Foto: The Economist

Odluke Federalnih rezervi (Fed) o ključnim kamatnim stopama imaju globalan odjek, pa se njihov efekat prenosi i na Evropu i Bosnu i Hercegovinu. Dok Fed posljednjih godina agresivno podiže kamate radi suzbijanja inflacije, evropske banke – uključujući one u BiH – osjećaju posredične posljedice kroz kretanje euribora i specifičan monetarni režim valutnog odbora.

Globalni domino efekat: od Fed-a do ECB-a

Kada američke Federalne rezerve podignu kamatne stope, to pokreće lančanu reakciju na svjetskim finansijskim tržištima. Investitori preusmjeravaju kapital ka dolarima zbog viših prinosa, što jača američku valutu i vrši pritisak na druge centralne banke da takođe zaoštre monetarnu politiku . Evropska centralna banka (ECB) obično kaska za Fed-om, ali nastoji održati relativni paritet kako bi spriječila pretjerano slabljenje eura prema dolaru . Ako Fed značajno podiže kamate dok ECB oklijeva, dolar jača, a slabiji euro poskupljuje uvoz (naročito energenata) i podgrijava inflaciju u eurozoni. Zbog toga je ECB tokom 2022. i 2023. pratila Fed-ov zaokret ka restriktivnijoj politici – iako sa zakašnjenjem – podižući svoje referentne stope sa nule na rekordne nivoe .

Ovakva usklađena akcija Fed-a i ECB-a bila je nužna jer je globalna inflacija dosegla vrhunce neviđene decenijama – sredinom 2022. inflacija u SAD bila je najviša od 1981, dok je u eurozoni dostigla rekord za posljednjih 40 godina . Sve dok inflacija u obje ekonomije ne bude čvrsto obuzdana ispod ciljanih 2%, ni Fed ni ECB ne razmišljaju o značajnijem popuštanju monetarne stege . Stručnjaci su početkom 2024. procjenjivali da je ciklus rasta kamata pri kraju i da bi tokom te godine centralne banke mogle preći u režim sniženja stopa – ali oprezno i postepeno, u zavisnosti od kretanja inflacije . Zaista, Fed je nakratko pauzirao podizanje stopa krajem 2023, a ECB je nakon dostizanja vrhunca od 4,5% glavne stope napravila pauzu i pripremila teren za sniženja . Projekcije su sugerisale blago smanjenje Fed-ove kamate u drugoj polovini 2024, dok se za ECB očekivalo čak i brže olakšavanje politike zbog posustale evropske privrede .

Euribor i valutni odbor: prenos u BiH

Mehanizam prenosa kamatnih promjena iz svijeta ka BiH najvećim dijelom ide preko evropskih kamatnih stopa i valutnog odbora. BiH ima valutni odbor – fiksni kurs marke (KM) vezan za euro – što znači da Centralna banka BiH ne vodi samostalnu monetarnu politiku niti određuje referentne kamatne stope. Umjesto toga, kamatne stope u BiH prate kretanja u eurozoni. Kada vodeće centralne banke svijeta (poput Fed-a i ECB-a) podignu svoje ključne kamate, u teoriji se očekuje rast i domaćih kamatnih stopa . U praksi, postoje određena trenja i kašnjenja u transmisiji: banke u BiH nastoje povećati kamate na kredite (posebno ako su ugovorene s promjenljivom stopom vezanom za euribor), ali i oprezno balansiraju kako drastično poskupljenje postojećih kredita ne bi dovelo do rasta kašnjenja u otplati i pada tražnje za novim zajmovima .

Euribor – referentna kamatna stopa na evropskom međubankarskom tržištu – ključna je spona prema BiH. Mnoge banke u BiH odobravaju kredite s promjenljivom kamatom vezane uz euribor (najčešće šestomjesečni ili dvanaestomjesečni euribor) plus fiksnu maržu. U periodu rekordno niskih kamata euribor je bio negativan, pa su i kamate na kredite u BiH bile povijesno niske. Međutim, zaokret ECB-a je preokrenuo trend: šestomjesečni euribor je tokom 2022. i 2023. skočio sa ispod nule na oko 3,5–4%, automatski podižući rate kredita građana i privrede. Primjer iz Banjaluke pokazuje koliko je to opterećenje: mjesečna rata stambenog kredita od 66.000 KM, uz promjenljivu kamatu vezanu za euribor, porasla je sa 342 KM (2019. godine) na 413 KM do marta 2023. zbog rasta euribora . Dakle, u samo dvije godine rata je poskupjela oko 20%, što potvrđuje koliko se globalni kamatni šok direktno preliva na dužnike u BiH.

