U julu 1944. godine, dok je Drugi svjetski rat još trajao, predstavnici 44 države okupili su se u malom mjestu Bretton Woods u američkoj saveznoj državi New Hampshire sa ambicioznim ciljem da osmisle novi ekonomski poredak za svijet koji će tek izaći iz ruševina. Iz tog susreta nastao je Bretton Woods sistem, temelj poslijeratne finansijske arhitekture i jedan od najvažnijih ekonomskih dogovora u modernoj istoriji.

Njegova suština bila je jednostavna, ali revolucionarna. Valute su vezane za američki dolar, a dolar je bio konvertibilan u zlato po fiksnoj cijeni. Time je uspostavljen sistem stabilnih deviznih kurseva koji je trebao spriječiti haos konkurentskih devalvacija, trgovinskih ratova i finansijskih slomova kakvi su obilježili tridesete godine prošlog vijeka. Istovremeno su osnovane dvije ključne institucije, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka, sa zadatkom da nadziru stabilnost sistema i pomognu obnovu i razvoj ekonomija.

Dobrobiti ovog poretka bile su višestruke. Prije svega, donio je stabilnost. Predvidivi kursevi i jasna pravila igre omogućili su snažan rast međunarodne trgovine i investicija. Zapadna Evropa i Japan doživjeli su ubrzani oporavak, a globalna ekonomija ušla je u period rasta koji se često naziva zlatnim dobom kapitalizma. Bretton Woods je vratio povjerenje u međunarodni finansijski sistem i stvorio okvir u kojem su države mogle sarađivati umjesto da se zatvaraju u protekcionizam.

Druga velika dobit bila je institucionalna. Međunarodni monetarni fond postao je čuvar monetarne stabilnosti i krizni kreditor državama sa problemima u bilansu plaćanja. Svjetska banka se usmjerila na dugoročni razvoj i infrastrukturne projekte. I nakon formalnog kraja sistema, ove institucije ostale su stubovi globalnog finansijskog poretka.

Hari Dekster Vajt (levo) i lord Džon Mejnard Kejns (desno) na Monetarnoj konferenciji u Bretton Woodsu, 1944. godine. Ljubaznošću Arhiva Grupacije Svetske banke.

Međutim, sistem nije mogao trajati zauvijek. Već krajem šezdesetih godina pojavili su se strukturni problemi. Sjedinjene Američke Države, kao izdavalac rezervne valute, suočile su se sa rastućim deficitima i inflacijom. Sve više dolara kružilo je svijetom, a povjerenje u njihovu zamjenjivost za zlato počelo je slabiti. Godine 1971. američka administracija suspendovala je konvertibilnost dolara u zlato, čime je praktično okončan sistem fiksnih kurseva. Svijet je prešao na režim plutajućih valuta koji traje do danas.

Ipak, iako je originalni mehanizam nestao, duh Bretton Woodsa nije. Današnji međunarodni monetarni sistem više nije zasnovan na zlatu, ali i dalje počiva na koordinaciji centralnih banaka, ulozi dolara kao dominantne rezervne valute i radu međunarodnih finansijskih institucija. U vremenima kriza, od azijske finansijske krize do globalne recesije i savremenih geopolitičkih potresa, upravo te institucije nastavljaju igrati ključnu stabilizujuću ulogu.

Pitanje koje se nameće povodom godišnjice jeste kako će sistem funkcionisati dalje. Svijet je danas multipolaran. Ekonomske sile poput Kine, Indije i drugih rastućih tržišta traže veći uticaj u odlučivanju. Postoje rasprave o reformi Međunarodnog monetarnog fonda, ulozi novih razvojnih banaka i mogućem slabljenju dominacije dolara. Istovremeno, globalne finansije suočene su sa novim izazovima kao što su digitalne valute, klimatske promjene i sve veća međuzavisnost tržišta.

Možda je najveća pouka Bretton Woodsa to da stabilnost ne dolazi sama od sebe. Ona je rezultat političke volje, saradnje i spremnosti država da prihvate zajednička pravila. Upravo ta ideja, da je međunarodna koordinacija bolja od ekonomskog unilateralizma, ostaje najvažnije naslijeđe ovog sistema.

Godišnjica Bretton Woodsa zato nije samo istorijski podsjetnik. Ona je poziv na razmišljanje o tome kako urediti globalnu ekonomiju u 21. vijeku. Ako je 1944. godina bila trenutak hrabre vizije u svijetu punom neizvjesnosti, današnje vrijeme traži sličnu sposobnost da se prepoznaju zajednički interesi i izgradi novi okvir stabilnosti za generacije koje dolaze.

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444