Piše: Miloš Stevanović

Novo Nordisk je danska farmaceutska kompanija i jedan od globalnih lidera u segmentima dijabetesa i gojaznosti. Decenijama je gradila reputaciju kroz dominantnu ulogu u liječenju dijabetesa – držeći oko polovine svjetske proizvodnje inzulina . Posljednjih godina kompanija je doživjela izuzetan rast zahvaljujući inovativnim GLP-1 terapijama (poput Ozempica i Wegovyja) za dijabetes tip 2 i regulaciju tjelesne težine. Ti lijekovi pokrenuli su globalnu “Ozempic maniju”, čime je Novo Nordisk naglo povećao prihode i tržišnu vrijednost, postavši najvrijednija evropska kompanija . Istovremeno, gojaznost se nametnula kao jedno od najvećih zdravstvenih tržišta – preko 40% odraslih u SAD je gojazno, a slični trendovi postoje širom svijeta – što daje Novo Nordisku centralno mjesto u rješavanju tog izazova. U takvom kontekstu, svaka promjena u vrhu kompanije privlači veliku pažnju investitora i tržišta.

Smjena u vrhu kompanije i reakcije tržišta

Tokom 2025. godine Novo Nordisk je proveo značajnu smjenu uprave na najvišem nivou, uz pomno praćenje tržišta i dioničara. U maju je iznenada najavljen odlazak dotadašnjeg izvršnog direktora Larsa Fruergaarda Jørgensena, što je šokiralo analitičare . Naknadno je otkriveno da je glavni dioničar – Fondacija Novo Nordisk – inzistirao na prijevremenom povlačenju Jørgensena sa čela kompanije . Na mjesto izvršnog direktora u augustu je imenovan Maziar “Mike” Doustdar, dugogodišnji menadžer Novo Nordiska, kao dio šireg plana za restrukturiranje i povratak rasta. Doustdar je odmah po stupanju na dužnost pokrenuo oštre mjere štednje i reorganizacije (uključujući rezanje oko 9.000 radnih mjesta) radi fokusa na ključna tržišta .

Ubrzo zatim uslijedila je još dramatičnija promjena: kompletan zaokret u odboru direktora kompanije. Objavljeno je da će aktuelni predsjednik upravnog odbora Helge Lund, zajedno sa šest nezavisnih članova odbora, odstupiti sa svojih funkcija . Ova odluka će biti potvrđena na vanrednoj skupštini dioničara zakazanoj za 14. novembar . Za novog predsjednika odbora predložen je Lars Rebien Sørensen, nekadašnji dugogodišnji CEO Novo Nordiska (2000–2016) i trenutni predsjednik Fondacije Novo Nordisk . Prijedlog da upravo bivši izvršni direktor ponovo dođe na čelo – ovoga puta kao predsjedavajući odbora – izazvao je podijeljene reakcije investitora. Dok neki dioničari podržavaju izbor iskusnog farmaceutskog veterana, drugi su izrazili skepsu: “Ne razumijem – zašto bivši CEO mora biti novi predsjednik? Nije mi to po volji”, komentarisao je jedan portfolio menadžer .

Tržište je odmah reagovalo na ove turbulencije u vrhu kompanije. Cijena dionice Novo Nordiska opala je oko 1,5% nakon objave smjene odbora , što sugeriše izvjestan oprez investitora pred neizvjesnim ishodom. Vrijednost dionica je ionako bila pod pritiskom – ukupno su u 2025. pale za preko 35% u odnosu na rekordne nivoe prethodne godine . Ipak, analitičari su ocijenili da bi “osvježenje” odbora moglo biti dobrodošao signal da se na pad poslovnih performansi reaguje odlučno. Investiciona banka BMO Capital Markets poručila je klijentima da dioničari mogu pozdraviti ovakav potez ako on znači da se problemi u poslovanju i neslaganja u viziji rješavaju – uz napomenu da će pažljivo pratiti da li će uslijediti stvarne promjene u kompaniji . Drugim riječima, tržište sada očekuje dokaze da nova upravljačka garnitura može vratiti Novo Nordisk na put bržeg rasta.