Srećom, banke su djelimično ublažile prenos tog šoka. Svjesne da bi naglo dizanje kamata postojećim klijentima donijelo probleme u otplati, mnoge su nudile fiksne kamatne stope za prve godine otplate ili ograničavale rast variabilne stope. Regulatori su takođe reagovali: Agencija za bankarstvo Federacije BiH navodi da su njenim mjerama u dobroj mjeri izbjegnuti značajni prenosi rasta euribora na domaće kamate . Povećanje kamatnih stopa zabilježeno je samo na dijelu kreditnog portfolija koji je ranije vezan za referentne stope EU, i to u većini slučajeva ne više od 2% . Drugim riječima, tipičan kredit s promjenljivom kamatom u BiH poskupio je najčešće za najviše par procentnih poena, uprkos tome što je euribor skočio i preko 4 procentna poena. To ukazuje da je pasivnost valutnog odbora donekle amortizovana aktivnošću komercijalnih banaka i domaćih regulatora.

Trenutna kamatna situacija u BiH

Krajem 2024. kamatne stope u BiH dostigle su najviše nivoe u posljednjih nekoliko godina, ali bez znakova potpunog sloma kreditne aktivnosti. Prema podacima Centralne banke BiH, kamate su rasle u većini segmenata kredita, uz blage oscilacije i prve naznake stabilizacije. Prosječna nominalna kamatna stopa na novoodobrene kredite stanovništvu krajem 2024. iznosila je oko 6,67% efektivno (sa uračunatim troškovima) , što je uporedivo s prosjecima posljednjih pet godina . Iako su dakle krediti poskupjeli u odnosu na period rekordno niskih euribora, trenutni nivo kamatnih stopa nije drastično veći od višegodišnjeg prosjeka – zahvaljujući spomenutom ograničenom prenosu.

Stambeni krediti: Za nove stambene kredite u KM s promjenljivom stopom nominalna kamata je na kraju 2024. iznosila prosječnih 4,28%, što je čak nešto niže nego godinu ranije (4,98% krajem 2023.) . Ovo je zanimljiv podatak koji sugeriše da je euribor dosegao vrhunac sredinom 2023. i potom počeo blago padati, pa su i rate stambenih kredita s promjenljivom kamatom krenule naniže. S druge strane, fiksne kamatne stope za stambene kredite (s ročnošću preko 10 godina) porasle su sa prosječno 3,79% na 3,92% kroz 2024. , jer banke sada ugovaraju nešto više fiksne stope očekujući i dalje neizvjesno tržište. Drugim riječima, novi kupci stanova biraju između nešto viših fiksnih kamata oko 4% ili promjenljivih kamata oko 4,3%, koje su već počele blago padati kako euribor popušta.

Potrošački (gotovinski) krediti: Ovi nenamjenski zajmovi za stanovništvo generalno nose veće kamate jer su neosigurani. Krajem 2024. fiksne kamate na takve kredite (u KM, ročnosti 1–5 godina) prosječno su bile 5,33%, što predstavlja blag pad sa oko 5,85% godinu ranije . Banke su očito smanjile kamate na gotovinske kredite kratke ročnosti kako bi ostale konkurentne i potakle tražnju, jer su građani osjetljiviji na rate potrošačkih zajmova. Ipak, efektivna cijena gotovinskih kredita i dalje je visoka (često 6–7% uz naknade), pa su građani u 2024. dodatno usporili zaduživanje za potrošnju – zabilježena je stagnacija volumena nenamjenskih kredita, dok rast bilježe namjenski potrošački krediti (npr. za auto ili trajna dobra) i hipotekarni zajmovi . To sugeriše da se građani zadužuju promišljenije, možda koristeći kredit uglavnom za investicije (stanovi) ili nužne nabavke, a manje za neplaniranu potrošnju.

