 4 godine i mogućnošću grejs perioda do 12 mjeseci. Program je prvobitno pokrenut kao pomoć oporavku od pandemije, ali i dalje funkcioniše kao redovan instrument za podsticaj kreditiranja.

Preporuka: Pri razgovoru s bankom u RS, pitajte da li vaš planirani kredit može ići kroz Garantni fond RS. Posebno ako ste mlad biznis ili nemate dovoljno kolaterala, garancija od 70% može biti presudna. Imajte na umu da ćete i dalje morati ispuniti osnovne uslove banke (procjena održivosti biznisa, minimalni vlastiti ulog ili slično), ali ćete značajno lakše pregovarati o iznosu i roku kredita.

Subvencionisane kamate i podsticaji
Pored garancija, Vlada RS povremeno uvodi i subvencije na kamate za određene sektore ili projekte. U ranijim periodima, preko Garantnog fonda su neki krediti odobravani po kamatama i oko 2–3%, uz učešće države. Trenutno (2025/26) nema opšteg javnog poziva za subvencionisane kamate kao u Federaciji, ali RS fokus stavlja na ciljane mjere (poljoprivreda, izvoz, inovacije, demografske i pronatalitetne politike itd.).

Ukoliko ste u specifičnoj oblasti, provjerite sa Ministarstvom privrede RS i lokalnom razvojnom agencijom postoje li trenutno aktivni projekti subvencionisanja kamate ili kombinovanog kreditno-grant programa. Nekad međunarodne institucije u RS nude kreditne linije preko banaka sa komponentom granta; takve inicijative često nisu masovno reklamirane, pa se oslonite na informacije od vaše banke ili Privredne komore.

Digitalna transformacija u RS
I mala preduzeća u Republici Srpskoj mogu ostvariti benefite kroz digitalizaciju poslovanja. Program EBRD „Go Digital“ pokriva cijelu BiH, pa tako i RS – ako vaša firma u Banjaluci, Bijeljini ili drugdje u RS uzme kredit u banci koja je partner programa radi ulaganja u digitalnu opremu, ima pravo na 15% EU granta nakon uspješno realizovane investicije.

Osim toga, Privredna komora RS uz podršku međunarodnih organizacija pokrenula je Centar za digitalnu transformaciju koji pruža konsultantsku pomoć preduzećima u evaluaciji digitalnih potreba. Bilo je i javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava proizvodnim malim preduzećima za digitalizaciju (npr. uvođenje naprednih digitalnih rješenja).

Savjet: Nemojte zaostajati u digitalizaciji – RS firme često imaju pristup istim ili sličnim donatorskim programima kao i one u Federaciji. Iskoristite Centar za digitalnu transformaciju za besplatnu analizu vašeg poslovanja i preporuke digitalnih alata. Takođe, u razgovoru s bankarima naglasite ako planirate ulaganje u tehnologiju – možda ćete time ispuniti uslove za neki povoljni kreditni program o kojem sami bankari imaju informacije.

Poslovni računi i digitalne usluge u RS
Banke u RS (poput NLB, Addiko, Nova banka, UniCredit BL itd.) nude biznis pakete koji objedinjuju vođenje računa, platni promet i e-bankarstvo. Korištenjem internet i mobilnog bankarstva, firme mogu izvršiti plaćanja, slati naloge i pratiti izvode bez odlaska u poslovnicu.

Preporuka: Ako ste preduzetnik (samostalna radnja) ili malo privredno društvo, razmislite o paketu usluga – neke banke nude besplatno vođenje računa za prvu godinu poslovanja novoosnovanim firmama ili popust na naknade ako prihvatate elektronske izvatke umjesto papirnih. Takođe, implementirajte digitalno potpisivanje i elektronsku razmjenu faktura gdje je moguće. U RS još nije zakonski obavezna elektronska faktura kao u nekim susjednim zemljama, ali biti među prvima koji će digitalizovati te procese može vam dati operativnu prednost i smanjiti troškove (štampa, arhiviranje). Banke takođe podržavaju e-trgovinu – ako prodajete online, važno je imati dobar payment gateway ili internet kartično plaćanje, što banke mogu obezbijediti. Digitalne usluge često dolaze s boljim sigurnosnim mehanizmima – obezbijedite token ili mobilnu aplikaciju za potvrdu transakcija i obučite osoblje o bezbjednosti, čime ćete izbjeći rizike online prevara.