Fondacija Novo Nordisk preuzima kontrolu

U središtu ovih događaja nalazi se Fondacija Novo Nordisk, najveći dioničar kompanije i njen osnivački zaštitnik. Fondacija je neprofitna organizacija koja objedinjuje vlasništvo nad biznisom sa filantropijom – kroz nju se finansiraju naučna istraživanja i društveno korisni projekti, dok istovremeno posjeduje kontrolni paket akcija Novo Nordiska . Prema strukturi vlasništva, Fondacija preko svog investicionog krila (Novo Holdings A/S) drži oko 28% udjela u kapitalu kompanije, ali zahvaljujući posebnim pravima ima čak 77% glasačkih prava, što je čini kontrolnim dioničarom . Drugim riječima, Fondacija Novo Nordisk ima odlučujući uticaj na strateške odluke i sastav uprave kompanije.

Do sada je Fondacija djelovala uglavnom iz pozadine, rijetko se direktno miješajući u dnevno upravljanje. Međutim, posljednji događaji pokazuju da je Fondacija spremna da aktivno iskoristi svoj uticaj kada procijeni da je to nužno. Nezadovoljna smjerom kojim je kompanija krenula, Fondacija je povukla potez bez presedana: iskoristila je svoj većinski glas da de facto preuzme kontrolu nad odborom. Kako su objavili mediji, Fondacija je otvoreno zatražila temeljitu rekonstrukciju odbora direktora – predloživši svoje kandidate za čak šest mjesta u odboru, uključujući i poziciju predsjedavajućeg . Ovim potezom, nezavisni članovi odbora koji su se protivili ubrzanim promjenama praktično su bili primorani na povlačenje. Novo Nordisk će tako dobiti novi, smanjeni odbor od 10 članova (6 koje biraju dioničari i 4 predstavnika zaposlenih), umjesto dosadašnjih 12 , što potencijalno olakšava Fondaciji da konsoliduje uticaj.

Ulazak Sørensena na čelo odbora dodatno učvršćuje vezu kompanije i Fondacije, s obzirom da on ostaje i na funkciji predsjednika Fondacije Novo Nordisk . Time će, bar kratkoročno, Fondacija imati direktnu ruku na kormilu kompanije. “Novo Nordisk sada dolazi pod još snažniju kontrolu Fondacije,” primijetio je jedan analitičar, nazvavši intervenciju Fondacije “pomalo pučem” . Ipak, Sørensen odbacuje takve karakterizacije i nastoji umiriti strasti. Naglašava da Fondacija nema ambiciju trajno voditi kompaniju ovim intenzitetom te da je cilj da se, nakon stabilizacije kursa, upravljanje vrati u uobičajene okvire: “Ovo nipošto nije procedura i model upravljanja kakav želimo u budućnosti”, istakao je Sørensen, aludirajući da Fondacija ne želi stalno rukovoditi kompanijom na ovako direktan način . U ovom trenutku, međutim, Fondacija očito smatra da je drastična akcija opravdana radi zaštite dugoročnih interesa Novo Nordiska i njegovih dioničara.

Motivacija za promjene: strategija, sukobi i dugoročni ciljevi

Šta je dovelo do tako nagle i javne smjene uprave u jednom od najuspješnijih evropskih kompanija? Ključ odgovora leži u strateškom neslaganju između nezavisnog odbora i kontrolirajućeg dioničara (Fondacije) oko toga kako se suočiti s novim izazovima na tržištu. Izvještaji otkrivaju da je došlo do unutrašnjeg sukoba oko tempa i obima promjena koje su potrebne Novo Nordisku, naročito na ključnom američkom tržištu.

Fondacija Novo Nordisk je kritikovala dosadašnji odbor da je previše sporo prepoznao promjene u okruženju i posebno na tržištu SAD, koje je najveće farmaceutsko tržište na svijetu . Smatrali su da uprava nije dovoljno agresivno odgovorila na eksplozivan rast potražnje za lijekovima za gojaznost niti na sve oštriju konkurenciju. Takođe, zamjerali su opreznost u kadrovskim promjenama na vrhu – Fondacija je, naime, još ranije signalizirala nezadovoljstvo tadašnjim CEO-om Jørgensenom i bila je pokretač njegove smjene, dok je dio odbora oklijevao po tom pitanju . Sada, nakon smjene izvršnog direktora, došao je red i na sam odbor direktora.

