Sjedinjene Američke Države su 9. oktobra 2025. godine uvele pune sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), najvećoj energetskoj kompaniji u Srbiji. Ova odluka, donijeta nakon više odlaganja, obrazložena je većinskim ruskim vlasništvom i nastojanjem Vašingtona da spriječi finansiranje ruske ratne mašinerije kroz energetske prihode. Sankcije su odmah stupile na snagu i očekuje se da će imati ozbiljan odjek ne samo u Srbiji, nego i u Bosni i Hercegovini, s obzirom da NIS u BiH posluje preko kompanije G-Petrol d.o.o. Sarajevo.

Razlozi i obim sankcija

NIS je stavljen na OFAC listu sankcionisanih entiteta (tzv. SDN lista) kao preduzeće pod kontrolom Gazprom Nefta, ruskog energetskog giganta. Time je NIS označen kao dio šire ruske mreže preko koje Moskva ostvaruje prihode za finansiranje rata u Ukrajini. Američke mjere blokiraju sve finansijske i poslovne transakcije s NIS-om, uključujući korištenje međunarodnih platnih kartica, devizne račune i saradnju sa zapadnim bankama.

Već prvih dana primjene sankcija, poslovanje kompanije našlo se u blokadi: JANAF iz Hrvatske morao je obustaviti transport nafte prema rafineriji u Pančevu, što direktno ugrožava dotok sirove nafte i redovno snabdijevanje tržišta.

Značaj NIS-a za Srbiju

NIS je okosnica srpskog energetskog sistema – zapošljava više od 13.000 ljudi, upravlja rafinerijama u Pančevu i Novom Sadu i obezbjeđuje do 80% domaćih potreba za gorivom. Ujedno je jedan od najvećih pojedinačnih punilaca državnog budžeta. Sankcionisanje tako velike i vertikalno integrisane kompanije stoga ima duboke ekonomske posljedice: pad prerade znači manji prihod od akciza, PDV-a i dividendi, a svaki zastoj u radu Pančeva automatski se odražava na cijene i inflaciju.

Predsjednik Aleksandar Vučić opisao je sankcije kao “težak udar na Srbiju”, ali i kao izazov koji zemlja mora prebroditi pronalaženjem novih izvora snabdijevanja i smanjenjem zavisnosti od ruskog kapitala.

Prisustvo NIS-a u BiH kroz G-Petrol

U Bosni i Hercegovini NIS posluje kroz G-Petrol d.o.o. Sarajevo, koji upravlja s više od 40 benzinskih stanica i zapošljava oko 500 radnika. G-Petrol je drugi najveći distributer derivata u BiH, a gotovo svi proizvodi dolaze iz rafinerije Pančevo. Sankcije NIS-u time se automatski reflektuju i na BiH – plaćanje na Gazprom/NIS pumpama moguće je samo gotovinom ili domaćim karticama, jer su međunarodne transakcije blokirane.

Ipak, tržište BiH zasad nije doživjelo veće poremećaje: drugi distributeri, poput INA-e, na vrijeme su preuzeli dio snabdijevanja, pa nestašica nema. No, dugoročno se očekuje veća zavisnost BiH od uvoza iz Hrvatske i EU rafinerija, što bi moglo povećati cijene goriva i promijeniti konkurentske odnose.

Političko-ekonomski odjek

Američki diplomatski predstavnici naglašavaju da sankcije nisu usmjerene protiv Srbije, već isključivo protiv ruskog kapitala u njenom energetskom sektoru. Prema riječima američkog otpravnika poslova Aleksandra Titola, cilj je da Srbija “povrati kontrolu nad svojim ključnim resursima i ojača energetsku nezavisnost”. S druge strane, Beograd pokušava pronaći način da ublaži posljedice, uključujući mogućnost otkupa ruskih akcija u NIS-u ili dovođenje trećih investitora koji nisu pod sankcijama.

U Bosni i Hercegovini, reakcije su bile prilično tihe. U Federaciji BiH preovladava stav da će sankcije ojačati tržišnu poziciju zapadnih dobavljača, dok se u Republici Srpskoj ovaj potez tumači i kao politički pritisak na srpske interese u energetici.

Zaključak

Sankcije NIS-u predstavljaju prekretnicu za energetski sektor Srbije i regiona. Kratkoročno, zahvaljujući zalihama, nestašice goriva nisu izgledne, ali dugoročno poslovanje pod američkom blokadom nije održivo. Srbija će morati odlučiti između zadržavanja ruskog kapitala i postepenog usklađivanja sa zapadnim energetskim pravilima – odluka koja će oblikovati ne samo energetsku, već i političku budućnost zemlje.

Za BiH, eventualno povlačenje G-Petrola otvorilo bi prostor za veću ulogu zapadnih kompanija i promjenu energetskog balansa u korist EU.

Sankcije protiv NIS-a, koliko god bile teške, mogle bi dugoročno poslužiti kao katalizator tranzicije ka stabilnijoj i nezavisnijoj energetskoj budućnosti Balkana – ukoliko se odgovori na ovaj izazov budu promišljeni, koordinisani i strateški.

StandardPrva.ba / AK Stevanović

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444