Krediti privredi: Kamatne stope za kompanije takođe su porasle, naročito za manje zajmove s kraćom ročnošću. Na kredite do 0,25 miliona eura s fiksnom stopom 1–5 godina, prosječna kamata je skočila sa 4,65% na 5,16% tokom 2024. . Kod velikih kredita preko 1 milion eura sa promjenljivom stopom, kamate su porasle sa 4,19% na 4,93% . Veći klijenti često imaju ugovore vezane za euribor, pa su osjetili poskupljenje, dok su manji biznisi uglavnom na fiksnim stopama koje banke prilagođavaju novim uslovima. Važno je da je kreditna aktivnost ostala živa – ukupni krediti privredi i stanovništvu porasli su oko 9% u 2024. u BiH . Dakle, uprkos skupljem novcu, potražnja za kreditima nije zamrla; firme i građani i dalje se zadužuju, što govori o određenom optimizmu ili potrebi da se održi potrošnja i investicije.

Nema masovnog pojeftinjenja (još): Ukupno gledano, krajem 2024. nije zabilježen jedinstven trend pada kamatnih stopa u BiH, već samo po pojedinim kategorijama kredita . Kamatne stope su dosegle plato: blago su korigovane naniže kod stambenih i nekih potrošačkih kredita, dok su kod drugih kredita još rasle ili ostale visoke. Regulatori ističu da je nivo kamatnih stopa na našem tržištu i dalje sličan kao i prethodnih pet godina te da će vjerovatno takav ostati i u nastavku 2025. . U prijevodu – ništa dramatično se nije desilo: ni divlji rast kamata kakav je mogao biti da su u potpunosti pratili euribor, ali ni osjetan pad kamatnih stopa još nije stigao. BiH je ušla u 2025. sa kamatama koje su stabilizovane na višem nivou, ali daleko od istorijskih maksimuma kakve su neke ranije krize donosile.

Da li je pad kamatnih stopa na vidiku?

Ključno pitanje za dužnike u BiH je kada će kamate konačno početi značajnije padati. Optimistične najave početkom 2024. da će već u proljeće doći do osjetnog pojeftinjenja kredita – zbog očekivanog pada euribora – nisu se obistinile . Ekonomisti su tada projektovali tek „labavi pad euribora“ – blago i postepeno sniženje tokom godine . I zaista, euribor je nakon vrhunca od oko 4% počeo milimetarski da klizi naniže. Međutim, ti pomaci su nedovoljni da bi građani odmah osjetili olakšanje kroz znatno manje rate kredita . Stručnjaci su još tada upozoravali da pravog efekta nema dok monetarne vlasti ne krenu u konkretnije rezove svojih stopa, što su uslovili gašenjem inflacije: “Sve dok inflacija ne padne ispod 2%, nema snižavanja referentnih stopa”, ponavljali su centralni bankari . Početkom 2024. izgledalo je da bi se ti uslovi mogli steći tek sredinom godine – i prognoze su bile da bi Fed u junu 2024. mogao prvi put srezati kamatu, a potom i ECB.

Danas, sredinom 2025, jasno je da je ciklus popuštanja zaista započeo, ali vrlo obazrivo. ECB je od ljeta 2024. do proljeća 2025. smanjila svoje stope u više navrata za ukupno oko 1 postotni poen . Prema izvještajima, do februara 2025. depozitna stopa ECB-a spuštena je na 2,75%, a glavna refinansirajuća na 2,9% . Fed je, s druge strane, zbog ranije uporne inflacije odugovlačio sa smanjenjem – prve simbolične rezove napravio je tek krajem 2024. godine . Takvo postepeno ublažavanje monetarne politike u vrhu prenosnog lanca polako se preliva i na euribor i tržišne kamate. Šestomjesečni euribor, koji je sredinom 2023. bio oko 3,8%, do kraja 2024. pao je ispod 2,5% prema procjenama analitičara . Ovo je dobar znak da najgore možda prolazi: euribor na silaznoj putanji znači i sve manju varijabilnu stopu na kredite. Već smo vidjeli da su stambeni krediti s promjenljivom kamatom u BiH početkom 2025. nešto jeftiniji nego što su bili sredinom 2023.