Borba za uticaj otvoreno je izbila na površinu prilikom rasprave o sastavu odbora. Prema riječima samog Sørensena, nije bilo moguće postići dogovor između dotadašnjeg odbora i Fondacije oko buduće strukture uprave . Većinski vlasnik je zagovarao brzu i sveobuhvatnu obnovu odbora, dok su nezavisni članovi preferirali postepen pristup – dodavanje tek ponekog novog člana sa specifičnim kompetencijama, uz zadržavanje kontinuiteta . Ovaj raskorak u vizijama (brze i radikalne promjene nasuprot postupne tranzicije) proizveo je, kako Sørensen kaže, “pitanje hitnosti i obima promjena oko kojeg se nismo mogli usaglasiti” . Posljedica neslaganja bila je ostavka kompletnog dosadašnjeg odbora.

Kao dublji motiv Fondacije spominje se nastojanje da se osigura dugoročna održivost i dominacija Novo Nordiska u njegovim ključnim terapijskim oblastima. Nakon vrtoglavog rasta 2022–2023, kompanija se 2024. i 2025. suočila s prvim znacima zasićenja i konkurentskog pritiska, što je otkrilo određene slabosti u strategiji. Fondacija je očito procijenila da su potrebni novi ljudi sa svježom energijom i drugačijim iskustvom kako bi se kompanija prilagodila „novoj normalnosti“ u kojoj više nije jedini igrač u gradu . U prilog tome, ističe se da novi kandidati za odbor uključuju stručnjake s iskustvom na američkom tržištu i potrošačkom sektoru, što sugeriše promjenu kursa ka agresivnijem nastupu prema krajnjim korisnicima i široj publici . Sørensen naglašava da su GLP-1 lijekovi sve više “consumer” proizvodi – traženi direktno od strane potrošača – te da uprava mora imati ljude koji razumiju takav tržišni dinamizam .

Nezavisni posmatrači ocjenjuju da je ovdje riječ i o presedanu u korporativnom upravljanju: rijetko se dešava da većinski vlasnik jedne tako velike korporacije javno smijeni skoro čitav odbor zbog strateških razlika. Situacija donekle podsjeća na “udar” većinskog dioničara, iako je formalno sve sprovedeno u skladu s pravilima. Fondacija je, ukratko, iskoristila zakonsko pravo koje joj daje većinski paket glasova da promijeni sastav odbora kada je procijenila da uprava ne ide u željenom smjeru. Analitičari poput Markusa Mannsa iz Union Investmenta to tumače kao znak da Fondacija želi imati više direktnog uticaja na budućnost kompanije, smatrajući da dosadašnja uprava nije dovoljno brzo reagovala na “brzo mijenjajuće okruženje” i da je kompanija počela gubiti korak za konkurencijom .

Cilj ovih promjena, sa stanovišta Fondacije, jeste usklađivanje strategije kompanije s dugoročnim vizijama većinskog vlasnika. A ta vizija je jasna: zadržati lidersku poziciju u oblasti dijabetesa i gojaznosti, nastaviti inovacije i rasti održivo, bez kompromisa po pitanju globalne dominacije u klasi GLP-1 terapija. Fondacija, koja i sama ima širi filantropski mandat u unapređenju javnog zdravlja, želi da Novo Nordisk ostane predvodnik u liječenju bolesti modernog doba – a vjeruje da se to može postići samo uz spremnost na brze promjene i prilagođavanje novim tržišnim realnostima.

