piše: Miloš Stevanović, advokat 

Dok se većina razvijenih zemalja suočava sa padom nataliteta i starenjem stanovništva, Švajcarska vodi potpuno drugačiju raspravu – da li je vrijeme da se zakonski ograniči broj ljudi koji mogu živjeti u zemlji. U junu 2026. godine švajcarski građani odlučivali su o jednoj od najneobičnijih političkih inicijativa u modernoj Evropi: prijedlogu da broj stanovnika Švajcarske ne smije preći 10 miliona do 2050. godine. 

Inicijativa, poznata pod nazivom „Ne Švajcarskoj od 10 miliona stanovnika“, pokrenuta je od strane Švajcarske narodne partije (SVP), koja tvrdi da nekontrolisani rast stanovništva vrši pritisak na stanogradnju, saobraćajnu infrastrukturu, zdravstveni sistem i životnu sredinu. Prema podacima koje navode zagovornici inicijative, broj stanovnika porastao je sa oko 7,3 miliona 2002. godine na više od 9 miliona danas, pri čemu značajan dio rasta dolazi kroz imigraciju. 

Zemlja uspjeha suočena sa vlastitim uspjehom

Švajcarska je godinama bila simbol stabilnosti, visokih plata, sigurnosti i kvaliteta života. Upravo zbog toga privlači veliki broj stranih radnika, stručnjaka i investitora. Danas gotovo 28% stanovništva čine strani državljani, što je jedan od najvećih udjela u Evropi. 

Međutim, rast stanovništva ima i svoju cijenu. Cijene nekretnina i zakupa stanova rastu, gradske saobraćajnice su sve opterećenije, a pojedini kantoni upozoravaju na nedostatak prostora za novu izgradnju. Dio građana smatra da se zemlja približava granicama svojih kapaciteta.

Šta bi se dogodilo ako inicijativa bude usvojena?

Prijedlog predviđa da, ukoliko broj stanovnika dostigne 9,5 miliona prije 2050. godine, savezna vlada mora preduzeti mjere kako bi spriječila prelazak granice od 10 miliona. Te mjere mogle bi uključivati strožija pravila za useljavanje, azil i spajanje porodica. Ukoliko bi broj stanovnika ipak prešao 10 miliona, vlasti bi bile obavezne da preispitaju, pa čak i raskinu međunarodne sporazume koji podstiču rast stanovništva, uključujući sporazum sa Evropskom unijom o slobodnom kretanju ljudi. 

Upravo je taj dio izazvao najveće kontroverze.

Privreda upozorava na ozbiljne posljedice

Protivnici inicijative upozoravaju da bi ograničavanje imigracije moglo izazvati ozbiljan nedostatak radne snage. Švajcarska ekonomija u velikoj mjeri zavisi od stranih stručnjaka u oblastima zdravstva, finansija, tehnologije, farmacije i građevinarstva. Velike kompanije poput UBS-a, Rochea i Nestléa otvoreno su se usprotivile prijedlogu. 

Prema procjenama pojedinih ekonomskih instituta, dugoročno ograničavanje priliva radnika moglo bi usporiti ekonomski rast, povećati troškove rada i smanjiti konkurentnost zemlje. Takođe, postavlja se pitanje kakav bi bio odnos Švajcarske i Evropske unije ukoliko bi došlo do raskida sporazuma o slobodnom kretanju radnika.

Rasprava koja prevazilazi granice Švajcarske

Ova inicijativa nije važna samo za Švajcarsku. Ona predstavlja svojevrsni test za čitavu Evropu. Dok pojedine države pokušavaju privući što više stanovnika kako bi održale privredni rast, Švajcarska otvara pitanje da li postoje granice održivog razvoja jedne države.

Zanimljivo je da se rasprava ne vodi samo o broju ljudi, već o tome kakvu budućnost žele građani. Da li je važniji dalji ekonomski rast ili očuvanje postojećeg kvaliteta života? Da li male zemlje mogu beskonačno povećavati broj stanovnika bez posljedica po prostor, infrastrukturu i životnu sredinu? 

Pouka za Balkan

Za zemlje regiona, koje se već godinama suočavaju sa odlaskom stanovništva, švajcarska debata djeluje gotovo nestvarno. Dok Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska traže načine kako zadržati ljude i privući nove investitore, jedna od najbogatijih država svijeta razmatra kako usporiti rast stanovništva.

Ipak, suština rasprave je univerzalna: svaka država mora pronaći ravnotežu između ekonomskog razvoja, društvene stabilnosti i kvaliteta života svojih građana.

Bez obzira na konačan ishod referenduma, Švajcarska je već otvorila pitanje o kojem će mnoge razvijene zemlje tek početi ozbiljno da razgovaraju – postoji li tačka nakon koje rast stanovništva više nije prednost, već izazov. 

AK Stevanović ima posebno odjeljenje za imigraciono pravo koje se bavi ne samo pitanjima radnih i boravišnih dozvola u BiH, nego i pitanjima migracija ka EU i zemljama u Evropi.