Svjetski ekonomski forum u Davosu 2026. godine održava se u trenutku dubokih globalnih lomova. Svijet je istovremeno suočen sa tehnološkom revolucijom predvođenom vještačkom inteligencijom, ratovima i sankcijama koje mijenjaju tokove globalne trgovine, te sve izraženijim nepovjerenjem građana prema političkim i ekonomskim elitama. U takvom kontekstu, Davos se ponovo nameće kao mjesto gdje se ne razgovara samo o ekonomiji, već o budućoj arhitekturi svjetske moći.

Vještačka inteligencija: alat napretka ili instrument kontrole

Jedna od centralnih tema ovogodišnjeg foruma jeste vještačka inteligencija. Lideri tehnološke industrije, zajedno sa političarima, raspravljaju o njenom uticaju na tržište rada, produktivnost i konkurentnost država. AI se predstavlja kao ključni generator novog ekonomskog rasta, ali i kao potencijalni faktor destabilizacije.

Kritičari upozoravaju da se razvoj AI tehnologija odvija daleko brže od regulatornih okvira. Automatizacija prijeti milionima radnih mjesta, dok se ogromni profiti koncentriraju u rukama malog broja tehnoloških korporacija. Time se dodatno produbljuje jaz između bogatih i siromašnih, kako unutar država, tako i na globalnom nivou. Davos pokušava da pronađe balans između inovacija i odgovornosti, ali ostaje otvoreno pitanje da li će deklarativne rasprave prerasti u stvarne, obavezujuće politike.

Geopolitika: redefinisanje globalne ravnoteže

Geopolitička dimenzija Davosa 2026. jednako je snažna. Svijet ulazi u fazu multipolarnosti u kojoj se dosadašnji poredak, zasnovan na dominaciji Zapada, sve više dovodi u pitanje. Sjedinjene Američke Države dolaze u Davos sa snažnom delegacijom, predvođenom predsjednikom Donaldom Trumpom, čiji povratak na svjetsku scenu dodatno polarizuje međunarodne odnose. Njegova politika protekcionizma i oštrog nacionalnog interesa već je ostavila dubok trag na globalnu trgovinu.

Nasuprot tome, Evropska unija nastupa sa naglaskom na multilateralizam i institucionalnu stabilnost, dok Kina sve otvorenije promoviše ideju novog svjetskog poretka. Kineska delegacija, predvođena visokim državnim zvaničnicima, jasno šalje poruku da je vrijeme unipolarnog svijeta završeno. U tom kontekstu posebno je odjeknula izjava kanadskog premijera, izrečena tokom posjete Kini, da se „stvara novi svjetski poredak“ i da Kanada mora pronaći svoje mjesto unutar njega.

Ta izjava nije izolovan incident, već refleksija šireg trenda: čak i tradicionalni zapadni saveznici SAD-a preispituju svoje dugoročne strateške orijentacije. Ukrajina, Bliski istok, Tajvan i globalni energetski tokovi ostaju ključne tačke napetosti koje se prelamaju kroz razgovore u Davosu.

Najjače delegacije i skrivena hijerarhija moći

Među najuticajnijim delegacijama ove godine su SAD, Kina, Evropska unija, Njemačka, Kanada i Ukrajina. Pored političkih lidera, izuzetno snažno su zastupljeni izvršni direktori najvećih svjetskih korporacija, posebno iz finansijskog i tehnološkog sektora. Iako se Davos formalno predstavlja kao platforma dijaloga, realna moć često leži upravo u tim neformalnim susretima političkih i poslovnih elita.

Ono što izaziva posebnu pažnju jeste kontrast između poruka o „inkluzivnom rastu“ i činjenice da globalno bogatstvo nastavlja da se koncentrira u rukama malog broja ljudi. Povjerenje javnosti u političke i poslovne lidere je na istorijski niskom nivou, što baca sjenu na sve zaključke donesene u alpskom luksuzu.

Oporavak ili novo preslagivanje svijeta?

Ključno pitanje ostaje: da li je Davos 2026. istinska šansa za globalni oporavak ili tek sofisticirana pozornica za dogovor o novoj raspodjeli moći? Dok se govori o saradnji, dijalogu i održivosti, istovremeno se vode tihe borbe za tehnološku, ekonomsku i geopolitičku dominaciju.

Davos sve više liči na ogledalo svijeta kakav jeste – podijeljen, neizvjestan i u tranziciji. Ishod tog procesa neće zavisiti od deklaracija, već od toga hoće li lideri imati hrabrosti da interese elita podrede dugoročnoj stabilnosti i stvarnoj globalnoj ravnoteži. Ako ne, „novi svjetski poredak“ koji se najavljuje mogao bi biti samo nova verzija starog – sa drugačijim akterima, ali istim pravilima igre.

/ / /

"Standard Prva" d.o.o. Bijeljina je kompanija registrovana u Bijeljini pri Okružnom privrednom sudu u Bijeljini. Djelatnosti kompanije su računovodstvo, otkupi potraživanja, angel investing i druge povezane usluge. Distressed debt je dio grupacije u okviru koga firma otkupljuje potraživanja koja funkcionišu i ne vraćaju se redovno.

AK Stevanović je vodeća advokatska kuća u regionu sa sjedištem u Bijeljini. Skraćenica predstavlja Advokatsku kancelariju Stevanović Vesne i Advokatsku kancelariju Stevanović Miloša.

Kontakt za medije press@advokati-stevanovic.com ili putem telefona 00 387 55 230 000 kao i na 00387 55 22 4444