“Ozempic efekat” i globalna dominacija na tržištu gojaznosti

Razumijevanje pozadine ovih dešavanja zahtijeva osvrt na poslovni kontekst: nevjerovatan uspjeh Novo Nordiska s Ozempicom i srodnim lijekovima koji je kompaniju doveo na vrhunac – ali i izazvao nove probleme. U periodu 2019–2023. Novo Nordisk je lansiran u orbitu zahvaljujući semaglutidu (Ozempic/Wegovy). Prihodi su eksplodirali: sa oko 141 milijardi DKK u 2021, skočili su na 232,3 milijarde DKK u 2023, uz godišnje stope rasta od 25–31%, da bi 2024. dosegli 290,4 mlrd DKK . To je više nego dvostruko povećanje prihoda u odnosu na predsemaglutidski period. Neto dobit je rasla podjednako impresivno, pogonjena potražnjom za ovim revolucionarnim terapijama. Ozempic i Wegovy zajedno su činili oko 55% ukupnih prihoda Novo Nordiska u 2023. godini , što zorno pokazuje koliko se poslovni uspjeh firme oslonio na jedan inovativni proizvod.

Taj uspjeh pretvorio se i u nevjerovatan skok tržišne vrijednosti kompanije. Krajem 2023. Novo Nordisk je po tržišnoj kapitalizaciji prestigao francuski LVMH i postao najvrjednija evropska firma . U martu 2024. vrijednost kompanije dostigla je oko 604 milijarde USD, svrstavajući Novo Nordisk među 12 najvrjednijih kompanija na svijetu . Vrijednost dionica dosegla je rekordne nivoe početkom 2024. na krilima vijesti o uspjehu novih lijekova za mršavljenje u razvoju . Kompanija je u jednom trenutku vrijedila više od čitavog godišnjeg BDP-a Danske, doprinoseći sa čak 15% državnih poreskih prihoda i otvarajući 20% novih radnih mjesta u zemlji tokom 2023 . Novo Nordisk je ušao u historiju evropskog biznisa kao rijedak primjer da jedan farmaceutski inovativni proizvod pokrene ekonomski rast čitave države .

Međutim, ova dominacija je izazvala i reakciju konkurenata. Farmaceutske kompanije globalno ubrzale su razvoj rivalskih lijekova za gojaznost i dijabetes, što je pokrenulo pravu trku. Već krajem 2024. Novo Nordisk je pao na drugo mjesto među svjetskim farmaceutskim kompanijama po tržišnoj vrijednosti (iza američkog Eli Lilly), a do sredine 2025. skliznuo je na peto mjesto . Uzrok tome bila je pojava novih konkurentskih lijekova (poput Lillyjevog dualnog GLP-1 analoga tirzepatida) ali i neformalnih “generičkih” alternativa – posebno u SAD gdje su pojedine specijalizirane apoteke počele nuditi magistralne pripravke semaglutida mimo Novo Nordiskove distribucije . Ovi compounding lijekovi iskoristili su rupe u regulativi kako bi privukli dio pacijenata, što je erodiralo ekskluzivnost Wegovyja na američkom tržištu. Kao rezultat, rast prodaje je usporio, a investitori su počeli preispitivati da li je vrhunac “Ozempic ere” možda prošao.

Unatoč navedenim izazovima, trenutni poslovni pokazatelji Novo Nordiska ostaju snažni. Kompanija je i dalje globalni lider u oblasti dijabetesa i gojaznosti: drži ogroman tržišni udio – interne procjene kažu oko 70% globalnog tržišta lijekova za gojaznost prema obimu prodaje , kao i preko polovice tržišta GLP-1 terapija za dijabetes . Wegovy (semaglutid za gojaznost) i dalje bilježi rast prodaje od preko 50% godišnje , a interesovanje za ovu klasu lijekova širom svijeta ne jenjava zbog pandemije gojaznosti. Međutim, jasno je da era neometanog rasta kakvu je kompanija uživala dvije godine neće potrajati bez ulaganja i prilagođavanja. Novo Nordisk sada intenzivno ulaže u proširenje proizvodnih kapaciteta (otkupili su nekoliko proizvodnih pogona za povećanje zaliha lijeka) i ubrzanje razvoja novih terapija kako bi zadržali stečenu prednost . Takođe nastoje diverzifikovati svoju ponudu – i analitičari i investitori očekuju da će kompanija proširiti fokus van samog semaglutida, kako bi se osigurala i protiv eventualne ovisnosti o jednom blockbusteru . U tom smislu, agresivno traganje za sljedećom generacijom lijekova (bilo poboljšanim GLP-1 analozima, bilo potpuno novim mehanizmima) postalo je prioritet.