Refinansiranje i smanjenje troškova duga
Za preduzeća u RS vrijedi isto pravilo – aktivno upravljajte svojim dugovima. Ako ste ranije uzeli komercijalni kredit po visokoj promjenljivoj kamati, ispitajte mogućnost refinansiranja putem IRB kreditne linije ili kroz drugu banku uz Garantni fond. Sada kada su kamatne stope globalno porasle, može se desiti i da su vaši stari krediti povoljniji – ali očekuje se postepena stabilizacija ili pad kamata u kasnijem dijelu 2026, pa budite spremni da pregovarate sa bankom o snižavanju kamatne stope kada uslovi na tržištu to omoguće.

Savjet: Nemojte se ustručavati da zatražite od banke reprograme ili restrukturiranje ako vam poslovanje trpi – bolje je na vrijeme redefinisati rok otplate (npr. produženje sa 3 na 5 godina, uz manju ratu), nego doći u situaciju kašnjenja. Banke preferiraju da im klijent ostane „živ“ i uredno plaća makar i kroz duži period, nego da ga izgube. RS ima i instrumente kao što je stečajni moratorijum, ali to je krajnja instanca – pokušajte prije toga sa bankom pronaći zajedničko rješenje. Moguće je i refinansirati kredit iz jedne banke uz povoljniji u drugoj – ako dobijete bolju ponudu, vaša postojeća banka ponekad će je pokušati izjednačiti kako bi vas zadržala.

Kreditna sposobnost i ocjena rizika
Banke u RS procjenjuju kreditnu sposobnost slično kao i drugdje: gledaju finansijske pokazatelje (zaduženost, likvidnost, profitabilnost), istoriju plaćanja i kreditni izvještaj iz Centralnog registra kredita BiH, kao i bonitet firme. Da biste unaprijedili svoju poziciju, održavajte pozitivan finansijski rezultat (makar i minimalnu dobit – bolje i mala dobit nego gubitak na papiru, zbog ocjene kredita).

Takođe, kapitalizujte firmu koliko možete – veći osnivački ili dodatno uplaćeni kapital smanjuje odnos duga i kapitala i daje bankama sigurnost da vlasnici imaju „kože u igri“. Vodite računa o ličnom kreditnom rejtingu: mnogi vlasnici malih firmi koriste lične kredite ili kartice za potrebe biznisa, ali zakašnjenja u ličnim obavezama utiču i na pogled banke o vama kao osnivaču. U RS banke često traže i lične mjenice ili jemstvo vlasnika za kredite firme – budite spremni na to i planirajte svoje lične finansije tako da možete preuzeti tu odgovornost ako zatreba.

Iskorištavanje bankarskih instrumenata
Mala preduzeća u RS mogu poboljšati svoju likvidnost i smanjiti rizike koristeći razne bankarske instrumente: faktoring i otkup potraživanja (neke banke ili faktoring kuće otkupljuju vaše fakture prije roka dospijeća, što ubrzava priliv novca), akreditive i garancije (ako uvozite opremu ili konkurišete na tenderima, bankarske garancije ponekad su neophodne – planirajte trošak garancije u svoje finansije), leasing (za nabavku vozila ili mašina, leasing kuće mogu biti efikasnije rješenje jer sama oprema je obezbjeđenje i često ne treba dodatni kolateral).

Savjet: Konsultujte se s bankarskim službenikom o tome koji proizvod najbolje odgovara vašoj potrebi. Nemojte, na primjer, finansirati trajnu imovinu kratkoročnim kreditom ili dopuštenim minusom – time ulazite u rizik likvidnosti. Bolje je uzeti dugoročni investicioni kredit ili leasing za opremu (sa rokom otplate u skladu sa vijekom upotrebe te opreme). Obrnuto, za kratkotrajne potrebe poput sezonskog povećanja zaliha ili kašnjenja kupaca, iskoristite revolving kredit ili kreditnu liniju umjesto da podižete veliki jednokratni kredit koji će nepotrebno stajati. Optimalno korištenje instrumenata smanjuje cijenu novca – plaćate kamatu samo onoliko i onaj period koliko vam stvarno treba.

Srbija: Banke kao partner malim firmama u 2026.

Državne garantne šeme i saradnja sa bankama
U prethodnim godinama Srbija je uspješno primjenjivala garantne šeme kako bi podstakla kreditiranje privrede. U sklopu paketa ekonomskih mjera tokom pandemije, država je bila garant za bankarske kredite malim preduzećima u ukupnom iznosu većem od nekoliko milijardi eura, pokrivajući do 80% rizika po kreditu. To je omogućilo bankama da odobre hiljade povoljnih kredita za likvidnost i održanje poslovanja sa rokom otplate do 36 mjeseci i grejs periodom od 9–12 mjeseci.

