Financial Times otvara pitanje koje bi moglo obilježiti narednu deceniju: Kako kompanija koja razvija jednu od najmoćnijih tehnologija čovječanstva može istovremeno upozoravati da ta ista tehnologija predstavlja opasnost za njegov opstanak?

StandardPrva | Tehnologija, ekonomija i poslovna filozofija

U vikend izdanju uglednog britanskog lista Financial Times, od 3. i 4. oktobra 2026. godine, objavljen je zanimljiv komentar Richarda Watersa pod naslovom „Why does Anthropic’s IPO feel so weird?“ (Zašto planirani izlazak kompanije Anthropic na berzu djeluje tako neobično?).

Naizgled, riječ je o još jednoj priči o tehnološkom preduzeću koje se priprema za ulazak na tržište kapitala. Međutim, iza ove teme krije se mnogo ozbiljnije pitanje: šta se dešava sa savremenim kapitalizmom kada njegovi najambiciozniji predstavnici istovremeno obećavaju ogroman ekonomski napredak i upozoravaju na mogućnost civilizacijske katastrofe?

Kompanija koja želi promijeniti svijet, ali se plaši posljedica

Anthropic, američka kompanija koja razvija napredne modele vještačke inteligencije, uključujući sistem Claude, pripada novoj generaciji tehnoloških preduzeća čija tržišna vrijednost počiva na očekivanjima da će vještačka inteligencija temeljno promijeniti način na koji ljudi rade, stvaraju, upravljaju kapitalom i donose odluke.

Prema komentaru Financial Timesa, pripreme za mogući izlazak Anthropica na berzu otvaraju niz neuobičajenih pitanja. Za razliku od tradicionalnih tehnoloških kompanija, koje investitorima uglavnom predstavljaju viziju rasta, tržišne dominacije i povećanja produktivnosti, Anthropic se nalazi u gotovo paradoksalnom položaju.

Njegovi osnivači i rukovodioci godinama upozoravaju na rizike razvoja napredne vještačke inteligencije, uključujući mogućnost da budući sistemi postanu toliko moćni da ih ljudi više neće moći u potpunosti kontrolisati.

Istovremeno, kompanija nastoji prikupiti kapital i proširiti poslovanje upravo zahvaljujući ubrzanom razvoju te tehnologije.

Drugim riječima, investitorima se predstavlja prilika da zarade na revolucionarnoj inovaciji, dok sami tvorci inovacije priznaju da njene dugoročne posljedice ne mogu sa sigurnošću predvidjeti.

Kada tržišna vrijednost zavisi od nepoznate budućnosti

U tradicionalnoj ekonomiji vrijednost kompanije proizlazi iz relativno razumljivih elemenata: prihoda, profita, imovine, tržišnog udjela, poslovnog modela i očekivanih novčanih tokova.

U svijetu vještačke inteligencije te kategorije dobijaju sasvim drugačije značenje.

Investitori danas ulažu ogromna sredstva u kompanije čija buduća profitabilnost zavisi od pretpostavki o tehnološkim mogućnostima koje još nisu u potpunosti ostvarene.

Nije riječ samo o očekivanju da će neki novi softver biti brži ili efikasniji. Riječ je o pretpostavci da će tehnologija promijeniti čitavu strukturu rada, organizaciju privrede i ekonomsku vrijednost ljudskog znanja.

Richard Waters s pravom ukazuje na neobičnost situacije u kojoj tehnologija koja bi mogla promijeniti ili čak ugroziti postojeće poslovne modele istovremeno predstavlja osnov za izuzetno visoka tržišna očekivanja.

Postavlja se jednostavno pitanje: ako će vještačka inteligencija promijeniti gotovo sve poslovne modele, koliko pouzdano danas možemo procijeniti vrijednost kompanija koje je razvijaju?

Paradoks koji investitori ne smiju zanemariti

Posebno zanimljiv aspekt ove priče jeste odnos između tehnološke moći i tržišne konkurencije.

Ukoliko napredni sistemi vještačke inteligencije postanu široko dostupni, njihova komercijalna vrijednost mogla bi se smanjivati zbog konkurencije, nižih cijena i sve lakše primjene.

Ukoliko, međutim, samo mali broj kompanija zadrži kontrolu nad najmoćnijim sistemima, otvaraju se pitanja koncentracije ekonomske moći, tržišne dominacije i regulatornog nadzora.

Oba scenarija nose ozbiljne posljedice.

