Ulazak u posljednji kvartal godine nije samo računovodstveni trenutak. Za kompanije je to period u kojem se odluke o novcu, naplati, obavezama i finansiranju direktno pretvaraju u rezultat na kraju godine.

Kraj trećeg i početak četvrtog kvartala tradicionalno predstavljaju jedan od najvažnijih perioda za upravljanje likvidnošću. Kompanije istovremeno ulaze u završnicu poslovne godine, pripremaju budžete za narednu, izmiruju poreske i druge dospjele obaveze, finansiraju postojeće projekte i donose odluke o investicijama koje će odrediti naredni poslovni ciklus. Upravo zbog toga, septembar i početak posljednjeg kvartala nisu vrijeme samo za analizu ostvarenih rezultata, već prije svega za ozbiljno planiranje novčanih tokova.

Jedna od najčešćih grešaka u poslovanju jeste poistovjećivanje dobiti sa likvidnošću. Kompanija može imati rast prihoda, značajan broj ugovorenih poslova i pozitivan poslovni rezultat, a istovremeno osjećati snažan pritisak na novčani tok. Razlika između trenutka kada je prihod ostvaren, kada je faktura izdata, kada će potraživanje stvarno biti naplaćeno i kada dospijevaju obaveze prema dobavljačima, zaposlenima, bankama i državi može biti presudna za stabilnost poslovanja.

Zbog toga se likvidnošću ne bi trebalo upravljati tek kada novca počne nedostajati. Likvidnost je strateško pitanje i njome se mora upravljati unaprijed. Ozbiljno finansijsko planiranje podrazumijeva projekciju očekivanih priliva i odliva najmanje do kraja poslovne godine, analizu starosti i naplativosti potraživanja, precizno evidentiranje budućih poreskih obaveza, pregled postojećih kreditnih zaduženja i raspoloživih kreditnih linija, kao i realnu procjenu sredstava potrebnih za planirane investicije.

Posebnu pažnju treba posvetiti obrtnom kapitalu. Rast poslovanja gotovo uvijek zahtijeva dodatnu likvidnost. Novi ugovori, veći promet i povećan obim poslovanja na prvi pogled predstavljaju isključivo pozitivne pokazatelje, ali istovremeno mogu proizvesti značajnu potrebu za dodatnim finansiranjem perioda između nastanka troška i naplate prihoda. Zbog toga brzo rastuće kompanije ponekad imaju veće potrebe za likvidnošću od kompanija čiji prihodi stagniraju.

Upravljanje potraživanjima u tom kontekstu postaje jednako važno kao i prodaja. Fakturisani prihod koji mjesecima nije naplaćen ne može finansirati plate, poreze, dobavljače niti nove investicije. Kompanije bi upravo na kraju trećeg kvartala trebalo da izvrše detaljnu analizu svojih potraživanja, utvrde očekivanu dinamiku njihove naplate i preduzmu pravovremene mjere tamo gdje postoji kašnjenje. Svaki dan za koji se prosječni period naplate može skratiti direktno utiče na raspoloživu likvidnost.

Jednako je važno na vrijeme razgovarati sa bankama i drugim izvorima finansiranja. Najbolji trenutak za obezbjeđivanje dodatne likvidnosti jeste prije nego što ona postane neophodna. Kreditna linija, revolving finansiranje, faktoring ili drugi odgovarajući instrument ugovoren dok kompanija ima stabilnu finansijsku poziciju predstavljaju instrument upravljanja kapitalom. Finansiranje koje se traži tek kada nastane problem sa likvidnošću često se ugovara pod pritiskom vremena i uz znatno manju pregovaračku snagu kompanije.

Završetak trećeg kvartala istovremeno je pravi trenutak za početak finansijskog planiranja naredne godine. Budžet za 2027. godinu ne bi trebalo posmatrati samo kao projekciju prihoda i rashoda. Kvalitetan budžet mora odgovoriti i na pitanje koliko će kapitala biti potrebno za ostvarenje planiranog rasta, iz kojih izvora će taj kapital biti obezbijeđen i koliko će njegova cijena uticati na profitabilnost poslovanja.

Zato četvrti kvartal ne treba dočekivati — za njega se treba pripremiti.

Kompanije koje već početkom septembra znaju koliko novca očekuju do 31. decembra, kada će ga naplatiti, koje ih obaveze očekuju, koliko kapitala zahtijevaju planirane investicije i koje izvore finansiranja imaju na raspolaganju, u završnicu godine ulaze sa znatno većom sigurnošću i slobodom odlučivanja. Likvidnost tada prestaje biti svakodnevna briga i postaje ono što bi trebalo da bude — jedan od instrumenata upravljanja i razvoja kompanije.

U StandardPrvoj vjerujemo da savremeno poslovno savjetovanje mora ići dalje od računovodstvenog evidentiranja onoga što se već dogodilo. Naš posao vidimo u tome da zajedno sa klijentima gledamo unaprijed — prema njihovim novčanim tokovima, poreskim obavezama, finansiranju, investicijama i dugoročnom razvoju.

Upravo zbog toga StandardPrva radi i na daljem razvoju vlastite finansijske infrastrukture. U okviru tog procesa pripremamo projekat osnivanja nove finansijske institucije, čiji će fokus biti na potrebama privrede, likvidnosti, obrtnom kapitalu i savremenim modelima finansiranja poslovanja. O strukturi, uslugama i narednim koracima ovog projekta javnost ćemo blagovremeno informisati.

Jer privredi danas nije potreban samo kvalitetan savjet o tome kako da upravlja kapitalom. Potrebni su joj pouzdani partneri i novi izvori kapitala za rast.

StandardPrva
Jedna kuća. Svi odgovori.