Do kraja 2023. ove garantne linije su uglavnom iskorišćene, a privreda je pokazala odličan odziv na ovakve kredite. Trenutno, iako nema aktivne opšte garantne šeme, Ministarstvo finansija i dalje prati portfelj ovih kredita i ostavlja mogućnost da se nova šema pokrene ako ekonomske prilike to budu zahtijevale.

Preporuka: Ako ste u potrazi za kreditom, raspitajte se u banci da li postoji neka aktivna garancija ili program podjele rizika. Evropski investicioni fond (EIF) često nudi garantne linije specifično za inovativna preduzeća ili za oporavak od krize (COSME, InnovFin i sl.). Banke koje sarađuju sa EIF (poput specijalizovanih razvojnih i manjih poslovnih banaka) koriste ove garancije za lakše odobravanje kredita. Iskoristiti kredit sa državnom ili EU garancijom znači da ćete vjerovatno dobiti bolje uslove (nižu kamatu ili duži rok), jer banka preuzima manji rizik.

Subvencionisane kamatne stope – program za prerađivačku industriju
Jedan od najznačajnijih aktuelnih programa u Srbiji je program subvencionisanih kredita Ministarstva privrede, pokrenut krajem 2025. godine, namijenjen preduzećima iz prerađivačke industrije. Program funkcioniše u partnerstvu sa Razvojnom agencijom Srbije (RAS) i jednom od domaćih banaka koja zaprima zahtjeve za kredit.

Ključna pogodnost je izuzetno povoljna kamata: preduzeća plaćaju samo 2% kamate, dok ostatak do pune kamate pokriva država kao subvenciju. Maksimalni iznos kredita je 15 miliona dinara, a za nabavku opreme je predviđeno da preduzeće uloži minimum 30% sopstvenih sredstava, dok ostatak finansira kredit. Program raspolaže fondom od više milijardi dinara, a javni poziv je otvoren do utroška sredstava ili najkasnije do 30. aprila 2026. godine.

Šta ovo znači za vas: Ukoliko ste mala firma u sektoru proizvodnje (metaloprerada, drvna industrija, prehrambena itd.), ovo je prilika da dođete do praktično najjeftinijeg kapitala na tržištu. Kredit sa 2% kamate uložen u modernizaciju mašina ili u obrtna sredstva može značajno unaprijediti vašu konkurentnost, a teret kamate je minimalan (u uslovima kada komercijalne kamate idu i preko 6–7%). Provjerite ispunjavate li uslove (morate biti iz prerađivačke industrije prema šifri djelatnosti), pripremite investicioni plan i obratite se banci koja učestvuje u programu što prije – sredstva su ograničena, a interesovanje je veliko.

Bespovratne subvencije za digitalizaciju poslovanja
Srbija već nekoliko godina sprovodi Program podrške digitalnoj transformaciji MSP, preko Centra za digitalnu transformaciju pri Privrednoj komori Srbije (uz podršku Ministarstva privrede). Konkursi predviđaju bespovratnu subvenciju do nekoliko hiljada eura po preduzeću.

Program funkcioniše tako što sertifikovani konsultanti analiziraju poslovanje firme, predlože strategiju digitalizacije (uvođenje savremenog softvera, e-trgovine, ERP sistema, automatizacija procesa ili AI rješenja), a zatim kompanija implementira rješenja uz sufinansiranje države. Subvencija iznosi do 50% investicije (npr. do 6.000 EUR na ulaganje od 12.000 EUR), a za projekte bazirane na vještačkoj inteligenciji ranije su odobravani i veći iznosi. Uz novčanu podršku, firme dobijaju i stručnu pomoć: besplatnu ekspertsku analizu trenutnog stanja IT infrastrukture i poslovnih procesa, kao i mentoring tokom sprovođenja digitalne strategije.

Preporuka: Nemojte propustiti ovaj program ako spadate u kategoriju firmi koje ispunjavaju uslove (tipično 5–249 zaposlenih, registrovani bar godinu dana, izmirene obaveze prema državi). Prijava je relativno jednostavna putem onlajn formulara, a konkurs ostaje otvoren do iskorišćenja sredstava. Digitalna transformacija kroz ovaj program može vam donijeti modernizaciju poslovanja uz minimalan trošak, a time ćete biti konkurentniji i spremniji za EU tržište.

Ostali grantovi i podsticaji preko banaka
Pored navedenog, u Srbiji postoje i kreditne linije sa komponentom bespovratnih sredstava koje se sprovode u saradnji sa EU institucijama i međunarodnim finansijskim organizacijama. Primjer je Program za konkurentnost MSP (MSME Competitiveness) sa EBRD/EU, koji firmama daje povraćaj dijela investicije nakon uspješne implementacije projekta (npr. 15% vrijednosti). Ovakvi programi obuhvataju ulaganja u postizanje EU standarda kvaliteta, energetske efikasnosti, zaštitu životne sredine, zelenu tranziciju itd.