Ipak, ne treba očekivati dramatičan pad kamata preko noći. Iz Agencije za bankarstvo FBiH poručuju da ublažavanje politike ECB-a još nije dovelo do značajnijeg pada kamata na kredite u BiH . Kamatne stope će vjerovatno ostati na sadašnjim nivoima sve dok referentne stope ECB-a ne padnu bliže ciljnih 2% . Tek kada euribor i slične stope siđu na nivoe od prije krize, banke će masovnije sniziti cijene novih kredita. To bi, prema trenutnim prognozama, moglo biti krajem 2025. ili početkom 2026. godine – u zavisnosti od toga koliko brzo inflacija u eurozoni siđe na cilj i koliko brzo ECB bude smjela da relaksira politiku. U međuvremenu, možemo očekivati “puzeće” pojeftinjenje: nekoliko malih smanjenja rata kredita uslijed postepenog pada euribora , ali bez naglog olakšanja duga. Za građane i privredu to znači da 2025. godinu dočekuju sa skupim kreditima, ali uz nadu da će svaki naredni kvartal donijeti barem malo niže kamate – što će se postepeno reflektovati i na porast tražnje za kreditima i investicijsku aktivnost .

Poređenje sa Srbijom i Hrvatskom

Srbija: Za razliku od BiH, Srbija ima vlastitu valutu (dinar) i centralnu banku, pa je tokom globalne inflatorne krize vodila samostalnu monetarnu politiku. Narodna banka Srbije (NBS) je od početka 2022. do sredine 2023. podizala referentnu kamatu sa 1% na čak 6,50%, ne bi li obuzdala inflaciju koja je prelazila 10%. Taj nivo od 6,5% NBS je držala devet mjeseci , a potom, kako se inflacija primirila (spustila u ciljane okvire oko 4% do kraja 2024. ), počela je sa opreznim snižavanjem stope. U tri navrata tokom ljeta 2024. spustila je referentnu kamatu na 5,75% (smanjenja od po 0,25 p.p. u junu, julu i septembru) , i na tom nivou stopa ostaje do danas. Dakle, za razliku od ECB-a koja je kasno povisila ali i kasno snizila kamatu, NBS je mnogo ranije krenula sa zaoštravanjem, pa je mogla i ranije da pređe u fazu popuštanja. Aktuelna referentna stopa NBS od 5,75% i dalje je visoka, ali je daljim blagim smanjenjima izgledno približiti do kraja 2025. nivou od oko 5% ili niže, ako se dezinflacija nastavi.

Ono što je posebno obilježilo Srbiju jeste direktna intervencija u cilju zaštite dužnika. NBS i Vlada Srbije su još krajem 2023. uvele privremeno ograničenje kamatnih stopa na stambene kredite. Zakonom je propisano da kamatna stopa na stambene kredite indeksirane u evrima (koji čine većinu hipotekarnih zajmova) ne smije preći 5% godišnje do kraja 2025. godine . Ova mjera obuhvata i postojeće i nove kredite, praktično zamrzavajući rate za preko 100 hiljada zaduženih porodica. Efekat je da su u Srbiji rate stambenih kredita prestale rasti kada su dostigle oko 5% kamate – što je otprilike nivo na kojem su se i u BiH zaustavile, ali u Srbiji zahvaljujući zakonu. Planirano je da nakon 2025. Srbija ukine fiksni plafon i pređe na formulu vezanu za prosječnu kamatu na tržištu plus određena marža , no očekuje se da će do tada euribor već pasti dovoljno da i bez vještačkog ograničenja kamate ostanu oko ili ispod 5% . Pored stambenih, Srbija je ograničila i kamate na dinarske potrošačke kredite (npr. keš krediti u lokalnoj valuti trenutno su limitirani na oko 13,75% maksimalno ). Sve ove mjere bile su reakcija na brzi rast kamata u 2022/23. i imale su za cilj spriječiti dužničku krizu. Za sada su uspješne: tržište nekretnina u Srbiji se stabilizovalo, broj neplaćenih kredita nije znatno porastao, a građani očekuju da će od kraja 2024. ili početkom 2025. konačno početi plaćati manje rate, kada ECB-ovo olakšavanje stigne i do euribora i dinara .

