Piše: Miloš Stevanović, advokat 

Početak otvorenog sukoba sa Iranom izazvao je snažne poremećaje na globalnim finansijskim tržištima, ali nijedna imovina nije reagovala tako brzo i tako simbolično kao zlato. U svega nekoliko dana od prvih ozbiljnijih vojnih eskalacija, cijena zlata počela je da raste gotovo refleksno, potvrđujući još jednom njegov status ultimativnog „sigurnog utočišta“ u trenucima geopolitičke nestabilnosti. Međutim, iza samog rasta cijene krije se mnogo složenija priča – priča o strahu, preraspodjeli kapitala, neobičnim intervencijama centralnih banaka, ali i određenim tržišnim anomalijama koje kod dijela investitora izazivaju ozbiljna pitanja.

Neposredno prije eskalacije sukoba i ozbiljnijih vojnih tenzija na relaciji Iran – Zapad, cijena unce zlata na međunarodnim tržištima kretala se približno između 2.150 i 2.250 američkih dolara po unci. Već nakon prvih ozbiljnijih geopolitičkih udara, tržište je reagovalo izuzetno agresivno, te je cijena zlata probila istorijske rekorde i u pojedinim trenucima dostizala nivoe između 3.300 i 3.450 dolara po unci, zavisno od dnevnih oscilacija i futures tržišta. Takav rast predstavlja jedan od najsnažnijih geopolitički motivisanih skokova cijene zlata u posljednjim decenijama.

Globalno tržište kapitala već godinama funkcioniše na veoma osjetljivoj ravnoteži između monetarne politike, duga i povjerenja. Rat sa Iranom nije samo regionalno pitanje Bliskog istoka. On direktno utiče na Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih energetskih arterija svijeta, kroz koju prolazi ogroman procenat svjetske trgovine naftom i tečnim gasom. Svaki ozbiljniji poremećaj u tom prostoru automatski proizvodi strah od energetske nestabilnosti, rasta inflacije i mogućih poremećaja u međunarodnim lancima snabdijevanja. U takvom ambijentu kapital gotovo instinktivno bježi iz rizičnih instrumenata i prelazi u zlato.

Ipak, ono što je posebno interesantno jeste činjenica da je rast cijene zlata u određenim momentima bio praćen izuzetno neobičnim ponašanjem velikih institucionalnih investitora. Dok je fizičko zlato bilježilo povećanu tražnju, pojedini veliki fondovi istovremeno su otvarali značajne short pozicije na futures tržištu. Takva situacija stvara utisak koordinisanih pokušaja kontrole cijene ili makar ublažavanja njenog naglog rasta. Dio analitičara smatra da određene centralne banke i veliki finansijski sistemi imaju interes da spriječe previše agresivan rast zlata, jer zlato istorijski predstavlja svojevrsni indikator nepovjerenja prema papirnom novcu i državnim obveznicama.

Posebnu pažnju izaziva i činjenica da su neke države ubrzano povećale kupovine fizičkog zlata upravo u periodu neposredno prije ozbiljnijih vojnih eskalacija. Kina, Rusija, ali i pojedine zemlje Zaliva posljednjih godina kontinuirano povećavaju svoje zlatne rezerve, smanjujući zavisnost od američkog dolara. Rat sa Iranom dodatno je pojačao narativ o postepenoj dedolarizaciji svjetske ekonomije. Kada se povjerenje u globalni monetarni sistem počne polako narušavati, zlato više nije samo investicija – ono postaje geopolitičko sredstvo zaštite.

Interesantno je i ponašanje tržišta srebra i platine, koje nije pratilo zlato istim intenzitetom. Takva divergencija često ukazuje da tržište zlata trenutno nije vođeno klasičnom industrijskom logikom, već dominantno psihološkim faktorima i strahom. Drugim riječima, investitori ne kupuju zlato zato što vjeruju u njegovu industrijsku upotrebu, nego zato što žele zaštitu od potencijalnog finansijskog udara.

Dodatni element zabrinutosti predstavlja rast cijene transporta i osiguranja pošiljki plemenitih metala. Pojedine međunarodne logističke kuće navodno su povećale premije osiguranja za transport zlata kroz određene rute povezane sa Bliskim istokom. Takve informacije još uvijek nisu do kraja potvrđene kroz zvanične izvještaje, ali same glasine proizvode dodatni psihološki pritisak na tržište.

Za zemlje regiona Balkana ovo pitanje ima posebnu dimenziju. Tradicionalno nepovjerenje građana prema finansijskim institucijama često dovodi do povećane kupovine fizičkog zlata u periodima globalnih kriza. Međutim, treba imati u vidu da nagli ulazak velikog broja malih investitora na tržište zlata istorijski često dolazi upravo u trenucima kada veliki igrači počinju da realizuju profit. Zbog toga je neophodan ozbiljan oprez, racionalna procjena i razumijevanje šire geopolitičke slike.

Ukoliko sukob sa Iranom nastavi da eskalira ili ukoliko dođe do ozbiljnijih poremećaja u energetskom sektoru, zlato bi moglo nastaviti rast i dodatno potvrditi svoju ulogu globalnog zaštitnog instrumenta. Međutim, jednako je moguće da će finansijski centri moći pokušati stabilizovati tržište kroz monetarne intervencije, koordinisane poteze centralnih banaka ili manipulaciju očekivanjima investitora putem kontrolisanih medijskih narativa.

Jedno je ipak sigurno – tržište zlata trenutno više ne govori samo o metalu. Ono govori o strahu, geopolitici, energiji, povjerenju u države i mogućem redefinisanju finansijskog poretka svijeta.

AK Stevanović i StandardPrva zajedno sa računovodstvenim dijelom StandardBiro pažljivo prate kretanje cijena, te savjetuju klijente oko ulaganja u diverzifikovan portfolio koji nosi sigurne prinose.