Vještačka inteligencija više nije samo tehnološka inovacija. Ona postaje jedan od najvažnijih pokretača globalnih investicija, mijenja strukturu svjetske ekonomije i otvara pitanje koje će obilježiti narednu deceniju: ko će upravljati novom ekonomijom – kompanije koje razvijaju tehnologiju ili one koje je najbrže i najefikasnije primjenjuju?

STANDARDPRVA | GLOBAL BUSINESS | 13. novembar 2026. godine

Investiciona trka kakvu svijet dugo nije vidio

Svjetska ekonomija ulazi u novu fazu tehnološke transformacije. Vještačka inteligencija, koja je donedavno predstavljala prvenstveno predmet istraživanja i razvoja, postala je jedan od ključnih razloga zbog kojih najveće svjetske kompanije izdvajaju ogromna finansijska sredstva za novu infrastrukturu, računarske kapacitete i razvoj softvera. Prema prognozi investicione banke Goldman Sachs, koju je Reuters prenio 12. novembra 2026. godine, godišnja ulaganja u Sjedinjenim Američkim Državama u hardver i intelektualnu svojinu povezane sa vještačkom inteligencijom mogla bi do kraja 2027. godine dostići čak 1.400 milijardi američkih dolara, izraženo na godišnjem nivou. Riječ je o projekciji koja pokazuje razmjere očekivane investicione aktivnosti, a ne o već realizovanom iznosu. Ovakva očekivanja potvrđuju da se vještačka inteligencija sve više posmatra kao strateška ekonomska infrastruktura, uporediva sa razvojem električne energije, telekomunikacija ili interneta. Međutim, za razliku od prethodnih tehnoloških revolucija, razvoj vještačke inteligencije odvija se izuzetno velikom brzinom, a kompanije koje danas ulažu u ovu tehnologiju ne nastoje samo da unaprijede postojeće proizvode, već da iz temelja promijene način na koji funkcionišu čitave industrije.

Kapital se usmjerava prema tehnologiji

Velike tehnološke kompanije, među kojima su Microsoft, Alphabet, Amazon i Meta, ulažu značajna sredstva u razvoj računarskih centara, procesora, serverske infrastrukture i naprednih sistema vještačke inteligencije. Takva ulaganja imaju posljedice koje daleko prevazilaze tehnološki sektor. Izgradnja novih centara podataka povećava potražnju za električnom energijom, građevinskim radovima, industrijskom opremom, sistemima hlađenja i telekomunikacionom infrastrukturom, dok razvoj novih softverskih rješenja otvara tržište za konsultantske, računovodstvene, pravne i finansijske usluge. Zbog toga se investiciona revolucija zasnovana na vještačkoj inteligenciji ne može posmatrati isključivo kao razvoj jedne industrije, već kao promjena načina na koji se kapital raspoređuje u globalnoj ekonomiji. Posebno je značajno što se sve veći dio investicionih odluka zasniva na procjenama buduće produktivnosti. Investitori očekuju da će primjena vještačke inteligencije omogućiti kompanijama da proizvode više, posluju efikasnije i ostvaruju bolje finansijske rezultate uz racionalnije korištenje resursa. Ipak, visina ulaganja sama po sebi ne garantuje odgovarajući povrat, zbog čega će sposobnost kompanija da velika tehnološka ulaganja pretvore u održive prihode i profit predstavljati jedan od ključnih izazova narednih godina.

