Hormuški moreuz predstavlja jedan od najvažnijih geopolitičkih i energetskih prolaza na svijetu. Ovaj uski morski kanal nalazi se između Irana na sjeveru i Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata na jugu, povezujući Perzijski zaliv sa Indijskim okeanom. Upravo kroz taj relativno mali prostor prolazi ogromna količina svjetske energije – procjenjuje se da oko 20% globalne trgovine naftom i tečnim prirodnim gasom (LNG) prolazi kroz Hormuški moreuz.

Zbog tog strateškog značaja, svaka politička ili vojna napetost u regionu ima direktan uticaj na globalna tržišta energije, cijene nafte i stabilnost svjetske ekonomije.

Zašto je Hormuški moreuz ključan

Hormuški moreuz je širok svega oko 33 kilometra na najužem dijelu, dok su navigacione rute za brodove još uže. Kroz njega svakodnevno prolaze tankeri koji prevoze energente iz najvećih proizvođača nafte u svijetu, uključujući:

• Saudijsku Arabiju

• - Irak

• - Kuvajt

• - Ujedinjene Arapske Emirate

• - Katar

Ove zemlje snabdijevaju energijom Evropu, Aziju i Sjedinjene Američke Države. Zbog toga je ovaj prolaz često nazivan „energetskim čepom svijeta“ – svaka blokada ili destabilizacija može izazvati globalni poremećaj u snabdijevanju energijom.

Novi geopolitički kontekst

Prema informacijama koje su objavili evropski diplomatski izvori, nekoliko evropskih država otvorilo je neformalne razgovore sa Iranom kako bi se osigurao bezbjedan prolaz brodova kroz Hormuški moreuz.

Inicijativa dolazi nakon ozbiljnog pogoršanja bezbjednosne situacije u regionu, uključujući:

• - napade na tankere

• - prijetnje zatvaranjem moreuza

• - rastuće napetosti između Irana i zapadnih zemalja

Posebno je značajno da je novi iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamenei naglasio mogućnost nastavka blokade moreuza, što dodatno povećava zabrinutost u Evropi.

Evropska diplomatska inicijativa

Prema dostupnim informacijama, Francuska i Italija su među državama koje su pokrenule kontakte sa Teheranom.

Cilj ovih razgovora je relativno pragmatičan: omogućiti da brodovi država koje nisu direktno uključene u sukob mogu slobodno prolaziti kroz Hormuški moreuz.

Drugim riječima, Evropa pokušava pronaći ograničeno diplomatsko rješenje koje bi omogućilo nastavak trgovine energentima bez dodatne eskalacije konflikta.

Italijanski ministar odbrane Guido Crosetto naglasio je da Evropa pokušava nastupiti jedinstveno i da se traži formalni dogovor kojim bi se omogućio prolaz brodova zemalja koje nisu u ratu.

Strah od energetske krize

Glavni razlog evropske diplomatske aktivnosti je strah od nove energetske krize.

U posljednjih nekoliko mjeseci:

• - cijena nafte porasla je sa približno 60 dolara na oko 100 dolara po barelu

• - cijena prirodnog gasa u Evropi porasla je oko 75%

Evropske ekonomije, koje se već suočavaju sa sporijim rastom i inflacijom, posebno su osjetljive na takve šokove na tržištu energije.

Zbog toga evropske vlade pokušavaju izbjeći scenario u kojem bi Hormuški moreuz bio dugoročno zatvoren.

Vojna opcija – ali samo kao posljednja mjera

Evropske zemlje imaju ratne brodove u regionu u okviru misije EU Aspides, koja djeluje u Crvenom moru s ciljem zaštite trgovačkih brodova.

Ipak, evropski zvaničnici jasno ističu da trenutno nisu spremni da vojno prate tankere kroz Hormuški moreuz ako postoji realna opasnost od napada.

Takav potez bi mogao dovesti do direktne eskalacije sukoba između Zapada i Irana.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron naglasio je da bi Francuska mogla učestvovati u eskortu brodova tek ukoliko se situacija smiri i dođe do deeskalacije konflikta.

Podijeljena Evropa

Unutar Evropske unije ne postoji potpuno jedinstven stav o tome kako pristupiti Iranu.

Neke evropske države smatraju da je direktna komunikacija sa Teheranom neophodna kako bi se spriječila energetska kriza. Druge zemlje, međutim, smatraju da takvi razgovori mogu oslabiti politički pritisak na Iran.

Velika Britanija, na primjer, trenutno ne vodi direktne pregovore sa Iranom, ali razgovara sa državama Persijskog zaliva o stabilnosti snabdijevanja energijom.

Šira geopolitička slika

Hormuški moreuz je već decenijama jedna od najosjetljivijih tačaka svjetske geopolitike.

Iran je više puta u prošlosti zaprijetio njegovim zatvaranjem kao odgovor na sankcije ili vojne pritiske Zapada. Iako do potpune blokade nikada nije došlo, svaki takav scenario ima potencijal da izazove:

• - globalni skok cijena energije

• - poremećaj međunarodne trgovine

• - širenje regionalnog konflikta

Zbog toga se međunarodna diplomatija redovno vraća pitanju slobodne plovidbe kroz ovaj strateški prolaz.

Umjesto zaključka

Hormuški moreuz ostaje jedna od ključnih tačaka globalne energetske sigurnosti. Trenutni diplomatski pokušaji evropskih zemalja da postignu dogovor sa Iranom pokazuju koliko je stabilnost ovog prolaza važna ne samo za region Bliskog istoka, već i za ekonomsku stabilnost Evrope i svijeta.

U narednim mjesecima biće jasno da li će pregovori dovesti do kompromisa koji će omogućiti normalan protok energenata ili će Hormuški moreuz ponovo postati epicentar velike geopolitičke krize.