Hrvatska: Susjedna Hrvatska predstavlja poseban slučaj jer je od 1. januara 2023. u eurozoni. Time je praktično prepustila svoju monetarnu politiku ECB-u – slično kao BiH, ali bez valutnog odbora, već s eurima kao domaćom valutom. Kako su kamate u eurozoni rasle, tako su i hrvatske banke postupno podizale kamate na depozite i kredite, ali su već početkom 2025. primjetni prvi padovi. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), prosječne kamatne stope u aprilu 2025. bile su niže nego godinu ranije kako za depozite tako i za kredite . Na primjer, prosječna kamata na stambene kredite iznosila je samo 2,91% u aprilu 2025. – znatno niže nego u BiH – dok je kod nenamjenskih potrošačkih kredita prosjek bio 5,63% . Ovo predstavlja pad od skoro 0,8 procentnih poena za stambene i oko 0,4 p.p. za potrošačke kredite u odnosu na godinu ranije . Jasno je da su hrvatske banke brže prenijele smanjenje euribora na krajnje korisnike, vjerovatno zbog veće konkurencije na tržištu i činjenice da posluju direktno u eurima pa imaju niže rizike. Kamate za preduzeća u Hrvatskoj takođe su u padu – kratkoročni korporativni krediti prosječno su oko 3,2%, a dugoročni oko 4,3%, što je gotovo jedan postotni poen niže nego godinu prije . Za depozite, zanimljivo, kamate su takođe počele blago da se smanjuju posle privremenog rasta u 2023: kratkoročni oročeni depozit kućanstava u aprilu 2025. nosio je oko 1,5% (naspram 1,8% godinu ranije), što znači da su banke nakon utrke za štedišama opet počele srezivati troškove izvora finansiranja .

Ukratko, Hrvatska već ubire plodove smanjenja europskih kamata, dok BiH i dalje stoji na oprezu. Razlika je u tome što je hrvatsko tržište potpuno integrisano u evropsko – čim ECB reže stope, to se kroz euribor i HNB statistiku brzo vidi na terenu. BiH, iako vezana za euro, ipak ima nešto drugačiju strukturu kredita (veći udio fiksnih stopa, regulatorne mjere, drugačija procjena rizika) pa je prenos sporiji i blaži. Srbija je, pak, primjere radi, tokom rasta kamata imala znatno viši nivo kamatnih stopa od BiH ili Hrvatske zbog svog valutnog rizika – ali je zato pad kamatnih stopa u Srbiji sada pod direktnom kontrolom NBS-a i odvija se tempom koji diktira domaća inflacija i kurs dinara.

Zaključak: Odluke američkog Fed-a o kamatama, posredno preko odluka ECB-a i kretanja euribora, značajno utiču i na bosanskohercegovačke banke. Posljednjih godina to smo osjetili kroz poskupljenje kredita, ali zahvaljujući valutnom odboru i odlukama banaka i entitetskih agencija, BiH je izbjegla ekstremne šokove. Kamatne stope sada su visoke, ali stabilne, sa prvim naznakama pada. Gledajući prema naprijed, BiH dijeli sudbinu Evrope: kada Fed i ECB odluče da je inflacija savladana i agresivnije snize svoje stope, i bosanske banke će značajnije sniziti kamate. Do tada, ostaje nam period zatezanja kaiša uz skupe kredite, ali i nadanja da će globalni vjetrovi uskoro okrenuti smjer u korist dužnika, a ne povjerilaca.

Izvori: Centralna banka BiH / FBA, N1, Federalna.ba, Capital.ba, Novosti.rs, NBS, HNB, Bloomberg Adria, Al Jazeera Balkans

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444