Najveća švajcarska banka UBS razmatra mogućnost preseljenja svog sjedišta iz Švajcarske. Razlog nije finansijska kriza, već sve stroži bankarski propisi koji bi mogli značajno povećati troškove poslovanja i ograničiti međunarodnu konkurentnost banke.

Nakon propasti Credit Suisse 2023. godine, švajcarske vlasti odlučile su da pooštre pravila poslovanja sistemski važnih banaka. Cilj je spriječiti ponavljanje finansijske krize u kojoj bi država ponovo morala intervenisati radi zaštite bankarskog sistema.

Međutim, nova regulatorna politika otvorila je ozbiljan sukob između države i UBS-a.

Dodatnih 16 milijardi dolara kapitala

Prema prijedlogu novih propisa, UBS bi morao vlastitim najkvalitetnijim kapitalom, poznatim kao CET1, pokrivati čak 90% vrijednosti svojih inostranih podružnica, umjesto dosadašnjih približno 60%.

Banka procjenjuje da bi zbog toga morala obezbijediti oko 16 milijardi američkih dolara dodatnog kapitala.

Ovaj novac ne predstavlja neposredan gubitak, već kapital koji bi banka morala zadržavati radi ispunjavanja regulatornih zahtjeva, umjesto da ga koristi za širenje poslovanja ili isplate akcionarima.

Za globalnu finansijsku instituciju takvo ograničenje može značajno uticati na profitabilnost.

Amerika kao moguća alternativa

UBS zbog toga razmatra različite scenarije, uključujući preseljenje sjedišta u Sjedinjene Američke Države, povezivanje sa stranom bankom ili reorganizaciju međunarodnog poslovanja.

Američko tržište posebno je interesantno zbog veličine, pristupa kapitalu i regulatornog okruženja koje bi za određene aktivnosti moglo biti povoljnije.

Ipak, konačna odluka nije donesena. Preseljenje jedne od najvećih svjetskih banaka predstavljalo bi izuzetno složen i skup proces.

Švajcarska između sigurnosti i konkurentnosti

Švajcarska vlada smatra da veće kapitalne rezerve predstavljaju neophodnu zaštitu poreskih obveznika i finansijskog sistema.

UBS, s druge strane, upozorava da pretjerano stroga pravila mogu oslabiti njegov položaj u konkurenciji sa američkim i drugim međunarodnim bankama.

Upravo tu nastaje osnovna dilema: koliko kapitala banka mora zadržavati radi sigurnosti, a koliko joj treba omogućiti da investira, raste i ostvaruje profit?

Može li Švajcarska izgubiti svoj bankarski simbol?

Odlazak UBS-a imao bi posljedice koje prevazilaze poslovanje jedne banke. Švajcarska decenijama gradi međunarodni ugled na stabilnosti, povjerenju i upravljanju privatnim bogatstvom.

Gubitak sjedišta najveće banke mogao bi oslabiti njen položaj globalnog finansijskog centra.

Zaključak StandardPrva analize: Slučaj UBS pokazuje da bankarska stabilnost i konkurentnost moraju biti pažljivo uravnotežene. Kapitalni zahtjevi štite finansijski sistem, ali njihovo pretjerano povećavanje može podstaći međunarodne banke da kapital i poslovne aktivnosti premještaju u povoljnija regulatorna okruženja.

Za sada UBS ostaje švajcarska banka. Međutim, rasprava o njenoj budućnosti pokazuje da ni najpoznatije finansijske institucije nisu imune na promjene regulatorne politike.