Napomena: Ovakvi programi nisu uvijek opštepoznati, ali banka koja učestvuje svakako će ih ponuditi klijentima kada prepozna da mogu ispuniti uslove. Stoga, kad razgovarate sa savjetnikom za kredite, spomenite sve relevantne karakteristike svog biznisa – da li je vlasnik/CEO žena, da li izvozite, planirate li „zelenu“ investiciju – jer vas to može kvalifikovati za posebne linije.

Poslovni račun, paketi i digitalno bankarstvo
U Srbiji je konkurencija među bankama velika, pa nude povoljne uslove za vođenje poslovnog računa, posebno novim klijentima. Prilikom osnivanja firme, istražite pakete za startape koje nude banke (često prva godina bez naknade za održavanje računa, besplatno izdavanje biznis kartice, određeni broj besplatnih transakcija mjesečno itd.).

Za već postojeće firme, možda se isplati promijeniti banku ako druga nudi bolji paket: neke banke imaju fiksnu mjesečnu tarifu koja pokriva sve naloge u domaćem platnom prometu, e-banking i izvještaje, što može biti isplativo ako imate veći obim uplata/isplata. Digitalne usluge su danas standard – mobilno i internet bankarstvo za pravna lica omogućava vam da vršite plaćanja, pregledate promet i upravljate deviznim transakcijama sa računara ili telefona.

Preporuka: Uvedite u firmu praksu elektronskog plaćanja svih računa. Od 2023. godine obavezna je upotreba sistema elektronskog fakturisanja (SEF) u B2B i B2G transakcijama u Srbiji, što znači da već poslujete digitalno u pogledu faktura. Povezivanje sa internet bankarstvom omogućava brže usklađivanje uplata sa fakturama. Takođe, koristite QR kod plaćanja (Instant Payments – IPS QR kod) za naplatu od fizičkih lica – za male trgovce ili ugostitelje ovo je jeftinija alternativa POS terminalu, a novac legne odmah. Većina banaka podržava izdavanje IPS QR koda na fakturi ili računu. Ovi digitalni servisi često imaju minimalnu proviziju, a povećavaju šansu da ćete naplatiti brže.

Minimiziranje troškova finansiranja
Korišćenje optimalnog izvora finansiranja može vam uštedjeti mnogo:

• Leasing vs. kredit: za kupovinu vozila ili opreme razmotrite finansijski leasing – ponekad je procedura brža, a dobijate i određene poreske olakšice.

• Kratkoročni vs. dugoročni novac: nemojte dugoročne potrebe (poput kupovine hale) finansirati skupim kratkoročnim kreditom ili kreditnom karticom. Kreditne kartice i dozvoljeni minus imaju dvocifrene kamate i treba ih koristiti samo za sitne, kratkoročne potrebe ili kao rezervu za likvidnost.

• Kamatne stope: pregovarajte sa bankom o fiksnoj kamatnoj stopi ako očekujete rast varijabilnih stopa – prethodnih godina skok EURIBOR-a je iznenadio mnoge firme. Ako sada ugovarate kredit, razmislite o opciji fiksiranja kamate bar za prve 2–3 godine.

• RSD ili EUR kredit: mikro firmama koje posluju uglavnom na domaćem tržištu preporučuje se dinarski kredit – iako su dinarske kamate nešto više, nemate valutni rizik. Ako prihodi nisu u evrima, zaduženje u evrima nosi rizik kursnih razlika.

Narodna banka Srbije podstiče dinarsko kreditiranje, pa neke banke nude dinarske kredite pod uslovima koji su sve bliži deviznim.

Pristup finansijama za početnike
Startapi i preduzeća mlađa od 2 godine u Srbiji mogu tražiti sredstva i van komercijalnih banaka. Fond za razvoj Republike Srbije nudi posebne startap zajmove i programe (često kombinacija 30–40% granta i ostatak kredita po povoljnoj kamati 1–3%, uz grejs period). Tu su i programi za početnike preduzetnike i žene preduzetnice gdje država pokriva dio rizika. Nacionalna služba za zapošljavanje daje subvencije za samozapošljavanje (jednokratne, u rasponu od više stotina hiljada dinara), što može biti inicijalni kapital.

