Analiza za StandardPrva.ba, piše mr Božana Simić i Miloš Stevanović, advokat iz AK Stevanović 

Dok su proteklih godina investitori najveću pažnju posvećivali kamatnim stopama, inflaciji i tehnološkom sektoru, događaji iz prve polovine 2026. godine podsjetili su svijet na staru ekonomsku istinu – energija i geopolitika i dalje imaju moć da u nekoliko dana promijene pravac globalne ekonomije.

Ratna dešavanja na Bliskom istoku i zatvaranje Hormoškog moreuza izazvali su ozbiljne poremećaje na svjetskom tržištu energenata. Kroz ovaj uski morski prolaz prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom i prirodnim gasom, zbog čega svaki poremećaj u njegovom funkcionisanju gotovo trenutno utiče na cijene goriva, transporta i industrijske proizvodnje širom svijeta. 

Pad cijena nafte nije kraj problema

Posljednjih dana tržišta su pozitivno reagovala na vijesti o približavanju sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Cijene nafte pale su ispod 80 dolara po barelu, što je prvi put od početka sukoba da tržište pokazuje ozbiljan optimizam. 

Međutim, iskusni analitičari upozoravaju da tržište možda previše brzo proglašava pobjedu. Iako su politički dogovori najavljeni, brodski saobraćaj kroz Hormoški moreuz još uvijek nije potpuno normalizovan, a osiguravajuće kuće i transportne kompanije ostaju oprezne. Posljedice prekida snabdijevanja energentima osjećaju se mjesecima nakon prestanka sukoba. 

Drugim riječima, cijena nafte danas više ne zavisi samo od količine proizvedene nafte, nego i od percepcije sigurnosti globalnih trgovinskih ruta.

Centralne banke ponovo u nezavidnoj poziciji

Kada rastu cijene energenata, centralne banke ulaze u veoma složenu situaciju.

S jedne strane, skuplja energija podiže inflaciju. S druge strane, ista ta energija usporava privredni rast jer povećava troškove kompanijama i smanjuje kupovnu moć stanovništva. To je klasičan scenario koji ekonomisti nazivaju „stagflatornim pritiskom“ – kombinacija sporijeg rasta i više inflacije.

Evropska centralna banka zbog toga ostaje oprezna i pored određenog smirivanja geopolitičkih tenzija. Inflacija u evrozoni i dalje se kreće iznad željenih nivoa, dok rast privrede ostaje slab. 

Slična situacija prisutna je i u Francuskoj, gdje je centralna banka nedavno smanjila prognozu privrednog rasta za 2026. godinu upravo zbog energetskih šokova i slabije ekonomske aktivnosti.

Šta ovo znači za Bosnu i Hercegovinu i okruženje?

Bosna i Hercegovina nije direktan učesnik globalnih geopolitičkih sukoba, ali jeste dio svjetskog ekonomskog sistema.

Kada raste cijena energije:

• rastu troškovi transporta,

• rastu troškovi proizvodnje,

• povećavaju se cijene uvozne robe,

• usporava industrijska aktivnost u Evropskoj uniji,

• smanjuje se potražnja za robom iz regiona.

Posebno je važno naglasiti da je Evropska unija naš najvažniji trgovinski partner. Svako usporavanje njemačke, italijanske ili austrijske privrede vrlo brzo se reflektuje i na poslovanje kompanija u Bosni i Hercegovini.

Za domaće privrednike to znači da će naredni period zahtijevati opreznije planiranje novčanih tokova, pažljivije upravljanje zalihama i veću kontrolu troškova.

Zlato i sigurnost ponovo u fokusu

Jedan od zanimljivih efekata globalne neizvjesnosti jeste nastavak snažne potražnje za zlatom.

Centralne banke širom svijeta nastavljaju povećavati zlatne rezerve kako bi smanjile zavisnost od geopolitičkih rizika i valutnih šokova. Zlato se ponovo potvrđuje kao instrument očuvanja vrijednosti u periodima povećane neizvjesnosti. 

To ne znači da investitori trebaju panično kupovati plemenite metale, ali pokazuje kako se čak i najveće svjetske finansijske institucije pripremaju za okruženje u kojem će geopolitički rizici ostati prisutni godinama.

Pouka za privredu

Možda je najveća lekcija 2026. godine činjenica da se ekonomija ne može posmatrati izolovano od politike.

Jedna odluka donesena u Vašingtonu, Teheranu ili Rijadu danas može promijeniti troškove proizvodnje u Bijeljini, Banjoj Luci ili Sarajevu. Globalizacija nije nestala – ona je samo promijenila oblik.

U vremenu kada vještačka inteligencija, digitalne valute i tehnološke inovacije dominiraju naslovnicama, 2026. godina podsjeća da nafta, energija i geopolitička stabilnost i dalje ostaju temelji na kojima počiva savremena svjetska ekonomija.