Prvi može smanjiti profitabilnost tehnoloških kompanija, a drugi može stvoriti dosad nezabilježenu koncentraciju ekonomskog i informacionog uticaja.

Zato investiranje u vještačku inteligenciju nije isključivo pitanje tehnološkog optimizma. Ono zahtijeva razumijevanje ekonomije, prava, konkurencije, regulacije i dugoročne održivosti poslovnih modela.

Šta to znači za kompanije u Bosni i Hercegovini?

Na prvi pogled, rasprava o mogućem izlasku Anthropica na američko tržište kapitala djeluje daleko od svakodnevnog poslovanja preduzeća u Bosni i Hercegovini.

Ipak, upravo takvo razmišljanje može predstavljati ozbiljnu poslovnu grešku.

Vještačka inteligencija već utiče na računovodstvo, pravne usluge, poresko savjetovanje, finansijsku analitiku, bankarstvo, upravljanje dokumentacijom i organizaciju poslovnih procesa.

Za mala i srednja preduzeća pitanje više nije da li će koristiti vještačku inteligenciju, nego kako će je koristiti i na koji način će osigurati da njena primjena poveća produktivnost, a ne stvori nove poslovne i pravne rizike.

Za preduzeća u našoj zemlji posebno su važna tri pitanja: kako povećati efikasnost bez gubitka kvaliteta, kako zaštititi povjerljive podatke i kako razvijati znanje zaposlenih u okruženju u kojem se pojedini poslovi ubrzano automatizuju.

Tehnološka modernizacija ne može se svesti na kupovinu softvera. Ona zahtijeva promjenu načina razmišljanja, definisanje odgovornosti i uspostavljanje pravila upravljanja.

Naša poslovna filozofija: tehnologija mora služiti čovjeku

U StandardPrva Grupaciji smatramo da stvarna vrijednost tehnološkog napretka ne leži samo u brzini obrade podataka, smanjenju troškova ili automatizaciji ponavljajućih poslova.

Njegova najveća vrijednost treba da bude oslobađanje ljudskog potencijala za složenije, kreativnije i odgovornije zadatke.

U pravnoj profesiji tehnologija može ubrzati istraživanje, sistematizaciju dokumentacije i analizu podataka. Međutim, ona ne može automatski zamijeniti profesionalnu odgovornost, povjerenje klijenta i razumijevanje specifičnih životnih okolnosti.

U računovodstvu automatizacija može unaprijediti obradu dokumentacije i finansijsko izvještavanje, ali kvalitetno savjetovanje i dalje zahtijeva iskustvo, prosuđivanje i razumijevanje poslovanja klijenta.

U investiranju vještačka inteligencija može pružiti sofisticirane analitičke instrumente, ali ne može ukloniti neizvjesnost, niti garantovati ispravnost poslovne odluke.

Zato je naš pristup jednostavan: tehnologiju treba prihvatati, razvijati i primjenjivati, ali nikada bez razumijevanja njene svrhe i odgovornosti koja prati njenu upotrebu.

Budućnost ne pripada onima koji samo prate tehnologiju

Priča koju donosi Financial Times podsjeća nas na jednu važnu činjenicu: najveće poslovne prilike često nastaju upravo u periodima najveće neizvjesnosti.

Međutim, istorija ekonomije pokazuje da revolucionarna tehnologija i uspješna investicija nisu uvijek isto.

Internet je promijenio svijet, ali nisu sve kompanije koje su nastale tokom njegovog razvoja preživjele. Slična pitanja danas se postavljaju i pred kompanije koje razvijaju vještačku inteligenciju.

Za investitore, preduzetnike i rukovodioce zato je važnije nego ikada razlikovati stvarnu ekonomsku vrijednost od očekivanja, a dugoročno održive poslovne modele od prolaznog tržišnog entuzijazma.

Budućnost neće pripadati nužno onima koji prvi prihvate svaku novu tehnologiju, nego onima koji najbolje razumiju kako je pretvoriti u održivu vrijednost za ljude, kompanije i društvo.

To je pitanje kojim se danas bave najveći svjetski investitori, ali koje jednako ozbiljno moraju postaviti i kompanije u Bosni i Hercegovini.

Izvor i inspiracija: Richard Waters, Why does Anthropic’s IPO feel so weird?, Financial Times, FT Weekend, 3–4. oktobar 2026, strana 9.

Tekst predstavlja samostalni urednički osvrt StandardPrva Grupacije na teme otvorene u komentaru Financial Timesa, a ne prevod izvornog članka.