Savjet: Kombinujte ova sredstva sa bankarskim – nakon što iskoristite bespovratna sredstva ili povoljni državni kredit za startap, moći ćete lakše da se kvalifikujete kod banke jer ćete već imati neke finansijske rezultate i uložen sopstveni kapital. Obavezno otvorite poslovni račun i sve transakcije vodite preko njega od prvog dana; cash flow kroz račun je najbolja preporuka banci nakon nekog vremena.

Kreditna sposobnost u Srbiji
Banke se u velikoj mjeri oslanjaju na izvještaj Kreditnog biroa (za preduzeće i povezane vlasnike). Zato:

1. Provjerite svoj izvještaj Kreditnog biroa – izvadite ga u banci ili preko nadležnih institucija i uvjerite se da nema starih dugova koji nisu zatvoreni ili pogrešno evidentiranih obaveza.

2. Finansijski izvještaji (bilansi) – predajte ih uredno i na vrijeme u APR, i nastojte da prikažete realno stanje. Pretjerano „smanjivanje“ dobiti zbog poreza može da vam se obije o glavu kod kreditiranja, jer banka procjenjuje kapacitet otplate prema iskazanom profitu.

3. Kolateral – ne založite ključnu imovinu za mali kredit; strateške nekretnine čuvajte za veće ili dugoročnije zaduženje.

4. Upravljanje obrtom kapitala – pazite na rokove naplate potraživanja i plaćanja obaveza; predugi rokovi naplate opterećuju likvidnost. Bolje je dati skont kupcu za bržu uplatu, nego se kasnije zaduživati za obrtna sredstva.

Banke vole da vide da efikasno upravljate potraživanjima i obavezama i da imate jasnu politiku naplate.

Korišćenje bankarskih proizvoda za rast
Kako vaše poslovanje raste, iskoristite pun spektar bankarskih usluga:

• Faktoring – otkup vaših faktura prije dospijeća ubrzava priliv novca uz određeni diskont.

• Forfaiting – za izvoznike, prodaja naplativih potraživanja iz inostranstva može poboljšati likvidnost i smanjiti rizik.

• Akreditivi – ako uvozite robu ili opremu, dokumentarni akreditiv štiti i vas i dobavljača i omogućava odloženo plaćanje.

• Bankarske garancije – garancija za dobro izvršenje posla, učestvovanje na tenderu, povraćaj avansa i sl. često je uslov za rad sa državom ili velikim sistemima. Umjesto da vezujete svoj novac na depozit za garanciju, bolje je platiti proviziju banci i zadržati likvidnost.

Savjet: Troškovi ovih instrumenata ulaze u trošak finansiranja, ali pametnom upotrebom zapravo štedite novac ili zarađujete više. Na primjer, ako vam dobavljač ponudi 5% popusta na avansno plaćanje, a vi uzmete kratkoročni kredit sa kamatom 1% za taj avans, i dalje ste u plusu 4%. Ili, ako uz bankarsku garanciju možete dobiti posao vrijedan 100.000 EUR, vrijedno je platiti 1% provizije za garanciju. Uvijek računajte efektivni finansijski efekat – to je ono što uspješni finansijski direktori rade i u velikim firmama, a isto važi i za male.

Zaključak

Planiranje i informisanost ključni su za opstanak male firme u 2026. Uz izazove visoke inflacije i skupog novca, pravi potezi – poput korištenja subvencionisanih kredita, garancijskih fondova i grantova – mogu smanjiti teret zaduženja i podstaći rast. Nastojte izgraditi partnerski odnos s bankama: redovno komunicirajte sa svojim bankarom o potrebama i planovima, jer mnogi programi podrške nisu javno razglašeni, ali banka može predložiti rješenje koje postoji u pozadini.

Takođe, ulaganje u digitalnu transformaciju neće samo donijeti benefite u efikasnosti, već vas može kvalifikovati i za posebne povoljnosti (kredite sa grantom, stručnu pomoć). Finansijska disciplina – uredno plaćanje obaveza, dobro upravljanje troškovima i likvidnošću – ostaje temelj za dobru kreditnu ocjenu i niže troškove finansiranja.

Konačno, budite proaktivni i koristite sve dostupne instrumente: novac ima svoju cijenu, ali uz mudro korištenje bankarskih instrumenata tu cijenu možete minimizirati. Uđite u 2026. spremni – informišite se o programima podrške u vašoj sredini, pripremite kvalitetne projekte za finansiranje i ne oklevajte da tražite savjet od finansijskih stručnjaka. Male firme su okosnica privrede, a uz pravu podršku banaka i države, i 2026. može biti godina vašeg rasta umjesto pukog opstanka. Srećno u poslovnim poduhvatima!

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444