Računovodstvo i finansije pred najvećom transformacijom

Jedna od oblasti u kojima se očekuju značajne promjene jeste računovodstvena i finansijska industrija. Tradicionalni računovodstveni sistemi decenijama su bili zasnovani na obradi dokumentacije, evidentiranju poslovnih promjena, obračunu poreskih obaveza i pripremi finansijskih izvještaja. Razvoj vještačke inteligencije omogućava postepenu automatizaciju velikog dijela tih aktivnosti. Savremeni sistemi mogu da prepoznaju podatke iz finansijskih dokumenata, predlažu knjiženja, analiziraju troškove, otkrivaju neuobičajene transakcije i pripremaju finansijske projekcije. Međutim, suštinska promjena nije samo u brzini obrade podataka, već u mogućnosti da računovodstvo iz administrativne funkcije preraste u sistem aktivne podrške poslovnom odlučivanju. Umjesto da privrednik dobija isključivo informaciju o rezultatima prethodnog mjeseca, napredni sistemi mogu mu pomoći da procijeni buduće novčane tokove, identifikuje finansijske rizike i blagovremeno reaguje na promjene u poslovanju. Takva transformacija mijenja i ulogu računovođa, čiji će posao sve više podrazumijevati analizu, kontrolu, savjetovanje i tumačenje finansijskih informacija, dok će rutinske aktivnosti postepeno preuzimati automatizovani sistemi. Naravno, primjena vještačke inteligencije ne uklanja potrebu za stručnim nadzorom. Posebno u računovodstvu, poreskom savjetovanju i reviziji, odgovornost za tačnost podataka, zakonitost postupanja i zaštitu povjerljivih informacija ostaje od presudnog značaja.

Hoće li vještačka inteligencija zamijeniti radnike?

Jedno od najčešćih pitanja jeste da li će razvoj vještačke inteligencije dovesti do masovnog smanjenja broja zaposlenih. Odgovor nije jednostavan. Istorija tehnološkog razvoja pokazuje da inovacije istovremeno ukidaju određene poslove i stvaraju nove. Automatizacija pojedinih administrativnih zadataka može smanjiti potrebu za određenim oblicima rutinskog rada, ali istovremeno povećava potražnju za stručnjacima koji razumiju tehnologiju, upravljaju podacima i donose složene poslovne odluke. Za kompanije će zato ključno pitanje biti kako da organizuju prelazak na nove modele poslovanja. Preduzeća koja budu ulagala isključivo u tehnologiju, zanemarujući razvoj zaposlenih, mogla bi se suočiti sa ozbiljnim organizacionim problemima. Nasuprot tome, kompanije koje uspješno povežu ljudsko znanje i tehnološke mogućnosti mogu ostvariti značajnu konkurentsku prednost. Budućnost poslovanja neće zavisiti samo od toga koliko zaposlenih kompanija ima, već i od toga koliko efikasno koristi njihovo znanje.

Nova podjela svjetske ekonomije

Razvoj vještačke inteligencije mogao bi dodatno produbiti razlike između tehnološki razvijenih i manje razvijenih ekonomija. Države koje raspolažu kapitalom, obrazovanim kadrovima, energetskim resursima i razvijenom digitalnom infrastrukturom imaju povoljniju početnu poziciju. Sjedinjene Američke Države, Kina i vodeće evropske ekonomije već nastoje da osiguraju stratešku poziciju u razvoju naprednih tehnologija. Međutim, manje ekonomije ne moraju nužno biti gubitnici ove transformacije. Naprotiv, dostupnost savremenih softverskih alata omogućava i manjim kompanijama da koriste tehnološka rješenja za čiji bi razvoj ranije bila potrebna ogromna finansijska sredstva. To otvara mogućnost da preduzeća iz Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih zemalja regiona povećaju produktivnost bez proporcionalnog povećanja troškova poslovanja. Za njih najveća prilika vjerovatno neće biti u izgradnji velikih računarskih centara ili razvoju najskupljih modela vještačke inteligencije, već u pametnoj primjeni već dostupnih tehnologija, njihovom prilagođavanju lokalnim potrebama i povezivanju sa postojećim poslovnim procesima.

Šta ovo znači za privrednike u Republici Srpskoj i BiH?

