Otuđeni u umreženom svijetu: Kako internet šteti generaciji Z

Nedavno istraživanje Standard Prve pod naslovom „Kako internet utiče na generaciju Z“ skrenulo je pažnju na alarmantne trendove ponašanja mladih rođenih poslije 2000. godine. Rezultati potvrđuju ono što mnogi roditelji i pedagozi već duže vrijeme primjećuju – digitalno doba donijelo je gubitak prave socijalne interakcije, oslabilo motivaciju i radne navike mladih, a čak i najmlađu djecu pretvorilo u zavisnike od YouTube-a i drugih digitalnih „cucli“ za smirivanje. U nastavku analiziramo ove pojave i razmatramo kako da se negativni trendovi ublaže.

Smanjena socijalna interakcija u stvarnom životu

Generacija Z odrasta online – druženje licem u lice zamijenjeno je dopisivanjem i beskrajnim skrolovanjem. Razvojem pametnih telefona drastično je opala komunikacija uživo, pa tehnologija danas ima centralnu ulogu u životima mladih, od socijalizacije do zabave. Posljedica toga je da su mnogi uskraćeni za razvoj osnovnih društvenih vještina – poput strpljivog slušanja sagovornika, postavljanja pitanja i rješavanja konflikata u realnom vremenu.

Umjesto dijaloga, online svijet podstiče brzopotezne rasprave, „otkazivanje“ onih koji misle drugačije i površne veze na daljinu. Brojni mladi gotovo cjelokupnu komunikaciju obavljaju digitalno, dok značajno manje vremena provode u stvarnom druženju. Prosječan pripadnik generacije Z provede više vremena dnevno na internetu nego spavajući. Zbog toga se mnogi osjećaju usamljeno uprkos stotinama „prijatelja“ na mreži – virtuelne veze ne mogu nadoknaditi toplinu stvarnog odnosa. Dugoročno, slabljenje socijalnih vještina i nedostatak bliskih kontakata povećavaju rizik od izolacije i emocionalnih poteškoća.

Nedostatak motivacije i radnih navika

Život u digitalnoj zoni komfora ostavio je trag i na radne navike mladih. Mnogi su odrastali uz stalnu povezanost, instant-zadovoljstvo i pretjeranu zaštitu roditelja, što ih je lišilo prilika da rano razviju disciplinu, upornost i odgovornost.

Kada stupe na tržište rada, javljaju se problemi – nemaju dovoljno strpljenja za realne zahtjeve posla i često pokazuju nedovoljnu spremnost da se u njega istinski uključe. Poslodavci primjećuju da neki pripadnici generacije Z imaju nerealna očekivanja o brzom napredovanju. Nerijetko ih razočara činjenica da se u poslu kreće od početnih pozicija, da se njihovi prijedlozi ne usvajaju odmah i da je kritika sastavni dio profesionalnog razvoja.

Takva fragilnost i slabe radne navike djelom su posljedica digitalnog okruženja koje mladima pruža stalnu zabavu i brzo utočište od stvarnih izazova. Mladi naviknuti na online svijet teže podnose pritiske i odgovornosti odraslog doba – slabija izloženost direktnim obavezama umanjuje njihovu otpornost i istrajnost pred teškoćama.

Drugim riječima, internet ih je na neki način „razmazio“, pa motivacija za dugoročan trud opada.

Digitalna „cucla“: YouTube i zavisnost najmlađih

Posebno zabrinjava činjenica da se već veoma mala djeca od najranijeg doba oslanjaju na ekrane. Roditelji, tražeći brz način da umire ili zabave dijete, sve češće posežu za mobilnim telefonom ili tabletom. Iako to kratkoročno daje nekoliko minuta mira, dugoročno nosi ozbiljne posljedice.

Bebe i mala djeca provode sate hipnotisana jarkim bojama i zvukovima umjesto u igri, istraživanju i komunikaciji s roditeljima. Ekrani se daju čak i bebama mlađim od šest mjeseci – brze promjene scena i glasni zvuci preplavljuju njihov nervni sistem i stvaraju rane obrasce zavisnosti.

Algoritmi dodatno pogoršavaju stanje: preporučuju sve ekstremnije sadržaje kako bi privukli pažnju što duže. Dijete može sate provesti gledajući niz besmislenih i pretjerano stimulativnih videa.

Posljedice su sve vidljivije. Stručnjaci bilježe porast razvojnih kašnjenja: djeca koja previše vremena provode pred ekranima često kasnije progovaraju, teže održavaju pažnju i pokazuju smanjen interes za okolinu. Opisuje se i fenomen „ekranizma“, gdje dijete izloženo ekranima pokazuje ponašanja nalik autističnom spektru – povlači se, ne reaguje na verbalne podsticaje i gubi kontakt s okolinom.

Vraćanje ravnoteže: knjige i aktivnosti u stvarnom svijetu

Kako preokrenuti ove negativne trendove? Ključ je u umjerenosti i balansu.

Stručnjaci naglašavaju da djeci do druge godine uopšte ne bi trebalo davati ekran. Nakon druge godine, vrijeme pred ekranom mora biti strogo ograničeno, uz pravilo da dijete značajno više vremena provodi u aktivnoj igri nego uz digitalne uređaje. Roditelji treba da budu dosljedni – dosada nije neprijatelj, ona podstiče kreativnost, dok neprestana stimulacija gasi maštu.

Drugo, važno je podstaći ljubav prema čitanju. Knjige razvijaju pažnju, koncentraciju, empatiju i sposobnost dubokog razmišljanja – sve ono što brzo skrolovanje potiskuje. Zavisnost od kratkih digitalnih sadržaja smanjuje sklonost čitanju i rješavanju složenijih zadataka, pa je potrebno aktivno približiti knjigu djeci i mladima kroz zajedničko čitanje, zanimljive naslove i školske klubove.

Treće, aktivnosti u stvarnom svijetu moraju ponovo postati sastavni dio odrastanja: sport, umjetnost, šetnje u prirodi, hobiji, praktični zadaci, druženje s vršnjacima. Sve to daje mladima osjećaj postignuća koji virtuelni svijet ne može zamijeniti.

Najzad, primjer treba da krene od odraslih. Mladi neće smanjiti vrijeme na telefonu ako vide roditelje kako stalno koriste mobilni. Zbog toga je korisno uvesti „zone bez tehnologije“ – prilikom obroka, porodičnih druženja ili pred spavanje.

Fondacija Branislava i Vesne Stevanović ima za cilj da doprinese promociji kulture i dobrog životnog standarda, te podsticanje životnog stila u skladu sa etikom i civilizacijskim normama

https://standardprva.ba/fondacija-branislava-i-vesne-stevanovic

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444