Za Novo Nordisk, Ozempic efekat je bio mač sa dvije oštrice: s jedne strane donio im je globalnu prepoznatljivost, rekordne prihode i tržišni primat u liječenju gojaznosti; s druge strane, taj brzi uspon izložio ih je pritisku da jednako brzo rješavaju probleme koji su uslijedili – od ograničenja proizvodnih kapaciteta i logistike, preko regulatornih pitanja, do odbrane tržišnog udjela od gladne konkurencije. Upravo tu se vraćamo na poteze Fondacije i uprave: smjena rukovodstva može se posmatrati kao odgovor na potrebu da se kompanija prilagodi post-Ozempic fazi tržišta, gdje više nema mjesta samozadovoljstvu ni usporenim odlukama.

Pravni i korporativni aspekti promjene uprave

Posljednja dešavanja u Novo Nordisku zanimljiva su i iz ugla korporativnog prava i upravljačke prakse. Ona otvaraju pitanja o balansu moći između nezavisnog odbora i većinskog dioničara, o odgovornosti uprave prema vlasnicima, te o mehanizmima kontrole u modernim korporacijama.

Prvo, važno je naglasiti da je sve formalno sprovedeno u skladu sa korporativnim pravilima i danskim zakonom o privrednim društvima. Dioničari imaju pravo da biraju članove odbora na skupštini, a većinski dioničar ima presudan uticaj na taj izbor. Fondacija Novo Nordisk iskoristila je upravo to pravo: inicirala je vanrednu skupštinu kako bi predložila promjene u odboru , nezadovoljna radom dotadašnjih direktora. Odbor, koji je načelno trebalo da zastupa interese svih dioničara, našao se u situaciji da ga najveći dioničar javno poziva na odgovornost zbog rezultata i strateških odluka. U korporativnoj praksi ovo je relativno rijedak slučaj direktne odgovornosti direktora: obično se takve nesuglasice rješavaju tiho, kroz dijalog iza zatvorenih vrata. Ovdje je, naprotiv, došlo do otvorenog neslaganja koje je riješeno kolektivnom ostavkom odbora, praktično priznajući volju većinskog vlasnika.

Ovakav rasplet pokreće pitanje nezavisnosti odbora u kompanijama sa dominantnim vlasnicima. Helge Lund i ostali nezavisni direktori Novo Nordiska bili su iskusni profesionalci od ugleda (Lund je, primjerice, bivši izvršni direktor energetskog giganta Equinor/Statoil i predsjednik BP-a). Njihov zadatak bio je da pružaju strateški nadzor i štite interese šireg kruga dioničara, ne samo većinskog. Kada se većinski dioničar ne slaže sa smjerom kompanije, nezavisni odbor teoretski treba da zauzme stav koji smatra da je najbolji za kompaniju kao cjelinu, čak i ako to znači suprotstaviti se najvećem vlasniku. Međutim, u praksi, ako razlike postanu nepomirljive, većinski vlasnik uvijek može nametnuti promjenu – bilo glasanjem na skupštini za nove direktore, bilo pritiskom da se postojeći povuku, kao što se ovdje desilo.

S pravnog aspekta, uprava (odbor) ima fiducijarnu dužnost da djeluje u najboljem interesu kompanije i svih njenih dioničara. Ako većinski dioničar smatra da odbor to ne čini učinkovito (npr. da oklijeva povući poteze potrebne za zaštitu vrijednosti kompanije), onda se može smatrati opravdanim da preuzme inicijativu. U slučaju Novo Nordiska, Fondacija je procijenila da je odbor suviše spor i konzervativan dok kompanija gubi tržišni zamah. S pozicije korporativnog prava, njihova intervencija može se posmatrati kao zaštita interesa vlasnika – pogotovo što Fondacija predstavlja ne samo sebe nego posredno i širi društveni interes (prihodi od kompanije se slijevaju u fond za istraživanja i razvoj putem Fondacije). No, takav potez nosi i potencijalne rizike: uklanjanje nezavisnih kontrolnih mehanizama u odboru može dovesti do manjih provjera i ravnoteža u budućnosti. Investitori obično vole da u odboru vide nezavisne glasove koji neće samo slijediti većinskog vlasnika, kako bi se spriječilo samouvjereno ili rizično donošenje odluka. Stoga će biti važno da novi odbor – iako popunjen uglavnom kandidatima bliskim Fondaciji – dokaže da će voditi računa o dugoročnoj održivosti kompanije, a ne samo kratkoročnim interesima većinskog akcionara.