Za domaću privredu razvoj vještačke inteligencije predstavlja istovremeno izazov i značajnu poslovnu priliku. Veliki dio malih i srednjih preduzeća i dalje koristi tradicionalne modele administracije, računovodstva i finansijskog upravljanja, zbog čega digitalizacija može donijeti neposredne koristi. Automatizacija obrade dokumentacije, bolja kontrola troškova, praćenje naplate potraživanja i kvalitetnije planiranje likvidnosti samo su neke od oblasti u kojima tehnološka rješenja mogu unaprijediti poslovanje. Ipak, uvođenje novih tehnologija ne bi trebalo da bude samo pitanje kupovine softvera. Kompanije najprije moraju razumjeti vlastite poslovne procese, identifikovati najveće izvore neefikasnosti i utvrditi gdje automatizacija može stvoriti mjerljivu ekonomsku vrijednost. Posebno je važno voditi računa o zaštiti poslovnih podataka, informacionoj bezbjednosti i odgovornosti za odluke donesene uz pomoć automatizovanih sistema. U tom procesu stručna podrška računovođa, finansijskih savjetnika i drugih profesionalaca postaje još značajnija, jer se konkurentnost savremenog preduzeća sve više zasniva na sposobnosti da kvalitetne informacije pretvori u pravovremene i ekonomski opravdane odluke.

Investiciona prilika, ali i ozbiljan rizik

Iako su očekivanja od vještačke inteligencije velika, istorija finansijskih tržišta upozorava da tehnološki optimizam ponekad može dovesti do pretjeranih investicionih očekivanja. Slične pojave zabilježene su tokom razvoja interneta krajem devedesetih godina. Internet je nesumnjivo transformisao svjetsku ekonomiju, ali brojne kompanije koje su privukle ogromne investicije nisu uspjele da ostvare održive poslovne rezultate. Zbog toga je važno razlikovati dugoročnu ekonomsku vrijednost tehnologije od kratkoročnih očekivanja finansijskih tržišta. Investitori će morati pažljivo da analiziraju troškove razvoja, potrošnju energije, dostupnost infrastrukture i stvarnu sposobnost novih sistema da generišu prihode. Za poslovne subjekte to znači da tehnološke investicije moraju biti zasnovane na ekonomskim pokazateljima, a ne isključivo na popularnosti određene tehnologije. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti odnosu između uloženog kapitala i očekivanih finansijskih koristi, jer ni najnaprednija tehnološka rješenja ne predstavljaju opravdanu investiciju ukoliko njihova primjena ne doprinosi dugoročnoj održivosti poslovanja.

STANDARDPRVA ANALIZA: Znanje i tehnologija postaju najvažniji kapital

Razvoj vještačke inteligencije potvrđuje da svjetska ekonomija prolazi kroz duboku strukturnu transformaciju. U narednim godinama konkurentnost kompanija sve manje će zavisiti isključivo od njihove veličine, broja zaposlenih ili tradicionalnih poslovnih resursa. Sve veći značaj imaće sposobnost upravljanja informacijama, brzina donošenja odluka, kvalitet finansijskog planiranja i spremnost na tehnološke promjene. Za domaću privredu to predstavlja važnu poruku: digitalizacija više ne bi trebalo da se posmatra kao dodatni trošak, već kao potencijalna investicija u dugoročnu konkurentnost. Ipak, tehnologija sama po sebi nije dovoljna. Bez kvalitetnog upravljanja, stručnih kadrova, pouzdanih finansijskih informacija i odgovornog poslovnog odlučivanja, ni najnapredniji sistemi ne mogu garantovati uspjeh. Vještačka inteligencija neće automatski stvoriti uspješne kompanije, ali kompanije koje budu znale da je odgovorno i efikasno koriste mogle bi steći odlučujuću prednost. Upravo zato naredna investiciona revolucija neće biti samo takmičenje u količini uloženog kapitala, već prije svega takmičenje u znanju, organizaciji i sposobnosti da se tehnološke mogućnosti pretvore u stvarnu ekonomsku vrijednost. Za privrednike u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini to znači da je vrijeme za ozbiljno razmatranje tehnološke transformacije već nastupilo. Oni koji na vrijeme prepoznaju promjene, investiraju u znanje i prilagode svoje poslovne modele imaće veće mogućnosti da budu konkurentni ne samo na domaćem, već i na međunarodnom tržištu.

STANDARDPRVA | GLOBAL BUSINESS
Stvaramo novu vrijednost za Vas.