Bliski istok ponovo se nalazi u centru svjetske pažnje. Eskalacija sukoba u i oko Irana predstavlja jednu od najozbiljnijih bezbjednosnih kriza u posljednjim godinama, sa potencijalom da preraste u širi regionalni, pa čak i globalni poremećaj. Iako se vojna dimenzija sukoba najviše prati kroz izvještaje o napadima i protivnapadima, prava dubina krize mjeriće se kroz njene ekonomske posljedice.

U savremenom svijetu ratovi više nisu samo lokalni događaji – oni su multiplikatori rizika koji utiču na energetiku, finansijska tržišta, investicione tokove, transportne rute i stabilnost valuta. Upravo zato je neophodno sagledati širu sliku: šta rat u Iranu znači za globalnu ekonomiju i kakve implikacije može imati za Evropu i region Zapadnog Balkana.

1. Energetska bezbjednost – ključna tačka rizika

Iran je jedan od značajnih proizvođača nafte i gasnih derivata. Njegov geografski položaj dodatno povećava strateški značaj – posebno zbog blizine Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih energetskih prolaza na svijetu. Kroz taj moreuz prolazi ogroman procenat globalne trgovine sirovom naftom.

Svaki poremećaj u tom prostoru – bilo kroz vojnu prijetnju, ograničavanje plovidbe ili povećanje osiguranja brodova – momentalno utiče na cijene energenata. Čak i sama percepcija rizika može izazvati rast cijena nafte i gasa, bez obzira na to da li je do fizičkog prekida isporuka zaista došlo.

Posljedice viših cijena energenata su višeslojne:

• - rast troškova transporta i proizvodnje,

• - inflatorni pritisci u razvijenim i nerazvijenim ekonomijama,

• - povećanje budžetskih izdvajanja za subvencije energije,

• - dodatno opterećenje industrije koja zavisi od energenata.

Evropske ekonomije, koje su posljednjih godina već bile pod pritiskom energetskih šokova, posebno su osjetljive na ovakve poremećaje.

2. Finansijska tržišta i kapital – bijeg ka sigurnosti

U trenucima geopolitičke nestabilnosti kapital traži sigurnost. Investitori se tradicionalno povlače iz rizičnih tržišta i okreću:

• - zlatu,

• - američkim državnim obveznicama,

• - stabilnim valutama,

  • - odbrambenoj industriji.

Rezultat je povećana volatilnost na berzama, naročito u sektorima energetike, transporta i osiguranja. Povećava se i cijena osiguranja transportnih ruta, dok rastu troškovi finansiranja u nestabilnim regionima.

Za zemlje sa slabijim fiskalnim kapacitetom to može značiti:

• - rast kamatnih stopa na zaduživanje,

• - smanjenje stranih investicija,

• - povećanje valutnog rizika.

Globalna ekonomija je danas međusobno povezana daleko više nego prije nekoliko decenija – svaka nestabilnost na Bliskom istoku reflektuje se i na tržišta u Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi.

3. Uticaj na trgovinske tokove i logistiku

Bliski istok predstavlja ključnu tranzitnu tačku za pomorsku trgovinu između Azije i Evrope. Ukoliko bi došlo do dugotrajnog narušavanja sigurnosti plovidbe, to bi izazvalo:

• - produženje transportnih ruta,

• - rast cijena kontejnerskog prevoza,

• - kašnjenja u lancima snabdijevanja,

• - dodatne troškove za globalne kompanije.

U svijetu koji je već osjetljiv na poremećaje lanaca snabdijevanja, svaki novi konflikt dodatno pojačava nesigurnost poslovanja.

4. Regionalni efekti i Zapadni Balkan

Iako Zapadni Balkan geografski nije direktno zahvaćen sukobom, indirektne posljedice mogu biti značajne:

1. - Rast cijena goriva i energenata.

2. - Inflatorni pritisci na robu široke potrošnje.

3. - Moguće usporavanje investicionih tokova iz inostranstva.

4. - Povećana opreznost banaka pri kreditiranju.

Za ekonomije koje su već osjetljive na spoljne šokove, ključno je održati fiskalnu disciplinu i diversifikovati izvore energije i kapitala.

5. Dugoročne geopolitičke implikacije

Rat u Iranu ne treba posmatrati izolovano. On je dio šireg globalnog preslagivanja moći. Ukoliko bi se sukob produžio ili proširio, moguće su sljedeće dugoročne posljedice:

• - dalje jačanje vojno-industrijskog kompleksa,

• - ubrzano preusmjeravanje energetskih politika ka alternativnim izvorima,

• - redefinisanje savezništava i trgovinskih partnerstava,

• - jačanje uloge azijskih ekonomija u globalnom energetskom balansu.

Svaka ozbiljna kriza ubrzava strukturne promjene koje bi inače trajale godinama.

Zaključak

Rat u Iranu predstavlja mnogo više od regionalnog sukoba. On je test stabilnosti globalne ekonomije, otpornosti energetskih tržišta i sposobnosti međunarodne zajednice da spriječi širu destabilizaciju.

Ekonomske posljedice neće zavisiti samo od trajanja sukoba, već i od njegove geografske širine. Ukoliko ostane ograničen, efekti će biti primarno tržišni i kratkoročni. Ukoliko se proširi – svijet bi mogao ući u novu fazu energetske i finansijske neizvjesnosti.

Za poslovne subjekte, investitore i državne institucije, ključno je djelovati proaktivno: upravljati rizicima, diversifikovati izvore snabdijevanja i očuvati finansijsku stabilnost.

U vremenu globalnih turbulencija, stabilnost postaje najveća vrijednost.

StandardPrva će nastaviti da prati sva globalns dešavanja koja mogu uticati na domaću ekonomiju. 

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444