Odmor 2026: kredit ili gotovina – luksuz ili racionalna odluka?

piše: Alesandro Manojlović i mr Božana Simić

slika: Getty Images

Ljeto 2026. godine donosi poznatu dilemu u novom ekonomskom kontekstu: da li otići na odmor za „žive pare“ ili ga finansirati kreditom. Iako na prvi pogled djeluje kao lična odluka, stvarnost je drugačija – riječ je o finansijskoj strategiji koja direktno odražava stanje ekonomije, ali i odnos pojedinca prema novcu.

Evropsko tržište se stabilizuje nakon turbulentnih godina. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske centralne banke, inflacija se smiruje, ali kamatne stope ostaju relativno visoke. Drugim riječima, novac više nije „jeftin“ kao nekada. Upravo zbog toga, pitanje finansiranja odmora postaje ozbiljnije nego ranije.

Istovremeno, turizam bilježi snažan oporavak. Podaci Svjetske turističke organizacije pokazuju da se broj putovanja vratio na nivo prije pandemije, pa čak i premašio očekivanja u segmentu luksuznih destinacija. Ljudi očigledno ne žele da odlažu uživanje – čak ni po cijenu zaduživanja.

U praksi, sve veći broj građana koristi kreditne kartice, gotovinske kredite ili „buy now, pay later“ modele kako bi finansirali ljetovanje. Analize Morgan Stanley ukazuju da se potrošnja sve više oslanja na fleksibilne oblike finansiranja, posebno kada je riječ o iskustvima poput putovanja.

Ali, gdje je granica između pametne odluke i finansijskog rizika?

Sa jedne strane, odlazak na odmor za gotovinu i dalje ostaje najsigurnija opcija. Nema kamate, nema dodatnog opterećenja, a osjećaj slobode je potpun. Takav pristup podrazumijeva planiranje, disciplinu i realnu procjenu mogućnosti. Upravo zbog toga, oni koji plaćaju „iz džepa“ često troše racionalnije i dugoročno stabilnije upravljaju svojim finansijama.

Sa druge strane, kredit omogućava ono što gotovina ponekad ne može – trenutni pristup iskustvu. U vremenu kada se posao ubrzava, stres raste, a slobodno vrijeme postaje luksuz, mnogi smatraju da je odmor „vrijedan duga“. Kredit, u tom smislu, postaje alat koji omogućava balans između rada i života.

Ipak, finansijska logika je neumoljiva. Banke kredite za odmor posmatraju kao potrošačke kredite bez povrata – novac se troši, ali ne generiše prihod. Upravo zato su kamate često više, a uslovi strožiji. Za razliku od investicija, odmor nema direktan finansijski prinos.

Zbog toga stručnjaci upozoravaju: kredit za putovanje ima smisla samo u određenim okolnostima. Ako osoba raspolaže kapitalom koji može donositi veći prinos od kamate na kredit, tada zaduženje može biti racionalno. U suprotnom, riječ je o odlaganju troška – i to uz dodatnu cijenu.

U konačnici, izbor između kredita i gotovine nije pitanje „ispravnog“ odgovora, već lične finansijske zrelosti. Odmor jeste važan – za zdravlje, produktivnost i kvalitet života. Ali način na koji se finansira određuje da li će to iskustvo ostati lijepa uspomena ili dug koji podsjeća na njega.

U ekonomiji kakva je danas, možda najtačnija definicija luksuza nije destinacija, već način na koji je plaćena.

Sigurno ćete se pitati zašto StandardPrva analizra ove okolnosti - odgovor je jednostavan. Vodimo računa o tome da našim klijentima damo adekvatan i pravilan finansijski savjet, kako bi njihovi novčani tokovi, ušteđvina i rast bili usklađeni.