Jedan pravni aspekt koji se ovdje ističe je i poštovanje procedura. Novo Nordisk je najavio vanrednu skupštinu za formalno izglasavanje novih članova odbora , što znači da će svi dioničari imati priliku da se o tome izjasne. Time se ispunjavaju uslovi transparentnosti i legitimnosti odluke. Fondacija, iako de facto donosi odluku zahvaljujući kontrolnom paketu glasova, morala je slijediti formalne korake – objavu prijedloga, obrazloženje promjena i sazivanje skupštine – čime je omogućeno i manjinskim dioničarima da se informišu i uključe u proces. U ovakvim situacijama, ponekad manjinski dioničari mogu iskazati nezadovoljstvo (jer gube predstavnike u odboru koji su smatrani nezavisnim zastupnicima njihovih interesa). Za sada, međutim, nije bilo naznaka organizovanog otpora manjina; reakcije investitora uglavnom su fokusirane na poslovne, a ne na vlasničko-pravne implikacije.

Upravljačka odgovornost dodatno je potencirana kroz izjave uključenih aktera. Novoimenovani predsjednik odbora Sørensen odbacio je termine poput “puča” i insistirao da se radi o potezu koji je u najboljem interesu kompanije i njenih dioničara u uslovima brzo mijenjajućeg okruženja . Ovakva izjava praktično je opravdanje pred korporativnim pravom: ako promjena uprave služi dobrobiti kompanije, onda je upravljački organ ispunio svoju dužnost vođenju računa o tom interesu. S druge strane, činjenica da je do promjene došlo tek nakon pada vrijednosti dionica od oko 40% od vrhunca pokazuje i odgovornost samih direktora – može se reći da su neki članovi odbora time preuzeli moralnu odgovornost za propuste u strateškom vođenju, prihvatajući da je njihovo povlačenje dio rješenja za oporavak kompanije.

Iz ugla korporativnog governancea, ovaj slučaj bi mogao postati studija o ravnoteži između stabilnosti i efikasnosti. Fondacija Novo Nordisk je godinama garantovala stabilnost vlasništva i time štitila kompaniju od neprijateljskih preuzimanja ili kratkoročnih pritisaka tržišta. No, sada se pokazalo da i stabilni vlasnici mogu izazvati potrese ako ocijene da je to neophodno za dugoročnu dobrobit. To šalje poruku svim članovima uprava u sličnim kompanijama: odgovorni su najvećim dioničarima isto koliko i manjim, te moraju biti spremni objasniti i opravdati svoje odluke ključnim vlasnicima. U suprotnom, mogu se suočiti s naglim promjenama kakve je doživio odbor Novo Nordiska.

Zaključak: šta promjene znače za dioničare, investitore i partnere

Novo Nordisk je danska farmaceutska kompanija i jedan od globalnih lidera u segmentima dijabetesa i gojaznosti. Decenijama je gradila reputaciju kroz dominantnu ulogu u liječenju dijabetesa – držeći oko polovine svjetske proizvodnje inzulina . Posljednjih godina kompanija je doživjela izuzetan rast zahvaljujući inovativnim GLP-1 terapijama (poput Ozempica i Wegovyja) za dijabetes tip 2 i regulaciju tjelesne težine. Ti lijekovi pokrenuli su globalnu “Ozempic maniju”, čime je Novo Nordisk naglo povećao prihode i tržišnu vrijednost, postavši najvrijednija evropska kompanija . Istovremeno, gojaznost se nametnula kao jedno od najvećih zdravstvenih tržišta – preko 40% odraslih u SAD je gojazno, a slični trendovi postoje širom svijeta – što daje Novo Nordisku centralno mjesto u rješavanju tog izazova. U takvom kontekstu, svaka promjena u vrhu kompanije privlači veliku pažnju investitora i tržišta.

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444